GANIC U BEOGRADU

Posjeta delegacija Federacije BIH Srbiji

U jugoslovenskoj prestonici dvodnevna posjeta privredno-politicke delegacije iz Bosne, na celu sa potpredsjednikom Federacije, Ejupom Ganicem, nije dozivljena kao politicki spektakl, vec kao nuznost

AIM, Beograd, 24.7.1996.

"Od necega se mora poceti. Bolje danas nego sutra, a videcemo sta ce se konkretno moci uciniti na normalizaciji odnosa Beograda i Sarajeva, pre svega na slobodnom protoku ljudi i roba. Rekao bih da je ovo prapocetak, pre nego pocetak potpunog uspostavljanja odnosa SRJ i Federacije BiH. Potpisani dokumenti ne znace mnogo ako nema dovoljno dobre politicke volje da se stvori ambijent za uspostavljanje saradnje privrednika i pojedinacnih, vecih ili manjih firmi, uz obavezno otvaranje komunikacija u zeleznickom, drumskom, vazdusnom i PTT saobracaju. Jer, bez toga ne moze se nista ostvariti od dogovorenog". Ove ocjene iznio je jedan od vidjenijih politicara i privrednika u Srbiji saradniku AIM, uz napomenu da nije trenutak da mu se navodi ime i funkcija.

Ako se ovome doda izjava Ejupa Ganica da je jedan od glavnih ciljeva ove posjete "suocavanje sa realnoscu", onda nije tesko zakljuciti da su sagovornici u Beogradu, na raznim nivoima, dosli do saznanja da su, ipak, poceli da duvaju neki novi vjetrovi i da je doslo vrijeme za lijecenje ratnih rana, u cemu politicki vrhovi dviju medjunarodno priznatih drzava moraju pokazati mnogo vise umijeca, pribranosti i pragmaticnosti, nego sto su to pokazivali u vrijeme rata na prostorima bivse Jugoslavije.

Iz razgovora sa vise nezavisnih srpskih intelektualaca i analiticara saznali smo da oni pozdravljaju posjetu bosanske delegacije Beogradu, ali da im smeta sto je inicijativa potekla sa strane. Po njihovoj ocjeni "najteze je to sto nas faktori sa strane hoce po svaku cijenu da priblize i jos uvijek su nam potrebne, uslovno receno, provodadzije". Tu se cilja na "autora" ovog susreta, Ricarda Holbruka, specijalnog izaslanika americkog predsjednika Bila Klintona, koji je boravio prije nekoliko dana na juznoslovenskim prostorima.

Ostavljajuci po strani ovakva razmisljanja za neka mirnija i sigurnija vremena, ostaje cinjenica da se u Beogradu nije pravio politicki spektakl od posjete bosanske delegacije. Cak je veoma primjetna uzdrzanost politicara, a predsjednik Srbije Slobodan Milosevic, kako ga je prikazala drzavna televizija za vrijeme razgovora sa Ganicem, bio je vise mrzovoljan, nego zadovoljan. Ujedno, ista televizija je u udarnom dnevniku informaciju o posjeti stavila na peto mjesto. Poslije protokolarne informacije, na primjer, da je predsjednik SRJ, Zoran Lilic, primio libijskog ambasadora u Beogradu.

Rezimske dnevne novine, kao sto su "Politika", "Vecernje novosti", ili "Politika Ekspres" su objavile iskljucivo Tanjugovu verziju izvjestaja o razgovorima, kako Milosevica i Ganica, tako ministara inostranih poslova i privrednih delegacija. Naravno, ne radi se o tome da novinari pomenutih listova nisu imali akreditaciju za pracenje posjete, nego o strogom kontrolisanju svake rjeci. A sve popularniji "Dnevni Telegraf" (DT) na naslovnoj strani prenosi vest agencije SRNA, koja se poziva na odluku Vojnog suda u Beogradu i kaze: Milosevic ugostio lice s poternice. Takodje, DT daje i Ganicevu izjavu: "Ovo je bio rizican korak za mene".

Opozicione stranke osciliraju izmedju izrazite uzdrzanosti i odobravanja posjete, uz nekoliko bitnih ograda. U prvom redu insistira se na tome da Ejup Ganic nije adekvatna licnost koja treba da "uspostavlja mostove saradnje" s obzirom da se on medju vecinom stranaka smatra glavnim krivcem za pogibiju pripadnika bivse JNA, prilikom povlacenja 1992. godine, u sarajevskoj Doborovoljackoj ulici.

