SANSE ZA GRADjANKSU BOSNU

JESMO LI SPREMNI ZA MIR

AIM, SARAJEVO, 11.07.96. Demokratija je sveti pojam svakog modernog drustva. Sve ono sto nam se dogodilo daje nam razlog vise da sebi priskrbimo makar pravo na ostvarenje takvog ideala. To pravo je vazna, presudna karika ka onom krajnjem demokratskom idealu- slobodama i pravima svakog covjeka, pojedinca, koja ce ga uciniti odgovornim za zivot koji mu pripada. Kakvo drustvo moze i treba da nastane na prostoru i na pustosi planetarne tragedije koja se ovdje, nama u Bosni, dogodila?

Brze nego sto smo se mogli osvijestiti od prezivljenog soka, suocili smo se sa novim izazovom: jesmo li spremni za mir? Cinjenica da nam je taj mir nametnut, cinicnom voljom onih koji su mogli sprijeciti nasu tragediju, ne umanjuje vrijednosti koje nam se iz njega nude. Jedna od najvecih je, svakako, mogucnost i pravo da sami odlucimo kakvu buducnost zelimo. "Nece biti lako, nece biti jednostavno". To je naizgled sasvim uproscena poruka koju svakodnevno slusamo iz jednog od predizbornih slogana USAID- a, koji nam sugerise da je mir nasa buducnost. Pa, zna li iko bolje od nas da je to tacno? Problem je jedino u tome sto je nas sadasnji mir samo prestanak rata. Uspostavljanje stvarnog mira u Bosni trajace dugo i to ce biti, sasvim sigurno, veoma bolan i vrlo slozen proces.

Dramom Bosne svijet se uglavnom bavio kontraproduktivno, cak i kad nije bilo sumnje u dobre namjere. Jedan od veoma rijetkih i sigurno jedan od najdobronamjernijih medijatora, koji je apsolutno do kraja shvatio sustinu uzroka nase tragedije, nekadasnji poljski premijer i nekadasnji Specijalni izvjestitelj UN za ljudska prava na tlu bivse Jugoslavije Tadeus Mazovjecki, ucestvujuci na zasjedanju IV generalne skupstine Helsinskog parlamenta gradjana u Tuzli (19. do 22.10.1995.) akcentirao je temeljni problem ovdasnje bosanske buducnosti na gotovo prorocanski nacin. "Ako politicko rjesenje u BiH- rekao je on- predpostavlja podjelu, tada gradjansko drustvo moze prevazici podjelu. Ali, cak ako politicko rjesenje ne predpostavlja podjelu, Bosna i Hercegovina nece biti u stanju da izbjegne podjelu, ako je gradjansko drustvo slabo i fragmentirano. Zato je od najvece vaznosti da medjunarodna zajednica ucini podrsku gradjanskom drustvu u okviru programa rekonstrukcije BiH".

Je li gradjanska BiH utopija ili moguca realnost? Odgovor na to pitanje mogu dati Dejtonski sporazum i predstojeci izbori. Ako je istina, a jeste, da se pravi mir moze uspostaviti jedino u cjelovitoj BiH, onda je veca istina da to nikako nece zavisiti od potpisanog dogovora i vjestackog mira, nego od buduce uloge gradjanskog drustva. A hoce li tog drustva u BiH uopce biti zavisi iskljucivo od volje njenih gradjana. Drugim rijecima, od toga za sta ce se opredijeliti na predstojecim izborima. Bez obzira na sve mnogobrojne i veoma komplicirane spoljne faktore utjecaja, temeljni problem ovdje su ipak unutrasnji otpori, koji na cjelokupnoj bosanskohercegovackoj politickoj sceni (dakle i u Republici srpskoj i u Federaciji) permanentno generiraju duboku politicku krizu. Ti otpori zasnovani su na nepomirljivim nacionalistickim konceptima ultradesnih politickih oligarhija, cijoj se devizi "jedan narod, jedna religija, jedna partija, jedan vodja" moze efikasno suprotstaviti samo koncept demokratskog gradjanskog drustva. Da je to tacno i da oni bas u tom konceptu vide za sebe najvecu opasnost najbolje se vidi iz cinjenice da u svojoj slatkorjecivoj predizbornoj politickoj retorici insistiraju na tome da je bas njima najvise stalo do gradjanskog modela drustva i da ga jedino oni mogu ostvariti.

Ideju gradjanskog drustva u BiH permanentno i uporno, ali, s obzirom na odsustvo svake politicke moci, ipak nedovoljno efikasno, zastupaju pojedine nezavisne gradjanske grupacije kakve su, recimo, Forum gradjana iz Tuzle i Krug 99 iz Sarajeva. Svjesni nuznosti sveopsteg medjuljudskog pomirenja, kao preduslova ponovnog zajednickog zivota na ovom tlu (bez kojeg nikada nije bilo, niti moze biti Bosne) clanovi ovih grupacija zastupali su i sirili ideju civilnog drustva u BiH kao preduslova za demokratiju, efikasnu zastitu ljudskih prava i sloboda i jednakosti gradjana bez obzira na njihovu nacionalnu ili religijsku pripadnost. U okolnostima duboke frustriranosti tragicnim dogadjajima od najvece je vaznosti razvijanje mreze gradjanskih inicijativa na citavom podrucju BiH, radi uspostave demokratske alternative nacional-politici sadasnjih vladajucih partija. Gradjanska inicijativa, utemeljena na slobodnoj komunikaciji medju ljudima, jos ispunjenim nepovjerenjem i mrznjom, i dijalogu kao civiliziranom nacinu javne promocije ideja, nuzna je kao proces u rekonstrukciji drustva, zato sto osigurava inicijativu i politicku volju pojedinca, slobodnog od patologije kolektivnog, sada nacionalnog i vjerskog jednoumlja.

Nema sumnje da su najsuptilnije finese ove ideje prisutne u mnogim ljudima u BiH, ali da ih treba delikatno i strpljivo oslobadjati iz okova postojecih frustracija. Jedan znacajan projekat, koji su pod imenom Gradjanski alternativni parlamenat inicirali Forum gradjana iz Tuzle i Krug 99 iz Sarajeva, a koji ce uskoro promovisati zajedno sa vise gradjanskih udruzenja iz Banjaluke, Zenice, Livna, Mostara, Breze, Bihaca i Doboja, bice sasvim sigurno vrlo znacajna investicija u demokratiju, koju su snazno podrzale eminentne medjunarodne institucije, spremne da tu inicijativu pomognu. Dakako, najvise ohrabruje cinjenica da ce se ovoj inicijativi uskoro pridruziti slicne grupacije gradjana iz Trebinja, Bijeljine, Gorazda, Prijedora i drugih gradova, sto je najbolji znak postepenog ozdravljenja od prezivjele nesrece i obnavljanja vjere i potrebe za zajednickim zivotom.

Gradjanski alternativni parlament zeli da svojim idejama "zarazi" obicne, normalne ljude i podstakne ih na sopstvenu inicijativu i aktivnost u ovom projektu. Zajednicki interes je da, makar za pocetak, gradjanska BiH postane manje utopija, a vise realnost.

SLAVKO SANTIC