ZAJEDNICKA OPOZICION LISTA - JEDINO ORUZJE PROTIV APSOLUTIZMA DPS-a

Predizborna prestrojavanja u Crnoj Gori

Tekst:

Pesimisti su sumorno predvidjali da ce podjela Crne Gore na sedam izbornih baza, osim za savezne, vaziti i za republicke izbore. I oni su, ovaj put, podcijenili kreativne potencijale ovdasnjih vlasti. Vise nema sta da se nagadja: Crna Gora ce jesenas, ako se ne desi kakvo cudo, za potrebe sluzbe, biti usitnjena na cetrnaest izbornih okruga. S tim prijedlogom Demokratska partija socijalista ide na narednu republicku skupstinu, a posto tamo ima apsolutnu vecinu, presuda se ima smatrati konacnom. Opoziciji je na ravnanje dostavljena i citava sema buducih izbornih jedinica, s preciznim proracunom koliko se gdje bira poslanika. Slabi su izgledi da i tu parlament bilo sta promijeni. Ambicija sefova opozicionih parlamentarnih stranaka (narodnjaka, liberala i socijaldemokrata) da u neposrednom razgovoru nagovore predsjednika Bulatovica da i za ove izbore vazi proporcionalni sistem s Crnom Gorom kao jednom izbornom jedinicom, pala je u Moracu. Predsjednik svih drzavljana Crne Gore, nakon susreta sa opozicioim liderima, hladno je sopstio da vladajuca partija ostaje pri odluci o komadanju Republike, i to na 14 izbornih jedinica, uz obrazlozenje: "DPS ima jednako, bolje reci i vece pravo s obziom na podrsku gradjana da istakne svoje interse".

Citav posao oko razvrstavanja izborne baze marljivo je obavljen u skladu s tim "bolje reci vecim pravom DPS". Uz pomoc kompjutarskih simulacija analiticari su, polazeci od rezultata posljednjih izbora, sabrali da nova izborna pravila omogucavaju apsoltunu vlast sa tridesetak posto osvojenih glasova. Tu je negdje, prema svim istrazivanjima, gornja granica Demokratske partije socijalista. "Novi predlog je nevjerovatan hibrid izmedju proporcionalnog i vecinskog sistema;instrument koji treba da odradi ono sto glasaci nece. Radi se o vecinskom izbornom sistemu u kojem se ne glasa za licnost a pri tom nema drugog izbornog kruga. Sve je podeseno da onaj ko dobije minimalnu prednost odnese sve. Kad se uporede rezultati proslih izbora, podjelom na cetrnaest izbornih jedinica, DPS u startu dobija 39.485 biraca. Izmisliti toliko glasova u maloj Crnoj Gori nije sitnica: na proslim izborima ova partija je dobila ukupno 126.000 glasova", objasnjava dr Dragisa Burzan potpredsjednik Socijaldemokratske partije.

Nacin na koji je izdijeljena Crna Gora od svega najbolje pokazuje na cemu ce se zasnivati citava predizborna strategija DPS. Ima neko doba, Bulatovic i njegovi okolo razjasnjavaju da ih je na promjene izbornog pravilnika posebno inspirisala briga oko zastupljenosti "nacionalnih manjina i grupa". U tom smislu, bacena je zgodna udica. Opstine Rozaje i Plav sa vecinskim muslimanskim zivljem spojene su u jednu izbornu bazu. Slicno je i sa Albancima. Ulcinj, gdje su oni vecina, posebna je izborna jedinica, a iz Podgorice je izdvojena Malesija pretezno nastanjena Albancima. Stranka demokratske akcije i Demokratski savez Albanaca, stvarno dobijaju izglednu priliku da udju parlament. Milosrdje DPS ima skromnu cijenu: kad bi nacionalne stranke Albanaca i Muslimana osvojile ama bas svako poslanicko mjesto u sve cetiri izborne jedinice u parlamentu bi se, sve na gomilu, naslo osam njihovih predstavnika. Tamo bi ih, na njezne razgovore, cekala apsolutna vecina DPS. Nije samo to. Poznato je da je na proteklim izborima znatan broj Muslimana i Albanaca glasao za liberale i socijaldemokrate. Pazljivo izradjenom izbornom geografijom vladajuca partija, tamo gdje ona nema sta da trazi, gura u medjusobnu borbu za glasove crnogorske gradjanske stranke sa nacionalnim strankama Albanca i Muslimana.

I prema narodnjacima su preduzete odgovarajuce mjere. Zaintresovanima je dobro poznato da se sljedbenici Narodne stranke i Demokratske partije socijalista opasno kolebaju kojem ce se privoljeti carstvu. S terena stizu provjerene informacije da se, nakon beskromisnog opozicionog nastupa narodnjaka u parlamentu, znatan dio srpski orijentisane inteligencije okrece od Bulatovica profesoru Kilibardi. Ovih je dana, medjutim, u Crnoj Gori proizvedena i deveta stranka sa srpskim imenom u naslovu firme. Gortovo sve su nastale otpadanjem od narodnjaka a sve zajedno optuzuju dr Kilibardu da njegova stranka vise nije dovoljno "srpska". Kao doprinos operaciji vladajuca partija je ukinula embargo na dolaske Vojislava Seselja u Crnu Goru. Vodji radikala je, prije dvije godine, kao opasnom elementu vlast izrekla mjeru izgona iz Crne Gore. Blokada je, evo, ukinuta a vojvoda je, zauzvrat, vec u prvim nastupima pokazao zavidan entuzijazam da zadjene kavgu s vodjom narodnjaka i njegovim najblizim saradnicima. Istovremeno se opredijelio da prema vlastima njeguje konstruktivnu kritiku. I krilo Radikalne stranke koje se od Seselja odkinulo dok se ganjao s Milosevicom, uredno u drzavnom TV Dnevniku otkriva srpstvu da je u medjuvremenu dr Kilibarda prevjerio i postao - liberal. Citva radnja se odvija pod drevnim antibirokratskim radnim naslovom: narodnjacka baza je ispravna - rukovodstvo treba mijenjati. Vlast je, naravno, i tu izvela svoj racun. Najvaznije je da se stvori ambijent u kojem ce, pred optuzbom za izdaju, narodnjaci ustuknuti od saradnje sa ostalim crnogorskim strankama, i i krenuti u nadvikivanje sa raznim radikalima ko je ljuci Srbin. Profesoru Kilibardi nije lako. "Kad bi se gledao samo broj glasova koje mozemo dobiti onda se moze govoriti o rizicima koje donosi zajednicka lista. Naorodna stranka, medjutim, uvijek vise misli na svoju buducnost nego na trenutne izborne sicare. Mislim da bi formiranje zajednickog opozcionog bloka demokratskih stranaka svih nacija i vjera bio najblji nacin da se DPS skine narodu s vrata" tvrdi vodja narodnjaka. On licno, kaze, zalagace se za jedinstvenu opozicionu listu: konacnu odluku poslije svestrane debate donijece Glavni odbor stranke. Narodnjaci, sva je prilika, jos nijesu nacisto kuda da krenu. Jedan od njihovih najuglednijih predstavnika, sef poslanickog kluba u saveznom parlamentu dr Novica Stanic, predlaze da se u Crnoj Gori, Srbiji i na nivou SRJ formira opozcioni savez - radi zajednickog bojkota izbora. Stanic smatra kako bi medjunarodna zajednica, u tom slucaju, stisnula vlasti u Podgorici i Beogradu, da brzo organizuju normalne izbore.

Ideja o bojkotu nije po volji vodji crnogorskih liberala Slavku Perovicu. "To bi bio najgori moguci potez koji bi mogli odigrati. Mi nijesmo u polozaju srpske opozicije, mi smo jaki" tvrdi Perovic. Predsjednik Liberalnog saveza mozda s najvise optimizma gleda na jesenje izbore. Po njegovoj procjeni, DPS se za promjenu sistema odlucila u panici. "Vladajuca partija vise nije u stanju da glumi demokratiju. Njoj nikako ne odgovara da se opozicija ujedini zato sto zna da ce opozciona vlada djelovati skladno i odgovorno kao sto je djelovala u parlamentu. U DPS su shvatili da se opozicione partije nece medjusobno sukobiti oko najvaznijih zivotnih pitanja crnogorskih gradjana. Kad je postalo jasno da za promjenu drzavnog statusa Crne Gore opozcija trazi posten referendum, i to tek kad se za njega steknu svi uslovi, u DPS-u su razumjeli da je vrag odnio salu" ocjenjuje Slavko Perovic.

Prelomili su izgleda i u Socijaldemokratskoj partiji. "Jedini pravi odgovor je zajednicki nastup svih opozcionih partija. Tako bi poslije dokidanja apsolutne vlasti DPS, stvorili uslove za organizovanje fer izbora" kaze dr Dragisa Burzan.

Opozicioni partijski strucnjaci su se ozbiljno latili kompjutera a racun svima pokazuje da zajednicka lista osigurava pad vladajuce partije ispod apsolutne vecine. Matematicki proracuni nijesu, medjutim, kadri da dokuce nijanse u raspolozenju birackog tijela u Crnoj Gori. Niko pouzdano ne zna je li crnogorsko drustvo zrelo da podrzi predizbornu zajednicu raznorodne opozicije. Vlast udarnicki dejstvuje na produbljivanju ovdasnjih drevnih unutrasnjih podjela. To joj je, uostalom, jedina nada da jos jednom promarsira centrom izmedju dva zavadjena bloka. Opozicija, nekako isuvise glasno, priziva medjusobnu slogu - prilicno pouzdan znak da je sjenka nepovjerenja jos tu. Ni jedna odluka, u stvari, jos nije definitivna. Partijski aktivisti, sad, crtaju razne zgode. Pominje se mogucnost da narodnjaci probaju sami; liberali i socijaldemokrate budu jedan blok; a SDA i Demokratski savez drugi. Nije iskljuceno ni da Liberalni savez i Socijaldemokratska partija zajednicki nastupe sa Strankom demokratske akcije i Demokratskim savezom.

Sve moze da se preokrene. Dosad je postignut jedino dogovor narodnjaka i liberala. Najace opozcione stranke javno su se obavezale da ni jedna nece uci ni u predizbornu ni u postizbornu koaliciju sa DPS. Perovic i Kilibarda pozivaju i ostale sefove opozicionih stranaka da se pridruze dogovoru kako bi se "stvorio jedinstven opozicioni blok tehnickog karaktera u odnosu na vladajucu partiju i njen apsolutizam". Jos se niko nije javno prikljucio. U SDP kazu kako su spremni da potvrde da sa DPS nece ni u kakvu koaliciju. Socijaldemokrate, medjutim, znatno vise nego liberali, zaziru od tjesnje saradnje s narodnjacima i, po svemu sudeci, trazice da se preciziraju svi uslovi za zajednicki nastup. U svakom slucaju opozcionim vodjama ovih dana nije dosadno: medjusobni susreti daleko od ociju javnosti u punom su jeku. Nije bilo sluzbenog saopstenja, samo su izvori s terena javili posljednju vijest: lider Narodne stranke profesor Kiilibarda i vodja Demokratskog saveza Albanaca Mehmed Bardhi postigli su dogovor o medjusobnom nenapadanju. Ne tako davno bila bi to senzacija. Najavljuje se jos slicnih obilazaka.

Poslije sveobuhvatne akcije na proizvodjenju novog izbornog zakona samo vladajuca partija upraznjava nirvanu. Niko ni rijeci. Jedino su, kao posljednju mjeru predostroznosti, njena tri poslanika uputila zahtjev nadleznoj adresi da, do kraja izbora televizija ne prenosi skupstinska zasjedanja. Pedsjednik Bulatovic je, naravna stvar, velikodusno obecao da ce DPS, ako kojim slucajem izgubi vecinu, mirno i dostojanstveno otici s vlasti.

Esad KOCAN AIM Podgorica