SAVEZNI IZBORI IZ CRNOGORSKOG UGLA

Podgorica Aug 20, 1996

Ojacati jakog

TXT: Nije bilo dileme da je Bulatovic onomad zakazao izbore u Crnoj Gori uz prethodne, obavezne konsultacije sa Milosevicem i drugovima iz SPS-a. Zato je odluka predsjednika Zorana Lilica da raspise izbore za 3. novembar, istoga dana kada su zakazani i izbori za crnogorski parlament, u Crnoj Gori docekana kao zakasnjela vijest. Ozbiljnost politicke odluke o raspisivanju saveznih izbora donekle je poremetilo Lilicevo obrazlozenje da je vlast konacno odlucila da stedi u cilju "racionalnosti i efikasnosti izbora", kao i iznenadna, dirljiva briga za politicka prava gradjana u zabitim predjelima domovine. Naime, po rijecima oficijelno prvog covjeka SRJ, vodilo se racuna i o "klimatskom faktoru" pa - ukoliko nas vrijeme neprijatno ne iznenadi pocetkom novembra - i gradjani iz zimi snijegom zavijanih sela i zaselaka moci ce stici do birackih mjesta, sto ce predstojecim izborima toboze obezbijediti puni legimitet i demokraticnost.

Osim ovih, "sustinskih", razloga za dalje odlaganje izbora, barem sto se tice vlasti u Crnoj Gori, zaista nije bilo. Vladajuca partija u Crnoj Gori obavila je sve pripremne radnje za republicke, ali i za savezne izbore. Vecinom glasova DPS-a, bez obzira na bojkot tri najjace opozicione partije - Narodne stranke, Liberalnog saveza i Socijaldemokratske partije

u crnogorskom su parlamentu usvojene izmjene i dopune Zakona o izboru poslanika i odbornika i Crna Gora je za predstojece republicke izbore podijeljena u 14 izbornih jedinica. Prethodno je koalicija SPS - DPS u saveznom parlamentu usvojila odluku da se za savezne izbore Srbija izdijeli u 29, a Crna Gora u 7 izbornih okuga. Osnovni motiv izmjene izbornog zakona lako je citljiv: povecavanjem broja izbornih jedinica koriguje se proporcionalni model i "na mala vrata" uvodi logika i praksa vecinskog izbornog zakona koji favorizuje stranku koja osvoji makar i minimalnu vecinu. Da sve bude zanimljivije, namjere vladajuce partije u Crnoj Gori nije prikrio ni njen glavni ideolog - Svetozar Marovic. Predsjednik Skupstine i potpredsjednik DPS-a nedavno je obnarodovao da ce na izborima "pobijediti oni koji dobiju najvise glasova" (!), a zatim pojasnio sustinu izmjena izbornog zakona: "izborna matematika mozda moze ojacati jakog, a oslabiti slabog".

Uporedna analiza pokazuje kako se novom izbornom matematikom moze dodatno "ojacati jaki". Za predstojece savezne izbore kartografi DPS-a pazljivo su podijelili Crnu Goru u sedam izbornih okruga. Vodilo se, naravno, racuna da opstine u kojima je opozicija jaka budu u zagrljaju DPS-ovskih punktova. Tako su Plav i Rozaje u "paketu" sa opstinama Berane i Andrijevica gdje je DPS na proslim izborima osvojio oko 50 odsto glasova. Baru i Ulcinju pridodata je "depesovska" Budva, a Cetinje je povezano sa Herceg

Novim i Kotorom, dok je Bijelo Polje (jedva 30 odsto glasova za DPS) "ojacano" je opstinama Kolasin i Mojkovac koje su listom za vladajucu partiju. Izborna matematika je neumoljiva. Naime, da je na proslim izborima Crna Gora bila izdijeljena na sedam izbornih jedinica DPS bi, sa istim brojem glasova, imao cak pet poslanika vise u parlamentu. Dr Dragisa Burzan, potpredsjednik SDP-a, precizno je izracunao da ce, zahvaljujuci lukavom rasporedu izbornih jedinica, DPS ostvariti vec u startu prednost od cak 40 hiljada glasova, sto je desetak procenata izbornog tijela. Izborna geografija moze, dakle, omoguciti DPS-u poziciju da i sa tridesetak procenata ukupnog birackog tijela osvoji apsolutnu vecinu u republickom parlamentu.

Interesantno je, medjutim, da vladajuca partija nije odredila jednak broj izbornih jedinica za savezne i za republicke izbore. Za republicke izbore predvidjeno je 14 izbornih jedinica, a izborni cenzus za prijavljivanje na izbore u izbornom okugu je svega 100 potpisa. To je uzrokovalo da se za republicke izbore prijavi cak 33 polticke stranke u Crnoj Gori koja broji svega 470 hiljada glasaca. Sporazum o medijskom pracenju izborne kampanje po kojem svaka, pa i marginalna stranka, dobija zavidnu minutazu na radiju i televiziji obecava preglomaznu, konfuznu izbornu kampanju u kojoj obican glasac i nece moci popamtiti sve partije i partijice koje ce prodefilovati TV ekranom. Strategija DPS je da, ustupljivanjem prostora marginalnim strankama, otupi ostricu napada tri najjace parlamentarne stranke - Narodne stranke, Liberalnog saveza i Socijaldemokratske partije.

Shodno programiranoj situaciji i crnogorska opozicija nastoji da reaguje udruzujuci se protiv DPS-a. Vec je gotovo izvjesno da ce se koaliciji narodnjaka i liberala za republicke izbore pridruziti i socijaldemokrati, treca parlamentarna stranka. Ovih dana, mozda vec krajem nedjelje, ocekuje se potpisivanje definitivnog sporazuma Narodne stranke, Liberalnog saveza i SDP o zajednickom nastupu na republickim izborima. Crna Gora ce, ocito, biti podijeljena u dva velika izborna bloka: za ili protiv DPS-a.

Iako ce savezni i republicki izbori biti istog dana imace, po svemu sudeci, sasvim razlicit karakter: dok ce za republicke izbore crnogorska opozicija praviti razlicite koalicije u borbi protiv vladavine DPS-a, u borbi za mjesta u saveznom parlamentu stranke u Crnoj Gori nastupice samostalno. Za ucestvovanje na saveznim izborima, za koje je Crna Gora izdijeljena u sedam izbornih okruga, uslovi su znatno rigorozniji. Stranka koja zeli da se kandiduje za savezne izbore morace sakupiti, za crnogorske prilike povelikih 1000 potpisa. Ukoliko zeli pokriti citavu Crnu Goru politicka stranka mora sakupiti sedam hiljada potpisa - vise od 15 odsto ukupnog birackog tijela! Eventualne dileme o koaliciji za savezne izbore razrijesio je lider liberala. "Sve dok SRJ ne bude medjunarodno priznata i dok se njena zastava SRJ ne zavijori na Ist riveru liberali nece ucestvovati u izborima za savezni parlament" - izjavio je nedavno, u skupstini Crne Gore, predsjednik LSCG.

I Predrag Drecun, predsjednik Izvrsnog odbora Narodne stranke procjenjuje da nece biti nikakvih koalicija za savezne izbore. Narodnjaci ce, prema rijecima Drecuna, u izbornoj utakmici za Vijece gradjana Savezne skupstine ucestvovati samostalno na teritoriji Crne Gore. "Ukoliko se formira koalicija 'Zajedno', od cetiri najjace opozicione partije u Srbiji (SPO, DS, DSS, GS) i ta koalicija zazivi onako kako bi trebalo, onda ce se Narodna stranka pridruziti koaliciji za savezne izbore", istice Drecun. Medjutim, zbog normativnih razloga nije moguce napraviti jednu izbornu listu za teritoriju Srbije i Crne Gore pa Drecun napominje da eventualna koalicija sa strankama iz Srbije "ima vise psiholoski, simbolicni, nego matematicki znacaj".

