GOLI MAKIJAVELISTA ILI LIJEVI NACIONALISTA
Ko ce biti clan Predsjednistva BiH iz RS
Od cetvorice kandidata, prave sanse imaju mr Momcilo Krajisnik i dr Mladen Ivanic. Krajisnik je jedini srpski politicar iz aktuelne garniture, koga bi, kako-tako, prihvatile i vlasti Federacije BiH, a posebno celnistvo SDA i Alija Izetbegovic licno. Dr Ivanic nece previse zakerati kad su u pitanju ekonomske veze i interesi, dok ce se za RS i njenu drzavnost boriti u mjeri i intezitetu da to ne ide uz nos svjetskim politickim mocnicima i da ne dovodi u nepriliku zvanicni Beograd.
(AIM) Banjaluka, 29.jula 1996.
Bez obzira koji kandidat bude izabran za clana Predsjednistva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, vec sada je izvjesno da ce ga "krasiti" najmanje ova dva atributa: bice srpske nacinalnosti i ekonomista po struci i zanimaju. Abecednim redom, za mjesto u predsjednistvu BiH konkurisu ovi kandidati: prof. dr Mladen Ivanic; mr Momcilo Krajisnik; mr Branko Latinovic i mr Milivoje Zaric. Na osnovu svih parametara koji sluze kao baza za procjenjivanje raspolozenja birackog tijela, popularnosti politickih stranaka, licnosti i kandidata, rejtinga programa i ciljeva za koji se glasaci opredeljuju - moze se sa visokim procentom uvjerljivosti reci da su sanse za izbornu pobjedu cetvor ice konurenata izrazito nejednake. U tom pogledu jasno se izdvajaju prva dvojica kandidata sa liste prijavljenih: dr Ivanic i mr Krajisnik. Jedan od njih dvojice bice clan zajednickog predsjednistva BiH i, nakon sest mjeseci, predsjednik tog organa
- dok su sanse druge dvojica vise nego oskudne.
Mr Branka Latinovica kandidovala je Srpska stranka Krajine i Posavine, a do sada je samo jedna stranka - Narodna stranka Republike Srpske - podrzavala njegovu kandidaturu. Latinovic je rodjen 1956. godine u Prijedoru. Ekonomski fakultet i magisterij zavrsio je u Banjaluci, a do sada je uglavnom sluzbovao u bankarskim organizacijama i ,u poslednjih godinu-dvije, na Univerzitetu: visi je asistent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci i predavac na Visoj poslovnoj skoli u Prijedoru. Politikom se do sada nije bav io i u siroj javnosti gotovo je nepoznat. Cinjenica da iza njega stoji jedna manja stranka, osnovana tek pred izbore i naglaseno regionalisticki orijentisana, ne daju mr Latinovicu gotovo nikakve izglede na uspjeh, izuzev ako se time ne smatra i samo ucesce.
Sve cinjenice upucuju na to da ce se i mr Milivoje Zaric morati zadovoljiti ponavljanjem de Kubertenovog nacela: vazno je ucestvovati,a ne pobijediti. Ovaj Tuzlak po rodjenju, a Banjalucanin po mjestu zivljenja i rada - dugogodisnji je visoki sluzbenik Skupstine opstine Banjaluka - kandidat je Srpske patriotske stranke(SPAS), siromasne i infrastrukturno nedovoljno organizovane politicke snage. Mr Zaric je zavrsio Agroekonomski fakultet u Beogradu, magistarske studije u Subotici i za 46 godina z ivota nije se uspio nametnuti javnosti kao prepoznatljiva persona, ni u strucnom ni u politickom smislu rijeci. Ako je suditi po politickom programu stranke, ispred koje je kandidovan, mr Zaric bi mogao jedino oduzeti poneki procenat glasova favoritu SDS-a, mr Momcilu Krajisniku.
Srpska demokratska stranka Srpskih zemalja (SDS SZ), kako se vladajuca stranka u RS zvanicno zove, kao svoj najjaci adut "izbacila" je mr Momcila Krajisnika, aktuelnog predsjednika Narodne skupstine RS. Od svih kandidata mr Krajisnik je daleko najpoznatiji, sto mu u startu obezbjedjuje veliku prednost. U poslednjih gotovo sest godina on je drugi clan tandema Karadzic-Krajisnik, dvojica sa kormilarom iz Beograda. Kao nigdje u svijetu, predsjednik Parlamenta RS b io je vidno "numera duo" u drzavnopolitickom es tablismentu bosanskih Srba. Iza njega po moci, uticaju, prisutnosti u medijima bila su oba potpredsjednika RS. Svi predsjednici vlada RS izuzev, donekle, Rajka Kasagica, bili su u njegovoj sjenci i sa minornim politickim rejtingom i snagom odlucivanja u odnosu na njega.
Makijavelista
Izuzev sto je bio aktivista nekadasnjeg Socijalistickog saveza, mr Krajisnik se do osnivanja SDS nije ozbiljnije bavio politikom. U SDS-u je napravio izuzetnu karijeru: za nekoliko mjeseci od opstinskog "duznosnika", postao je predsjednik Skupstine BiH. Toj munjevitoj karijeri verovatno je doprinijela i cinjenica da je bio prijatelj prvom coveku SDS-a, dr Radovanu Karadzicu. To poznanstvo pretvorili su u prijateljstvo "druzeci" se mjesecima 1984. godine u istraznom zatvoru u Sarajevu, u kome su se n asli op tuzeni u nekoj finansijskoj aferi. Tom prilikom nisu osudjeni, ali su jedan drugog, ocigledno, dobro upoznali.
Krajisnik je svoj politicki talenat iskazao u Skupstini BiH, predsjedavajuci njenim maratonskim i neefikasnim zasedanjima. Poznata su njegova odugovlacenja sjednica, a najvise je ostao upamcen po zakljucicima koje je on tako formulisao da se na njih mogla pozvati svaka njihova primjena, odnosno bilo sta da je uradjeno moglo bi naci pokrice u onome sto je i kako je Krajisnik zakljucio. Tu osobinu do savrsenstva ce dovesti u Narodnoj skupstini RS.
Iako Krajisnik ima naucni stepen magistra ekonomskih nauka (magistrirao je nekoliko dana pred izbore 1990.godine), on se uopste ne doima kao intelektualac. Niti mu je ponasanje odvec prefinjeno, mada nije ni napadno grub, ni neuctiv, niti se on trudi da ostavi utisak ucenog covjeka, erudite. Pa, ipak g. Krajisnik slovi kao najtezi i najtvrdji pregovarac sa srpske strane. Posvjedocili su to gotovo svi medjunarodni pregovaraci, "medijatori", koji su u tom poslu i iskustvu sa Krajisnikom ostavili p isane tragove. Jos na pocetku rata i prvih pregovora, sa Karingtonom, Vensom, Kutiljerom, a kasnije i lordom Ovenom, Akasijem itd., zaradio je nadimak "Mister No".
Ako nema velike erudicije niti diplomatskog iskustva, logicno je zapitati se cime (se) ovaj Sarajlija odrzava u vrhu srpske politike u RS. Iako mozda nije ni procitao Makijavelijevog "Vladara", on ga savrseno aplicira u konkretnom politickom angazmanu: "luciti politiku i moral", "njihova ishodista su razlicita, ali nikada to javno ne reci", "cilj opravdava sredstva" itd. Krajisnik je polticar-pragmaticar, koji poliitiku shvata kao tehnologiju, kao puko izvrsavanje zadataka, bez obzira da li te zadatke ili ciljeve formulisao jedan covjek, neki organ ili sama istorija. On nije sklon svijetu ideja, principa, pa ni politici kao nauci i etici, vec mu je blizi instinkt samoodrzavanja,narodno geslo "ja tebi, ti meni", pa je on vise sklon identifikovanju politike i trgovine. On je jedini srpski politicar iz aktuelne garniture, koga bi, kako-tako, prihvatile i vlasti Federacije BiH, a posebno celnistvo SDA i Alija Izetbegovic licno. Ako nista drugo, oni su sa njim nacisto sta mogu, a s ta ne mogu ocekivati i dokle mog u ici u cjenkanju.
Polazeci od personalnih sklonosti , politickih sposobnosti i stecenog iskustva, SDS je kandidovala svog drugog covjeka, a nakon Karadzicevog politickog pacifikovanja, i prvog, za mjesto clana Predsjednistva BiH. Ako Krajisnik bude srpski predstavnik u tom zajednickom organu, realno je ocekivati da ce on cvrsto zastupati srpske interese onako kako ih vidi i oblikuje SDS, da ce nastojati da ojaca drzavnost RS do njenog konacnog osamostaljenja i ujedinjenja sa Srbijom, da ce voditi upornu "rovovsku" borbu sa s vojim kolegama u Predsjednistvu BiH. Vise je nego sigurno da se on nece buniti protiv otvaranja bilo kog pitanja, ali da se zahvljujuci njemu. gotovo ni jedno nece okoncati, rijesiti i staviti ad acta.
Kandidat radikala
Ali pored prica o ratnom profiterstvu koje ga prate u narodu, valja istaci njegovu izrazenu nepopularnost u Krajini. Stavise, on slovi kao glavni projektant i akter Sarajevsko-romanijskog lobija koji, po misljenju Krajisnika, cini sve da Krajini zagorca zivot: da je ekonomski eksploatise, politicki obezvrijedi, vojnicki zloupotrebi itd. Doduse, i sam Krajisnik je u nekoliko navrata, dok su sednice Narodne skupstine RS javno prenosene putem televizije, "dozvolio" sebi nervozno reagovanje na neke istupe i predloge poslanika iz Krajine. To mu krajiski biraci, potpomognuti desetinom novoformiranih stranaka sa sedistem u Banjaluci i sklonih krajiskom regionalizmu, nece oprostiti.
Jos jednom je Krajisnik prevideo gresku - obecao je ono sto nije mogao ispuniti, tj. potcijenio je nakane medjunarodne zajednice u pogledu jedinstvenog Sarajeva, pa je Srbima u tom gradu i okolini obecao da ce tu ostati poslije rata, bez obzira na njegov ishod. Danas je vise od 100 hiljada sarajevskih Srba rasuto po izbeglickim kampovima sirom istocne Bosne, Posavine, Hercegovine i malo ko od njih ce dati svoj glas Krajisniku. On je za njih olicenje politicara sklonog lakim obecanjima, a bezosecajnog za stra danje obicnog covjeka.
Takodje, Krajisnikova je slabost, bar u odnosu na dr Ivanica, i njegovo komplikovano izlaganje, pa bi simpatije publike, tj. potencijalnih biraca u eventualnom televizijskom odmeravanju snaga, bile na strani njegovih rivala. Treba reci da ce mr Krajisnik, osim SDS-a, najverovatnije imati podrsku Srpske radikalne stranke RS(SRS RS), koja nije ni istakla svog kandidata za ovo mjesto, tim prije sto su srpski radikali u Krajisniku uvijek raspoznavali iskrenog srpskog nacionalistu i pravoslavnog vjernika, cvrstih i cistih desnih politickih uvjerenja, a on je srpskim radikalima vise i cesce, u vecem obimu, izlazio u susret nego Karadzic.
Gledano idealnotipski, dr Ivanic je kandidat i covjek sa najvecim sansama da predstavlja Srbe u buducem Predsjednistvu. On je najmladji kandidat - rodjen je 1958.godine u Sanskom Mostu, ali je citav zivot proveo u Banjaluci. On je od svih kandidata najobrazovaniji, jedini je doktor ekonomskih nauka, radi na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i ozbiljno se bavi naucnim radom. Iako je najmladji, nije bez politickog iskustva. On je gotovo dvije godine bio clan nekadasnjeg kole ktivnog Predsjednostva SR BiH, od 1989. do 1990. Njegova politicka promocija isla je meteorskom brzinom. Sa 31 godinom bio je ubedljivo najmladji clan tog "trusta mozgova" u prelomnom periodu: uvodjenju visestranacja u politicki zivot ondasnje BiH, tako da ima iskustva u dijalogu sa predstavnicima drugih naroda.
Njegova elokvencija i izostreni refleksi (verbalni), daju mu prednost u svakom licnom odmeravanju sposobnosti, sto uvijek ostavlja pozitivan utisak kod najveceg dijela publike, odnosno biraca. Dr Ivanic je zajednicki kandidat jedne koalicije stranaka
- "Saveza za mir i progres" i jednog bloka - "Demokratsko-patriotskog bloka", sto ce reci da iza njega stoji najbrojnija grupacija politickih stranaka i udruzenja gradjana, mada to jos ne mora znaciti i najbrojniju grupaciju biraca. Uz to, dr Ivanic javno zestoko porucuje da ne pripada bilo kojoj politickoj stranci, a intimne simpatije i onako ne mogu biti predmet kritickih objekcija, pa njegovo nestranacko ili nadstranacko obiljezje ostavlja utisak kod glasaca da mu je interes naroda, cjeline dakle, preci od stranackog, parcijalnog interesa. A to u RS prolazi.
Iracionalni momenat
Mladi profesor se u ovim ratnim godinama nije direkno politicki eksponirao i nedvosmisleno svrstao ni uz ljevicu, ni uz desnicu, a zadrzao je neke veze sa inostranstvom, sa Jugo slavijom, pa i sa ljudima iz Federacije BiH, sto se nikako ne moze shvatiti kao mana. Naprotiv. Dr Ivanic nije covjek cvrstih uvjerenja, pa ni politickih, nije fanatik ideja, ali ni zarobljenik pragme, a to znaci da je manje vican dnevno-politickom angazmanu. Mozda bi definicija njegovog politickog uvjerenja stala u ovaj kroki - on je nacionalni demokrata lijeve inspiracije. Ta ga misaona, ideoloska i politicka pozicija cini otvorenim za nove opcije i izuzetno tolerantnim politicarem.
Za ljude demokratske politicke kulture tj, vrijednosti, ali za srpski puk zapadno od Drine, uostalom i za sve dinarske violentne tipove na Balkanu, to moze biti znak slabosti, nesigurnosti u sebe, sto ce ovdasnje birace uciniti opreznim kod eventualnog poklanjanja povjerenja dr Ivanicu. Autoritarnost i "cvrsta ruka" oduvjek su ovdje bili na cijeni, a dr Ivanic nije covjek koji to zna i moze odglumiti. A to je vec ozbiljna mana politicara. Osim recenog, jos neke okolnosti ne idu u prilog banjaluckom ekonomisti i aspirantu na mjesto i stolicu u kojoj je jednom vec sedeo. Ivanic nikad nije bio prva licnost, glavni i najodgovorniji , vec se najcesce upravljao po instrukcijama i zahtjevima drugoga ili drugih, volio je da ima, ako ne tatu, a ono onda makar starijeg brata iznad sebe. Sada ima dva starija brata: Predraga Radica, sefa koalicije Demokratski patriotski blok, i Zivka Radisica, sefa koalicije Savez za mir i prog res, ciji je zajednicki ka ndidat. Ima i jednog oca: srpskog predsjednika Slobodana Milosevica. Ova posljednja cinjenica moze biti i odlucujuca. Cim ga SDS "provali" kao pulena i miljenika Beograda, svi tzv. patrioti ce zaokruziti broj ispred Krajisnikovog imena; ne toliko sto im je Krajisnik simpatican i sto su srcem i umom za njegov program, nego sto ne vole Milosevica, pa ni onog ili one koje on ovde podrzava.
TO je onaj iracionalni momenat na koji treba upozoriti, a koji moze prevagnuti u Krajisnikovu korist. Uz to , oni koji Ivanica dobro poznaju, sigurni su u to da mu za vrhunskog politicara nedostaje ona doza bezobrazluka koji kod tzv. obicnih ljudi, a takva je vecina biraca, ostavlja utisak energicne osobe, koja zna sta hoce i kako to sto hoce moze i postici, a da se ne ucini "golim" karijeristom ili beskrupoloznim manipulatorom i makijavelistom. U odnosu na mr Krajisnika, jedinog pravog takmaca za isto mjesto, dr Ivanic ce na svojoj kozi osetiti moc elektronskih medija. Naravno, njemu nece nedostajati medijske podrske ali iz - Srbije, dok mu domaca televizija mimo utvrdjenih rokova, nece davati prostora. Uz to, koliko god je Krajisnik neomiljen u Krajini, toliko je Ivanic nepoznat u istocnoj Bosni, u Hercegovini, pa ce on svoje glasove skupljati po Krajini i Posavini, donekle i u Semberiji, bas kao i mr Latinovic i mr Zaric. S tim sto oni vise glasova mogu oduzeti Krajisniku nego Ivanicu.
U svakom slucaju, dr Ivanic bi bio znatno kooperativniji clan Predsednistva od Krajisnika i zbog njegovog ponasanja ce predstavnici druga dva naroda, Bosnjaci posebno, imati manje razloga za opstrukciju rada tog organa; teze ce im biti argumentovati svoje protivljenje i zakeranje i optuzivanje srpske strane za blokade, u slucaju da bude izabran Ivanic ,a ne Krajisnik. Znajuci tezinu ekonomske situacije u RS, dr Ivanic nece previse zakerati kad su u pitanju ekonomske veze i interesi, dok ce se za RS i njenu drzavnost boriti u mjeri i intezitetu da to ne ide uz nos svjetskim politickim mocnicima i da ne dovodi u nepriliku zvanicni Beograd.
U svakom slucaju, ko god bude izabran - Ivanic ili Krajisnik, unapred mora biti spreman na svoja pleca preuzeti odiozum javnog mnjenja, koje ce biti tako usmjeravano da za mnoge neuspjehe politike i politicara iz entiteta, krivca trazi u predstavnicima zajednickih organa, pa i medju clanovima Predsjednistva BiH, skrojene po dejtonskom snitu.
(AIM) Miladin Kostovic x x