DIO PODRINJACA NE ZELI NOVA PRESELJENJA I "KOLONIZACIJA"

STROGO POVJERLJIVE SEOBE

AIM, TUZLA, 05.07.96. Medju prognanicima i njihovim organizacijama povecava se nezadovoljstvo zbog (ne)organiziranog preseljenja Bosnjaka, uglavnom Podrinjaca, sa tuzlanske u sarajevsku regiju. Zvanicno, iza tog projekta niko ne stoji, ali mnogi indikatori ukazuju da to rade organi Federacije BiH. Zvanicnici medju prognanicima sute, a obicni ljudi optuzuju tuzlanske vlasti. Medjutim, kockice se slazu i sve su vidljiviji reziseri nove "kolonizacije" prognanika.

Prije dva mjeseca petnaestak hiljada Podrinjaca se okupilo na protesnom mitingu u Tuzli. Osnovna poruka upucena je medjunarodnoj javnosti - odgovornim za implementaciju Daytona - i domacim vlastima u kojo su prognani trazili mogucnost za povratak u svoje domove. U sest sela zvornicke opcine - koje su pripale Republici Srpskoj - ostali su bosnjaci priznajuci vlasti tog entiteta, ali su trazili dodatnu zastitu od IFOR-a. Kada su se, tokom implementacije Daytona, mnogi Srbi povukli iz sarajevskih opcina, veoma brzo su pocele price o (ne)organiziranom preseljenju Bosnjaka u sarajevske opcine. Reziseri su mudro sutili. U maju je "kolonizacija" prognanih postala svakodnevna stvar. Dolazili su autobusi i tajno prevozili prognane. Prvo iz kolektivnih smjestaja. U tom valu "kolonizirano" je najvise osoba koje su, nakon pada Srebrenice, dosle u opcine tuzlanske regije.

Iz dobro obavjestenih krugova saznalo se da je ministar za prognanike Vlade Federacije BiH Ferid Alic, pocetkom maja predsjednicima Predsjednistva prognanickih opcina uputio strogo povjerljivu naredbu da do prvog juna sve prognanike iz kolektivnih smjestaja premjeste u sarajevske opcine i naselja koje su napustili Srbi. Odkazali su prognanici iz kolektivnih smjestaja sa zivinicke, banovicke, lukavacke, tuzlanske opcine... Posto su oni zivjeli u veoma losim uslovima, nije bilo veceg otpora, a prije odlaska "reziseri" su im obecavali nekoliko puta bolje uvjete i perspektivu za bolji zivot.

• Iz tuzlanske opcine 300 nosilaca domacinstava koja su bila smjestena u kolektivnim centrima, uzelo je odjavu radi prijave na nove prostore. Javna je tajna da su se preselili u sarajevske opcine. To su podaci samo za tuzlansku opcinu, dok za druge nemam podataka, kaze nam ovih dana Esma Ibrisimovic, sekretar Sekretarijata za prognane i raseljene gradjane u Tuzli.

Nakon "sredjivanja" situacije sa smjestenim u kolektivnim centrima, uslijedio je drugi udar vlasti. Prognanici koji su dobili rjesenja za privremeni smjestaj, poceli su dobijati naloge za delozaciju. Ko nece milom, hoce silom. Opet su sve nadlezne institucije mudro sutjele. Proces je prvo poceo u Tuzli, sto se mnogim prognanicima ucinilo da tuzlanske gradske (gradjanske) vlasti pokusavaju "protjerati" prognane sa svoje opcine. Takve price podrzavali su iz SDA i HDZ. Medjutim, nacelnik SO Tuzla Selim Beslagic, jos prije mjesec dana izdao je naredbu da niko od prognanih ne smije biti deloziran, ukoliko im se ne ponudi bolji smjestaj. Medjutim, delozacije su provodjene. Ubrzo se saznalo da isti proces tece u opcinama Zivinice, Banovici, Lukavac i drugim, gdje je na vlasti SDA. Tek tada su pocele javne price da nepoznati emisari obilaze prognanike i nude im "bolji" smjestaj u sarajevskim opcinama. Posto ima dosta prognanika koji odbijaju ponudu, takvi su - prema pricama mnogih svjedoka koji zele ostati anonimni - pozivani u mjesne zajednice, gdje su im "nepoznati" jasno i glasno porucivali da se moraju seliti u sarajevske opcine.

Takvi pritisci su motivirali prognanike da pruze organiziraniji otpor. Ured za povratak gradjana Zvornika 23. maja obraca se javnosti saopcenjem u kome ostro kritizira bosnjacki vrh Federacije, optuzujuci ih da provode projekat za naseljavanje 20.000 Podrinjaca u sarajevske opcine. Javno su trazili da se predsjednik Alija Izetbegovic i dr Ejup Ganic jasno i glasno obrate javnosti i kazu - ko stoji iza projekta? Nakon par dana mediji su "provalili" i projekat preseljenja 10.000 Dobojlija u sarajevske opcine, optuzujuci vrh SDA za taj cin. Rukovodstvo ove vladajuce stranke u Federaciji BiH, nakon par dana se oglasilo, s porukom da to "nije moralno, ali je humano" direktno priznajuci odlucujucu ulogu u projektu "kolonizacije" prognanih.

Pocetkom juna, Podrinjci u zvornickom selu Nezuku, ponovo organiziraju protestni skup pod motom: "Ni jedna kuca ko svoja", a sa skupa su uputili proglas gradjanima Podrinja u kome porucuju:"Danas smo svjesniji nego ikada da povratak nasim kucama najvise zavisi od nas samih. Zato se necemo zaustaviti na ovom putu. Zato necemo dozvoliti da nas preseljavaju iz izbjeglista u izbjeglistvo, jer se iz drugog ide u trece i tako u nedogled.

Nakon svih zrtava, zlocina i trauma koje smo prezivjeli mi ne smijemo zaboraviti nase kuce i nasu Drinu. Ova nasa okupljanja su najjaca potvrda da nismo i nikad necemo odustati od povratka. To moraju znati oni koji se nalaze u nasim kucama, svijet i oni medju nama (Bosnjacima op.a.) koji su mozda pomislili na neku drugaciju, prekrojenu Bosnu. Mi drugaciju Bosnu ne znamo i necemo. Nas jedini put je put povratka. To je jedini put i za Bosnu i Hercegovinu..."

Na istom skupu, jedan od glavnih organizatora Fadil Banjanovic (34), porucio je da se Podrinjci bore i za povratak Srba, a upozorio je sve "rezisere" - aktuelne vlasti - da nece uspjeti u projektu etnicke podjele (homogenizacije) BiH. Zaprijetio je novim, brojnijim mitingom u Tuzli, te novim aktivnostima u cilju sprecavanja "kolonizacije" prognanih Podrinjaca. Okupljenim su se obratili i funkcioneri Federacije i Kantona (SDA). Ministar za promet i komunikacije dr Rasim Gacanovic dao je podrsku prognanicima. Dr Sead Jamakosmanovic, predsjednik Kantonalnog odbora SDA, rekao je da ih Stranka nije izdala niti prodala. Zato ce zajedno sa prognanicima raditi na povratku u zavicaj. Izet Hadzic, guverner Tuzlansko-podrinjskog kantona, porucio je da prognanike niko ne smije delozirati, ukoliko im ne ponudi bolji smjestaj i s tim u vezi najavio otvaranje kancelarije u Vladi kantona, gdje ce se nezadovoljni moci zaliti. Medjutim, mnogi su njegovu tvrdnju o "boljem smjestaju" protumacili kao ponudu da to dobiju u sarajevskim opcinama.