Socijaldemokratska partija, koja u saveznom parlamentu poslije DPS-a ima najvise poslanika, ocito usljed unutrasnjih kadrovskih pretumbacija, jos uvijek nije donijela odluku da li ce ucestvovati na sveznim izborima. "Konacna odluka bice donesena u subotu, 25. avgusta, na sastanku Glavnog odbora", istice Zarko Rakcevic, predsjednik SDP. Sudeci prema raspoloznju vecine clanova Glavnog odbora SDP gotovo je izvjesno da ce socijaldemokrati ucestvovati na saveznim izborima, ali bez stvaranja koalicije. "Ukoliko i izadjemo sasvim je izvjesno da necemo nastupiti u okviru koalicije 'Zajedno'iako podrzavamo demokratska kretanja u Srbiji", kaze predsjednik SDP.

Za razliku od proslih izbora za savezni parlament ovoga puta se na politicku scenu vraca Stranka demokratske akcije. Harun Hadzic, lider SDA, potvrdio je da njegova stranka ipak namjerava ucestvovati u izborima za Vijece gradjana Savezne skupstine. Napominjuci da ce naredni izbori znaciti prekretnicu za politicke prilike u zemlji, Hadzic istice da, iako nijesu ispunjene pretpostavke da izbori budu slobodni i demokratski, predstojeci izbori su "vazni i SDA ce na njima ucestvovati". "Uzimajuci u obzir izborni zakon i neprirodno koncipiranje izbornih jedinica borba ce biti neravnopravna, ali treba pokusati", zakljucuje Hadzic.

Koalicioni partner SDA na proslim izborima - Demokratski savez za Crnu Goru - koji okuplja veliki broj Albanaca u Crnoj Gori nece poci za primjerom SDA. "Posto se u procesu stvaranja SRJ Albanci nijesu ucestvovali smatram sasvim nepotrebnim da ucestvujemo na saveznim izborima - sve dok se ne rijese krupna pitanja, prije svega status Kosova i pitanje prava Albanaca u federaciji", zakljucuje predsjednik Demokratskog saveza napominjuci odluka o neucestvovanju na saveznim izborima nije donijeta uz konsultacije sa Rugovinom strankom. "Nijesmo se konsultovali sa Rugovom, mada je sasvim logicno da interesi nase dvije partije, koje stite prava i interese Albanaca u Srbiji i Crnoj Gori nijesu i ne mogu biti suprotstavljeni", zakljucuje Bardhi.

Ne treba sumnjati da su namjere opozicionih partija za ucesce na saveznim izborima bile sasvim dobro poznate vladajucoj partiji u Crnoj Gori. Istini za volju, osim odluke SDA, politicki potezi ostalih partija bili su lako predvidljivi. Zato je i logicno sto u DPS-u procjenjuju da im je pozicija u izbornoj utakmici za Vijece gradjana povoljnija u odnosu na republicke izbore. Prije svega zbog cinjenice sto ce malo stranaka ispuniti izborne uslove, a koalicije "protiv vlasti" nece biti. Izborni zakoni, i savezni i republicki, listi sa najvecim brojem glasova omogucavaju da za 50 odsto poveca svoju snagu i na to su vlasti u Beogradu i Podgorici racunale kada su zamislili zakone po svojoj mjeri. Opozicija u Crnoj Gori ipak smatra da je moguce boriti se i u neravnopravnim uslovima. "Njihova politika", istice Predrag Drecun, "moze imati i bumerang efekat - sta ako bas opozicija bude nosilac najjace liste", pita se Drecun.

Ta stavka, izgleda, nije predvidjena programom narednih republickih i saveznih izbora.

Drasko DjURANOVIC (AIM)