PRVI POSLIJERATNI IZBORI U BIH

ZA KOGA SE SVE GLASA

AIM SARAJEVO, 25.06.96. Ko ce, kada i na koji nacin glasati na prvim poslijeratnim izborima u BiH, prema svome daytonskom zadatku, trebalo bi da odredi Organizacia za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE). Za koga glasati pitanje je na koje bi, po trenutnim procjenama trebalo da odluce, najvjerovatnije, 14. septembra ove godine, Bosanci i Hercegovci.

Prema zvanicnim informacijama, OSCE je prihvatila registraciju 49 politickih partija i 33 nezavisna kandidata koji zele ucestvovati na predstojecim izborima. Za koga ce glasati staniovnici BiH na postdaytonskim izborima nagadja se u medijskim anketama, ali je nepobitna cinjenica da je raspolozenje stanovnika jos uvijek daleko od odlucnosti.

Iz OSCE-a saopstavaju da je 51 politicka partija predala prijavu za ucesce na predstojecim izborima, te da su dvije odbijene dok je jednoj prihvacena na opstinskom nivou, iako se zeljela kandidirati na visi nivo. Ove tri partije imaju pravo zalbe u roku od tri dana, kazu u OSCE i dodaju da je rok do kojeg im OSCE mora odgovoriti takodje tri dana. Ipak, navode da je odluka Privremene izborne komisije (PIK) OSCE-a, koja po tome uslijedi

• neopoziva.

Samo jedan nezavisni pliticki kandidat sakupio je dovoljno potpisa kako bi se kandidirao za Zastupnicki dom BiH. Vladimir Srebrov zadovoljio je kriterij prema kojem se za najvisi nivo mogu kandidirati nezavisni kandidati koji skupe najmanje 5.000 potpisa podrske. Za politicke partije koje zele konkurirati za isti nivo neophodno je 10.000 potpisa, dok im je za kantonalni potrebno 1.500, a za opstinski 200 potpisa gradjana.

Potencijalni glasaci nezavisnim su kandidatima trebali dati 800 potpisa kako bi se prijavili za kandidaturu na kantonalnom nivou, dok je za opstinski nivo nezavisnim kandidatima bilo potrebno 100 potpisa podrske. Potpise podrske gradjani BiH imali su pravo dati vecem broju stranaka ili kandidata, a kako saopstavaju OSCE-u, svaki od potpisnika nije time garantiro da ce na predstojecim izborima glasati za tu stranku ili kandidata.

Predstavnici OSCE naglasavaju da je stavljanje potpisa na listu podrske kandidatima, zapravo podrzavanje visepartijskog sistema. Svaki od ovih potpisa nikada nece biti objavljen javno, a liste ce se, nakon sto OSCE stekne uvid u neophodne informacije, unistiti.

Politicke stranke i nezavisni kandidati su se mogle kandidirati na nivou Predsjednistva BiH, Skupstine BiH, Predsjednistva RS, