NATALITET I RAT U BIH

BEBI BUM U SARAJEVU AIM, SARAJEVO, 29.06.96

Dozivljava li Sarajevo bebi bum? "Tacno je da se broj poroda povecava gotovo svakodnevno. Tako smo 1993. godine imali svega 1.500 poroda. Godinu dana kasnije bilo je 2.000, a prosle, 1995. biljezimo 2.500 poroda. U ovoj godini ocekujemo da ce biti premasena brojka od tri hiljade"- odgovara docent dr Idriz Bukvic, direktor Ginekolosko-akuserske klinike Klinickog centra Univerziteta Sarajevo, cija je jedna od posljednjih dezura bila veoma "plodna". U jednom danu svijet je ugledalo 19 beba.

Istovremeno u Drzavnoj bolnici (bivsoj vojnoj) dnevno se rodi od pet do deset beba. Ipak: "Ne mozemo prihvatiti tvrdnje o bebi bumu jednostavno zato sto bi trebalo provesti detaljnu analizu sa svim relevantnim opstretickim pokazateljima, pa vrsiti poredjenja i potom donijeti zakljucke"- kaze dr Bukvic.

A podaci o posljedicama rata, o cemu je svjetska javnost vec upoznata vec je uradjena na ovoj klinici. Ova studija radjena je pod rukovodstvom profesora dr Srecka Simica, dugogodisnjeg rukovodioca, te eksperta Svjetske zdravstvene organizacije u Ginekolosko-akuserskoj oblasti. Zakljucak je da su ratna dejstva u preko hiljadu dana opkoljenom Sarajevu potpuno izmjenila prijeratne procese nataliteta, perinatalnog i opceg mortaliteta, kao i prirodnog prirastaja stanovnistva.( Svaka porodilja je dala 360 raznih informacija, odgovora, bilo anamnesticki, bilo objektivno utvrdjenim stanjem ). Podaci kazuju da je u prvim mjesecima rata, aprilu,maju i junu 1992. godine znatno smanjen broj poroda. Naime, iz grada su "konvojima spasa" odlazile mladje zene, fertilne dobi sa djecom u narucju ili jos nerodjenom.( tesko ce se utvrditi koliki je broj mladih majki i trudnica tada napustilo Sarajevo ).

Na smanjenje broja poroda u mjesecima koji su slijedili uticao je i veliki broj prekida trudnoce. Namjernih prekida trudnoce bilo je tri puta vise nego poroda. Samo na Ginekolosko-akuserskoj klinici vrseno je dnevno 15-20 abortusa! U februaru 1993, devet lunarnih mjeseci nakon pocetka rata u Sarajevu je zabiljezen najmanji broj poroda u posljednjih 40 godina. Rodjeno je samo 77 beba! A tokom cijele te godine 1.500. Poredjenja radi, godisnji predratni prosjek bio je oko 9.000 beba.

Ljekare nije, medjutim, zabrinuo samo mali broj poroda, nego i drugi pokazatelji. Radjana su djeca manje tezine od normalne. Jedna beba je rodjena i prezivjela sa svega 750 grama, sto je svjetski fenomen. Onih sa oko 2.000 grama je bilo mnogo vise. Ranija prosjecna tezina na GAK-u u Sarajevu je bila oko 3.600 grama.Radjana su i djeca prije termina poroda. Zatim je povecan broj mrtvorodjene djece. Ljekari to objasnjavaju direktnim posljedicama rata. Psihosocijalne stresne situacije pokrecu citav neurohormonalni proces koji dovodi do intrauterinog odumiranja ploda. Procenat perinatalnog mortaliteta se popeo sa 15,8 na 39,6 promila. Tako su zapravo i nerodjena djeca bila zrtve rata i to na razne nacine.

Osim glavne studije pojedini ljekari pomenute klinike su vodili i vlastite zabiljeske. Jedan od njih, strucnjak u oblasti ultrazvuka u ginekologiji, primarius dr Senad Mehmedbasic, je na nedavnom Prvom kongresu hirurga BiH, referisao o ratnim povredama trudnica. Tom prilikom je prezentirao podatke koji jos nigdje i nikad u svijetu nisu bili poznati. Primjerice, jedna nerodjena beba je spasila zivot majci. Geler kojim je majka ranjena je prosao kroz trbusni zid, usao u matericu, ubio nerodjenu bebu u osmom mjesecu, ali spasio zivot majci. Ta zena, medjutim, nikad vise nece moci postati majka.

Tokom rata ljekari su se susretali i sa tri puta cescim malformacijama novorodjencadi nego ranije. Samo dio je bilo moguce operativno lijeciti. Na zalost, djeca sa malformacijama, i to teskim, kao Daunov sindrom, hidroufalije i sl., su se radjala, a radjaju se i u postratnom periodu u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Prema rijecima dr Ibrahima Mehica, ginekologa iz Tesnja kojem gravitiraju i obliznja sela i naselja, i u postratnom periodu se cesto susrece sa malformacijama kod beba. Ovaj ljekar je tako nedavno porodio cak tri bebe, iz dva sela u blizini ovog srednjobosanskog gradica, sa teskom malformacijom -bili su bez koze!

Danas, sarajevski bebi bum otkriva radjanja treceg, cetvrtog, pa i sedmog djeteta, radjanja u poznim godinama za zene ( radjale su i zene sa 52 godine ). Nedavno je pedesetogodisnja zena na svijet donijela osmo dijete, sto je i na ovim prostorima neuobicajeno. Prosjek je bio, uglavnom, dvoje djece. Ima primjera da se zene odlucuju na trudnocu nakon sto im je jedno ili vise djece poginulo u ratu. Radjaju i zene koje vec imaju odraslu djecu. Kazu da su jednostavno pozeljele da rode, da su sretne sto su to mogle.

Na zalost, sarajevske bebe dolaze na " svjetlo dana " u prilicno teskim uslovima, iako je, tokom rata, Porodiliste, zajedno sa Ginekoloskom klinikom kojoj pripada, preseljeno u bivsu Ocnu kliniku. Savremeno opremljena i funkcionalna zgrada predratne klinike, je devastirana ratnim razaranjima na samom pocetku rata, pa su ljekari bili prisiljeni raditi u vrlo skucenim prostorima Dijagnosticko-poliklinickog centra pri Klinickom centru. Danas u bivsoj Ocnoj klinici u sobama za porodilje lezi i po 15 zena. I bebe su u nefunkcionalnim i neadekvatnim prostorima. Ponekada je prostor premali za sve pacijentice. Odjeljenje Ginekologije je jos punije i to sve tezih bolesnica. Mogucnost intrahospitalne infekcije je velika, pa se trudnice sa novorodjencadi otpustaju ponekad i nekoliko sati po porodu, ako to zdravstveno stanje majke i bebe dozvoljavaju. Posebno je tesko na odjeljenju nedonoscad. Klinika ima dovoljan broj inkubatora dobijenih iz donacija, ali ne i sve druge uslove za zbrinjavanje beba rodjenih prije vremena. Zbog svega toga ideja pijaniste svjetskog glasa, Ive Pogorelica i profesora dr Asima Kurjaka, medicinskog eksperta poznatog sirom svijeta /jer je u BiH ubijeno vise od 200 hiljada ljudi/ privlaci paznju i rijeci hvale.

AMINA AHMETASEVIC