CETIRI BANKARA NA BLEDU
Da li su se bledskim sastankom guverneri narodnih banaka Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Slovenije, pored izjave u kojoj izrazavaju zaljenje zbog neprisustvovanja guvernera banke SR jugoslavije, odlucili da je vrijeme da se zapocne raspravljati o tome kako zapoceti rjesavati probleme oko naslijedja nekadasnje zajednicke drzave, ili su se odlucili na novo komplikovanje odnosa?
AIM, Ljubljana, 30.7.1996.
Iz skrtog saopstenja koje je prenijela STA, iz kabineta guvernera Banke Slovenije, dr France Arhara, tesko se moze zakljuciti kakvi su rezultati sastanka, ali se mnogo moze zakljuciti iz onoga sto se u tom prvom sastanku cetiri od pet guvernera novonastalih drzava prethodilo. U saopstenju objavljenom istog dana kada je sastanak na Bledu odrzan, 25. jula, zapisano je da su guverneri "sa zaljenjem prihvatili poruku guvernera sadasnje Narodne banke SR Jugoslavije, Bozidara Gazivode da ne ucestvuje u raspravi o prijedlozima BIS (Bazelske banke za medjunarodna poravnjanja)... o podijeli imovine i dionica nekadasnje Narodne banke SFRJ u toj banci..."
U saopstenju je jos zapisano da ce se novi sastanak, na koji ce ponovo biti pozvan i guverner NB SRJ, biti odrzan u septembru. I nista vise.
Prije nekoliko mjeseci odrzan je sastanak i postignut dogovor cetiri bankara koja su prisustvovala sastanku na Bledu o zajednickom nastupu i medjusobnom informisanju o pojedinacnim nastupima pred medjunarodnim povjeriocima, finansijskim institucijama, konzorcijima banaka i medjunarodnim finansijskim organizacijama u kojima se rasparavlja o podjeli imovine i dugova nekadasnje zajednicke drzave. Taj dogovor je uslijedio nakon sto je Slovenija postigla sporazum sa konzorcijem banaka da svoj dio duga samostalno vraca, odnosno kada je ukinuta solidarna klauzula koja je bila normalna u vrijeme kada su krediti uzimani od strane saveznih organa zajednicke drzave, za zadovoljavanje zajednickih potreba. Slovenija je jedina do sada uspjela da postigne takav aranzman sa povjeriocima. Nerijeseno je ostalo pitanje imovine nekadasnje zajednicke drzave - deviznih rezervi i depozita koji su ulagani u strane banke.
Bledski sastanak guvernera trebao je omoguciti odgovor BIS-u, cija je ponuda slijedeca: u trezorima u Bazelu nalazi se 565 miliona dolara monetarnog zlata i 20 miliona dolara depozita, te 8.000 dionica ove banke, koje su vlasnistvo Narodne banke SFRJ koje vise nema. BIS predlaze da pet drzava - naslijednica postigne dogovor oko raspodjele ove imovine, bilo vlastitim dogovorom, ako ga mogu postici. Formula koju predlaze MMF, jos od prihvatanja izvjestaja Badinterove komisije da su novonastale drzave na teritoriji SFRJ ravnopravne nasljednice i dugova i imovine, predvidja da se sve sto je od SFRJ ostalo dijeli po formuli: BiH 13,2 odsto, Hrvatska 28,49 odsto, SR Jugoslavija 36,52 odsto, Makedonija 5,40 odsto i Slovenija 16,30 odsto.
Guverneri su se, ocito, sudeci po nedostatku detalja u saopstenju, oko necega slozili. Jedina dilema je da li su se ponasali kao profesionalci ili kao politicari. Ako su se ponasali kao profesionalci, onda su se dogovorili oko platforme podjele imovine, ako su se ponasali kao politicari, onda su samo poslusali jedan drugog i vratili se kucama da onim visim politicarima iznesu sve opcije, pa da se oni odluce. Septembarski sastanak dace tacan odgovor na ovu dilemu, koja to i nije. Bazel moze i bez njih da se odluci u skladu sa stavom MMF, pa je bolje da postignu dogovor. Ako ni zbog cega drugog, a ono da pokazu da su sposobni i da se dogovoraju, a ne samo da se sukobljavaju.
(AIM) Zoran Odic