U tom pogledu najodredjeniji su u Demokratskoj stranci Srbije (Vojislava Kostunice) da je "mesto Ejupa Ganica u Hagu, a ne u Beogradu", iako su do sada sporili legitimitet ovom sudu. Srpska radikalna stranka (Vojislava Seselja) nema nista protiv da se "razgovara cak i sa Rasimom Delicem o vojnoj saradnji, ako mi od toga imamo koristi", ali negira drzavnicki nivo bosanske delegacije, zbog nerasciscenih odnosa u Federaciji BIH. Najveci paradoks, lider Demokratske stranke Zoran Djindjic vidi u odnosu "rukovodstva Jugoslavije prema predstavnicima RS, koji se obicno primaju u tajnim poluprivatnim posetama, uz posredovanje medjunarodne zajednice," dok se ovoj delegaciji daje drzavnicki tretman. Srpski pokret obnove glasa za sve poteze koji vode prevazilazenju mrznje, ali se, kako smo mogli da saznamo, stavlja znak pitanja na prave domete ove posjete.

Ima odredjene slicnosti izmedju reagovanja bosanske i srbijanske opozicije, sa razlicitim konotacijama. Primjera radi, predsjednik bosanskih liberala, Rasim Kadic, zamjera Izetbegovucu zasto nije insistirano na tome da Milosevic dodje u Sarajevo, "kako bi pokazao da ima bar malo odgovornosti i morala," dok Srpska radikalna stranka zamjera predsjedniku Srbije zasto je primio "nekoga iz nekakve federacije koja nema veze sa BiH...". Dakle, rijec je o dvjema strankama koje imaju potpuno suprotne politicke programe, ali su se u ovom slucaju nasle na slicnim talasnim duzinama, samo po pitanju toga ko je kome trebao prvi da dodje i kakav tretman da ima.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sandzaka, Rasim Ljajic, u izjavi za AIM pozdravlja trend normalizacije odnosa Sarajeva i Beograda isticuci da to "u znacajnoj mjeri olaksava nasu politicku poziciju. Ova posjeta je znak otopljavanja odnosa dvije drzave, a to stvara klimu za pregovore Beograda i Novog Pazara. U svakom slucaju, nas politicki cilj jeste da ostvarujemo prirodnu komunikaciju sa nasom maticom u BiH, sto nijednog trenutka ne dovodi u pitanje integritet drzave u kojoj zivimo. S obzirom da je u ovom trenutku aktuelan problem drzavljanstva, mi cemo i dalje insistirati kod vlasti u BiH i SRJ za uvodjenje dvojnog drzavljasntva i smatramo da bi to u velikoj mjeri sprijecilo proces iseljavanja Bosnjaka iz Sandzaka".

Tokom razgovora u Beogradu glavni akcenat je stavljen na uspostavljanje privrednih odnosa, sto je i razumljivo, jer dublje zadiranje u neke preteske teme, bar sada, zakocile bi razgovore o bilo kojoj oblasti.

U prvom redu, rijec je o zahtjevu zvanicnog Beograda da BiH povuce tuzbu pred Medjunarodnim sudom u Hagu protiv SRJ "za agresiju i genocid" i insistiranju SRJ da se prizna njen pravni kontinuitet nakon raspada bivse SFRJ. Sudeci po rijecima sefa diplomatije Federacije BIH, Jadranka Prlica, dvije strane su u ovim pitanjima na potpuno suprotnim pozicijama. On smatra da ce sadasnja Jugoslavija traziti upravo te ustupke da bi uspostavila diplomatske odnos sa BiH, sto ce taj cin odlagati u nedogled. Jer, BiH nije spremna ni na jedan od tih ustupaka.

Bez obzira na brojna neslaganja oko kljucnih pitanja, u beogradskim politickim krugovima se sa razlicitim nijansama ocjenjuje da je posjeta bosanske delegacije veoma znacajna, jer ce stvoriti uslove za uspostavljanje komunikacija izmedju dvije drzave. Zanimljivo je da beogradski politicki milje rijetko za BiH upotrebljavaju izraz "drzava", a neki kazu da to nece uopste ciniti dok se ne vidi sta ce se dogoditi na predstojecim septembarskim izborima.

(AIM) Ejub Stitkovac

xxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxx