LEKTOR UPOZORAVA SUDIJE

Sarajevo Aug 2, 1996

Pravosudje u RS

Potpredsjednik Vlade Velibor Ostojic ostro je napao sudije i optuzio ih da ruse vlast. Predsjednik Vrhovnog suda Svetislav Stanojevic reagovao je istom mjerom, rekavsi Ostojicu da jedan od njih dvojice vise ne moze obavljati svoju funkciju, a zatim napustio sastanak. Sudija Svetislav Subotic ostao je da slusa Ostojicevu pricu jos neko vrijeme, a zatim prekinuo "lektora" upozorenjem da nije njegovo da se petlja u ono sto ne zna,pa je i on napustio sastanak.

Banjaluka, 2.avgusta 1996. (AIM)

U susretu sa sudijama i tuziocima Republike Srpske (RS), koji je prije dvije godine uprilicio u Bijeljini tadasnji ministar pravosudja Jovo Rosic, predsjedniku Republike Srpske (RS), je jasno stavljeno do znanja da pravosudju nedostaje polovina kadra koji je po usvojenoj sistematizaciji morao da obavlja pravosudnu funkciju u Republici. Uz otvoreno negodovanje zbog nezavidnog materijalnog polozaja navedeni su poimenicno i slucajevi politickog atakovanja na sudove i primjeri ugrozavanja njihove nezavisnosti.

Predsjednik je sudije pazljivo saslusao, pohvalio njihovo pozrtvovano izgaranje "na ustrojstvu mlade drzave" i obecao svaku vrstu pomoci. U izrazavanju podrske nije propustio da podvuce znacaj njihove nezavisnosti i obecao da ce ona biti maksimalno postovana.

Cijelu pricu pratio je predsjednik Skupstine RS Momcilo Krajisnik, pa je na kraju uzeo rijec i sudijama stavio do znanja da se bas mnogo ne uzdaju u svoju nezavisnost, rekavsi da bi on "ponekad pozelio da bude nezavisan, ali da to nije moguce".

Ubrzo posle ovog sastanka nekolilo sudija je razrijeseno na zahtjev vladajuce Srpske demokratske stranke (SDS), sa obrazlozenjem da djeluju sa pozicija suprotnih politici vladajuce stranke. Osim toga, sudije su u vise navrata mobilisane u redove vojske i pored Karadziceve naredbe da se njihova mobilizacija moze vrsiti samo u izuzetnim okolnostima i na osnovu njegovog posebnog odobrenja.

U takvim mobilizacijama jedan sudija iz Kotor Varosi poginuo je pocetkom rata, a krajem prosle godine zivot je na Ozrenu izgubio Zivko Tosic, sudija Osnovnog suda u Doboju. Njega je na interventni zadatak sa puskom poslao komandir kojem je prethodno sudio kao okrivljenom.

Stanje u pravosudju danas je jos gore, nego u vrijeme predsjednikovih obecanja. Do prije mjesec dana plata sudija iznosila je 148 dinara (40 njemackih maraka), a materijalni troskovi koje su sudovi primali za redovno poslovanje nisu dostizali ni za troskove postarine i telefona.

Sudije su masovno napustale pravosudje, odlazile u advokaturu tako da najveci broj sudova danas nema elementarnih uslova za sprovodjenje krivicnog postupka za teska krivicna djela (Veliko krivicno vijece). Od sest visih sudova u RS samo u jednom funkciju predsjednika vrsi legalno izabrani sudija, dok u preostalih pet tu funkciju obavljaju vrsioci duznosti, sto Zakon o redovnim sudijama ne poznaje.

I u ovako nezavidnoj kadrovskoj i materijalnoj situaciji pravosudje je uspijevalo da svoj posao obavlja profesionalno. Ovo bi se prije svega moglo reci za Vrhovni sud koji je posebno u upravnom dijelu svoje nadleznosti u poslednje vrijeme skrenuo na sebe paznju javnosti, ali i paznju politickog vrha drzave.

Nakon donosenja osporavanog Zakona o prenosu drzavne u privatnu svojinu (1993.), a nedavno i zakona o njegovim izmjenama, za koje i pravni teoreticari govore da predstavljaju ocigledne politicke zakone, ciji je cilj da drzava preuzme upravljacke funkcije od strukture koja nije pokazala strancku lojalnost, Vlada RS zapocela je smjenu direktora u svim preduzecima na cijem celu nisu bili clanovi vladajuce SDS.

Posto je zakonska zastita u ovakvim sporovima bila u nadleznosti Vrhovnog suda i posto Vlada nije postovala zakonsku proceduru za smjenjivanje direktora, Vrhovni sud je odluke Vlade redom ponistavao. U nekim slucajevima Vlada je terala inat sa sudom, pa je nakon ponistavanja ponovo donosila iste odluke. Tako je Radu Pavlovica, direktora DD Hemijske industrije "Destilacija" u Teslicu Vlada smjenjivala tri puta, a postupak po trecoj tuzbi za ponistenje njene odluke je u toku.

Nedavno smjenjivanje Dragoljuba Trivanovica, direktora "Kozara prevoza" u Bosanskom Novom (Novi grad) i clana glavnog odbora Socijalisticke partije RS (SP RS), i ponistavanje odluke o smjenjivanju, izazvalo je otvoren sukob izmedju Vlade i Vrhovnog suda. Saznavsi za odluku Suda, koja je, navodno, bila povod protestnom okupljanju radnika "Kozara prevoza", Momcilo Krajisnik je telefonom pozvao predsjednika Vrhovnog suda i sudije da hitno dodju na Pale. Na Palama ih je umjesto predsjednika Skupstine, u cijoj bi nadleznosti jedino moglo biti pravosudje, primio potpredsjednik Vlade Velibor Ostojic.

Ocevidac razgovara, koji iz razumljivih razloga ne zeli da mu spominjemo ime, tvrdi da je Ostojic veoma ostro napao sudije i optuzio ih da ruse vlast. Predsjednik Vrhovnog suda Svetislav Stanojevic reagovao je istom mjerom, rekavsi Ostojicu da jedan od njih dvojice vise ne moze obavljati svoju funkciju, a zatim napustio sastanak. Sudija Svetislav Subotic ostao je da slusa Ostojicevu pricu jos neko vrijeme, a zatim prekinuo "lektora"f upozorenjem da nije njegovo da se petlja u ono sto ne zna,pa je i on napustio sastanak.

Ljudi u pravosudju predvidjaju da Ostojic sudijama nece oprostiti neposlusnost u vreme uzurbanog stranackog preuzimanja vlasti u privredi i da se uskoro mogu ocekivati i smjene u Vrhovnom sudu. Jer, rad suda je na jednoj od posljednjih sjednica analizirala i Vlada. Ocjenivsi rad nezadovoljavajucim i uperenim protiv interesa drsave, zakljuceno je da se o tome pripremi izvjestaj za jednu od narednih sjednica. Svetislav Stanojevc, kome ovih dana istice mandat, obavijestio je svoje kolege u Ministarstvu pravosudja da vise ne zeli da obavlja fukciju predsjednika Vrhovnog suda.

Ministar za pravosudje Marko Arsovic zauzet je ovih dana pisanjem Zakona o redovnim sudovima koji treba da donese novu promjenu nadleznosti redovnih sudova . Ovo bi bila druga po redu izmjena stvarne nadleznosti redovnih sudova, ciji je cilj vracanje visim sudovima nadleznosti za prvostepeni postupak u sudjenju za najteza krivicna djela. Time bi se, po misljenju predlagaca, postigla efikasnost u dijelu pravosudne funkcije koja je najbliza glasu javnosti. Sudije, naprotiv, misle da u postojecem kadrovskom rasulu takav potez moze stanje uciniti samo gorim.

Nezadovoljstvo radom osnovnih sudova odnosi se uglavnim na sporost postupka i blagu kaznenu politiku. Sporost se pravda mladim i neiskusnim kadrom u ovim sudovima, a blaga kaznena politika ratnim okolnostima i politickim prilikama koje su u sudove unijele neke cudne i zakonu nepoznatr kriterijume. Rasponi kazni za isto krivicno dijelo razlikovali su se od suda do suda toliko da su zbunjivali i obicne ljude i strucnu javnost. Za svirepo ubistvo neki sudovi izricali su godinu dana zatvora, dok se u drugim za ovo dijelo dobijala kazna zatvora preko deset godina. Ocigledno, kriteriji za osude bili su van-pravne prirode.

(AIM) Branko Peric