BOSANSKI IZBORI U HRVATSKIM MEDIJIMA

NITKO OSIM HDZ, ZNA SE

AIM, MOSTAR, 27.07.96. Najvise hrvatske duznosnike gotovo redovno, a kako se priblizavaju izbori u Bosni i Hercegovini i sve cesce, se moze cuti "kako je Hrvatska davala, daje i davat ce svoj doprinos razvoju mirovnog procesa u susjednoj drzavi", isticuci pri tome zalaganje na provedbi Daytonskog sporazuma. S obzirom na slozenost medjunarodne situacije i neizvjesnost raspleta bosanskog klupka donekle je i logicno sto taj doprinos tece polako i tek povremeno biva ubrzavan pritiskom medjunarodne zajednice. Makar polako, hrvatska strana daje djelatan doprinos provedbi izbora u BiH, trenutno znacajnim zalaganjem na informiranju i pozivanju biraca na izbore, sto je poglavito upuceno Hrvatima iz BiH.

Sa druge strane pak, mnostvo je argumenata koji daju osnove za sumnju u iskrenost izjava hrvatskih celnika, sto se vidi i po najnovijem primjeru tretiranja opcih izbora u BiH predvidjenih za rujan ove godine. U tom smislu danas se kao stih proba moze tretirati aktivnost vladajuce hrvatske stranke tijekom listopadskih izbora u Hrvatskoj, kada je njena promidzba presla drzavne granice i usla u Bosnu i Hercegovinu, ostavljajuci neupucene putnike namjernike u nedoumici da li su jos u Hrvatskoj ili su usli u drugu drzavu. Naime, po samom ulasku u Herceg Bosnu ljude su docekivali pored parola, plakata, grafita, naljepnica, zastavica i drugog propagandnog materijala, i veliki "jumbo" panoi sa likom covjeka-vodje "prave stranke u pravo vrijeme". Izbori u inozemstvu, naravno, nisu nikakav presedan, ali je takav nastup zacijelo presedan u medjunarodnim okvirima. Stoga su predstavnici sredisnjih vlasti u Sarajevu protestom su izrazili svoje nezadovoljstvo takvim postupcima, ali se naravno nista nije promjenilo. Rezultat svega je bio mali broj izaslih Hrvata, ali mezu onima koji su izasli velika vecina je glasala za HDZ.

Sada pak, kada se izbori odrzavaju u BiH i kada treba omoguciti svim njenim gradjanima "ma gdje bili" da u sto je moguce boljim uvjetima i u sto je moguce ravnopravnijoj utakmici odluce kome ce dati svoj glas, Hrvatska se postavlja naizgled visoko principijelno stavljajuci do znanja da ce gradjanima BiH omoguciti glasanje u Hrvatskoj, ali nece dozvoliti promociju bosanskohercegovackih stranaka. Principijelnost takvog stava moze se dovesti u pitanje ne samo sa osnove recene neprincipijelnosti prilikom proslogodisnjih izbora, nego i sa osnove upitnosti koje su to stranke iz Bosne i Hercegovine. U Hrvatskoj naime djeluju brojne stranke ciji su status, ili bolje receno organizaciona ustrojenost upitni, jer se ne zna da li su to hrvatske ili pak bosanskohercegovacke stranke, kao sto se i u BiH u osnovi ne zna da li su neke stranke bosanskohercegovacke ili pak hrvatske.

Tako je moguce reci da je SDA Hrvatske - hrvatska stranka, ali ona u osnovi ima isti odnos sa maticom, kao i sto to ima primjerice HDZ BiH s hrvatskim HDZ-om. Naravno, ne radi se ni u jednom ni u drugom slucaju o stvaranju kohezionih veza koje bi jacanjem jacale i opce, pa time i teritorijalne veze i ne daj Boze obnavljale neku Jugoslaviju. Kako su u posljednje vrijeme ucestali prilozi o HDZ-u BiH i eksponiranje njegovih celnih ljudi i duznosnika na Hrvatskoj televiziji to se moze smatrati da je, sukladno nepromoviranju be-ha stranaka, HDZ BiH u stvari hrvatska stranka. Tako gledatelji glavnog TV dnevnika mogu svakodnevno vidjeti po nekoliko priloga u kojima se redovno govori o aktivnostima HDZ-a u BiH i razgovara sa njegovim clanovima i simpatizerima. Takodjer, u nedavnoj emisiji TV Parlament, emitiranoj u redovnom terminu HTV-a,kao njegov program iz Sirokog brijega, a u kojoj se govorilo o predstojecim izborima, gosti su bili predsjednik HDZ-a BiH Bozo Rajic, predsjednik Federacije BiH Kresimir Zubak i Jadranko Prlic, ministar vanjskih poslova BiH. Dakle, sve odreda visoki duznosnici bh. HDZ-a. Drugi naravno nisu potrebni, kao da se izbori odrzavaju samo za Hrvate, odnosno HDZ, i kao da nije i Hrvatima pa bili oni i HDZ-ovci vazno cuti sto drugi misle ili govore.

Pri tome jos nije dato opravdanje, koje se moze ocekivati, kako je to u hrvatskom interesu, iz cega se analogijom stavova vladajuce stranke o stanju u samoj Hrvatskoj moze zakljuciti da promocija ostalih hrvatskih stranaka nije u hrvatskom interesu jer "one razbijaju jedinstvo hrvatskog korpusa". Sa druge strane, principijelnost se gazi kada je u pitanju "razbijanje" bosnjackog korpusa. Omogucava se, primjerice, promocija Demokratske narodne zajednice Fikreta Abdica, za koju se nesporno zna kako je stranka registrirana u BiH, i kao takva podpada pod "odredbe" o nepromoviranju u Hrvatskoj.

Slijedom toga moze se ocekivati daljnji nastavak "neprincipijelnosti" kod promotivnih aktivnosti drugih stranaka koje imaju odredjeni utjecaj u bosnjackom korpusu, ne bi li se oslabio glavni konkurent u borbi za vlast u Federaciji - Stranka demokratske akcije. Naime, postoji mogucnost da se, unatoc istaknutoj zabrani, stranke iz BiH - i to ne samo one koje imaju prevladavajuci utjecaj u bosnjackom stanovnistvu primjerice SDP ili UBSD, nego i one koje svoje uporiste nalaze u okviru hrvatske populacije,kao sto su HSS,HSP,HSP 1861,HKDU - pojave u hrvatskim medijima. To bi se realiziralo jednostavnim gostovanjem na skupovima "bratskih" stranaka u Hrvatskoj.

Ipak, ne treba ocekivati veliku toleranciju u tom pogledu, jer bi preliberalni pristup mozda ugrozio i izglede samog HDZ-a, sto je ocito da se ne zeli dopustiti. Stoga je za ocekivati da ce drzavotvorna cenzura i tu doskociti domisljatin stranackim aktivistima, "rezuci" izvjestaje sa onih djelova skupova koji su bili u funkciji izborne propagande. To ce biti i jedini nacin, uz vec spomenuto "rastakanje" bosnjackog izbornog korpusa, da se u izbornoj utci pobjedi glavni konkurent - sve sto nije HDZ, zna se.

PERO JURISIN