KAKO PRAVICNOST SMJESTITI U PROCENTE

Sarajevo Jul 31, 1996

Sukcesija iz bh ugla

AIM, SARAJEVO, 31.07.96. Imovinu Narodne banke bivse Jugoslavije u BIS-u (The Bank for International Settlements - Banka za medjunarodna poravnanja) treba podijeliti na pravicne dijelove uzimajuci u obzir specificne istorijske veze drzava sljednica. Drugim rijecima, mora se voditi racuna o tome kako se imovina sticala i tretirati je kakva jeste.

Ovo je jedan od stavova koje iznosi mr Dzemal Fako, direktor Direkcije BiH za poslove drzavne sukcesije, povodom nedavno odrzanog sastanka guvernera centralnih banaka Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Slovenije. Susret je odrzan na Bledu i na njemu je razmatrana problematika diobe zajednicke imovine Narodne banke bivse Jugoslavije koja je deponovana u BIS- u. Na sastanak su pozvani i predstavnici Narodne banke sadasnje Jugoslavije, ali se nisu pojavili, a zamjenik guvernera NBJ Bozidar Gazivoda pismom je obrazlozio "da je o pitanjima koja su predmet razgovora nadlezna Savezna vlada".

BIS, cije sjediste je u Bazelu, predlozio je guvernerima da se dogovore o definitivnom kljucu raspodjele monetarnog zlata,stranih valuta i dionica medju drzavama, odnosno centralnim kreditno-monetarnim institucijama - pravnim sljednicama Narodne banke nekadasnje Jugoslavije. Radi se o monetarnom zlatu vrijednom 565 miliona US dolara, deviznim depozitima u tri valute (US dolari, CHF i DEM) u iznosu od oko 20 miliona dolara i osam hiljada dionica BIS-a koje je posjedovala nekadasnja NB SFRJ. Sve ovo pohranjeno je u Bazelu i vodi se u knjigama BIS-a.

Kao polaziste, BIS je sugerisao kljuc koji je primijenio IMF (Medjunarodni monetarni fond) za nasljedjivanje clanstva u ovoj instituciji. Po tome, SRJ bi pripalo 36,52 odsto, Hrvatskoj 28,49, Sloveniji 16,39, BiH 13,20 i Makedoniji 5,40 odsto aktive nekadasnje zajednicke drzave u BIS-u.

-Sada bi se i za BIS, neovisno od toga sto Srbija i Crna Gora nisu prihvatile uslove IMF-a, primijenio isti kljuc kada je rijec o nasljedjivanju clanstva. Istina, Bosni i Hercegovini ne odgovara u potpunosti procenat od 13,20 jer po svim kriterijima- ekonomskim,demografskim i drugim-trebala bi da ucestvuje u ukupnoj sukcesiji sa vecim postotkom, a to bi, svakako, trebalo utvrditi zajednicki,konsenzusom, kaze Kasim Omicevic, guverner Narodne banke Bosne i Hercegovine i sudionik bledskog sastanka.

Omicevic iznosi i dilemu: da li prihvatiti recene procente o cemu,prakticno,postoji saglasnost ili insistirati da se otvara novi proces dogovaranja.

  • Otvaranje novog procesa trazi vrijeme, a ne moze se garantovati ni da ce zavrsiti pozitivno za BiH. Na drugoj strani, evidentna je potreba za ovim sredstvima i u Sloveniji i u Hrvatskoj i u Makedoniji, a pogotovo u BiH, konstatuje Omicevic.

Direktor Direkcije za sukcesiju mr Dzemal Fako,medjutim, ima nesto ostriji stav:

  • Kljuc IMF-a je samo jedan od sest parametara za podjelu imovine u inozemstvu sto ih je utvrdila Medjunarodna konferencija o bivsoj Jugoslaviji, odnosno njena radna grupa za ekonomska pitanja.

Tako bi, prema rijecima mr Fake, po parametru "stanovnistvo i inverzna vrijednost drustvenog proizvoda po glavi stanovnika" Bosni i Hercegovini trebalo pripasti 28,8 odsto diobene mase. Po kriterijumu "stanovnistvo", to bi bilo 18,96 odsto, a kada se primijeni parametar "stanovnistvo i relativna izvozna sposobnost" procenat je 21,18. Naredni kriterij koji se zove "stanovnistvo i inverzna vrijednost relativne izvozne sposobnosti" donio bi za BiH 16,99 procenata imovine u sukcesiji, a vrijednost drustvenog proizvoda 12,45 odsto. Sesti parametar je vec pomenuti kljuc IMF- a koji znaci 13,20 procenata prava i obaveza nekadasnje SFRJ za BiH.

  • Ne smatramo da trebamo dobiti maksimum, ali po kljucu IMF-a vrlo blizu smo minimuma, kaze Fako i napominje kako se mora imati u vidu da je Bosna i Hercegovina bila sirovinska baza za nekadasnju SFRJ i da su sve cijene za njene proizvode bile, prakticno, represirane. Podsjeca i da je u 1990. godini SFRJ zabiljezila deficit od 4,4 milijarde dolara, a BiH je bila pozitivna 161 milion. Devizna stednja prikupljana na ovom podrucju koristena je za pokrivanje deficita koji je enormno stvaran u drugim republikama. Prema podacima Narodne banke SFRJ iz 1990. godine tada je gradjanima prodato 5,6 milijardi dolara deviza, a u BiH je od toga stiglo tacno 64.176 (sezdesetcetirihiljadestosedamdeset sest)dolara. Ne zaboravlja se ni cinjenica da su upravo u to vrijeme pojedine republike vrsile ilegalne upade u monetarni sistem i na taj nacin obezbjedjivale sredstva za kupovinun valuta na deviznom trzistu. Epilog je da su devizne rezerve BiH tada preselile u druge republike ondasnje SFRJ. Sve se to treba uzeti u obzir pod stavkom "specificne istorijske veze"

Na direktno pitanje koji bi to bio realan procenat imovine koji bi BiH smatrala pravicnim, mr Fako ne zeli direktno odgovoriti. U Vladinim krugovima, nezvanicno se pominje da bi to moglo biti oko 16 odsto. No, ostaje pitanje od koga bi se to,eventualno, namaklo. Jer, po ovdasnjim procejanama ukupna suma za sukcesiju krece se oko 100 milijardi dolara pa je i desetina procenta znacajna vrijednost.

Ipak, guverner Omicevic, ogranicavajuci se na razgovor samo o BIS-u, iznosi svoj utisak da ukoliko se cetiri centralne banke ciji su predstavnici bili na Bledu brzo dogovore o kljucu raspodjele i BIS je spreman da svoje odluke donese u kratkom roku i tako, poput IMF-a, regulise clanstvo cetiri drzave. Petoj, SRJ ostalo bi da kao i u slucaju IMF-a o svom clanstvu vodi naknadne razgovore.

Na Bledu su cetiri guvernera dogovorila da ucine napor da za naredni sastanak, koji je planiran za septembar, obezbijede prisustvo i predstavnika NBJ, odnosno Srbije i Crne Gore. Hoce li u tome uspjeti najmanje zavisi od njih.

Ibrahim POLIMAC (AIM)