Medjutim, nakon tog skupa, sve glasnije nezadovoljstvo pocelo je stizati iz Predsjednistva opcine Bijeljina i Janja. U principu, iste price, ali i nesto vise arome.

• Nemoguce je vise izdrzati te igre. Deloziraju ljude iz kuce i stanova, iako imaju rjesenja. Otvoreno nude odlazak u sarajevske opcine. Ljudi odu i vide. Nude im porusene kuce i stanove, po nekim zabitima. Ne daju nikakve garancije, nikakve papire. Hoce li ih sutra i odatle preseljavati. Najnovija ponuda je navodno 100 stanova za porodice poginulih, invalide i borce u sarajevskom naselju Dobrinja. Kod nas ljudi vec prave neke rang liste, a niko ne zna- hoce li zaista otici. Ponavljam nista se ne radi zvanicno, ali mislim da sve konce vuce premijer Vlade RBiH dr Hasan Muratovic, kaze Salkan Gradascevic predsjednik zavicajnog kluba "Janja".

Predstavnici prognanika iz Bijeljine i Janje najavljuju cvrsce povezivanje sa udruzenjima prognanika iz Podrinja i Doboja, kako bi se sto lakse oduprli pritiscima vlasti da iz jednog prognanistva odu u drugo. Oni zele, do povratka svojim kucama, kako se nadaju biti sto blize svom zavicaju.

O "kolonizaciji" prognanih niko ne plasira egzaktne podatke. Sudeci po procjenama najvise je iz tuzlanske regije u sarajevske opcine otislo prognanika iz Srebrenice i Bratunca. Oni su otisli bez otpora. Racuna se da je u pitanju desetak hiljada osoba. Medjutim, Zvornicani, Janjarci, Bijeljinici, Dobojlije... ne zele prema Sarajevu. Mnogi se pitaju sta je krajnji cilj bosnjackog vrha Federacije? Je li u pitanju zaokruzivanje entiteta i stvaranje preduvjeta za povlacenje granica medju narodima? Mnogi se tome opiru, a njihovo misljenje najbolje je definirao Fadil Banjanovic iz Zvornika: "Nismo se borili za podijeljenu, vec cjelovitu Bosnu. Nismo ginuli da odemo u sarajevske opcine, vec da ostanemo u svojim. Sadasnju situaciju dozivljavamo kao privremenu. Nasa volja za povratkom je jaca od svake politike. Mi cemo znati prepoznati ko radi protiv nase volje i takve necemo podrzati, vec one koji rade u interesu zastite privatne imovine, sto podrazumjeva i povratak na svoja imanja. Trajno preseljenje bilo bi realizacija projekta SDA. Ukoliko nas je neko mislio preseljavati, sto to nisu ucinili bez rata i krvoprolica", kaze Banjanovic.

U medijima Federacije "kolonizacija" prognanika ne dobija mjesto koje zasluzuje. To je proces koji ce sigurno biti veoma znacajan faktor u predizbornoj kampanji, sto ce uticati i na opredjeljenja biraca. Jer, sve su glasniji zahtjevi prognanih Bosnjaka, Hrvata, i Srba da se vrate na svoje posjede. Zasad im na tom zeljenom putu u principu stoje SDA, HDZ i SDS. Intenzitet otpora povratku je razlicit. Najistrajniji su u SDS-u koji ne dozvoljavaju ni slobodu kretanja za druge narode, a stanje u tzv. Herceg-Bosni je isto. Iako je to dio Federacije BiH, tamo federalni funkcioneri iz bosnjackog korpusa tesko mogu "primirisati" atmosferu, unatoc pricama sa vrha Federacije, kako se oni zalazu za provodjenje Dejtona.

Izbori ce sigurno biti sansa da narod svoju sudbinu prepusti tolerantnijim i korektnijim politicarima od postojecih, koji jedno obecavaju, drugo tesko potpisuju, a trece istrajno forsiraju posebno podjele i razgranicenje tri naroda.

VEHID JAHIC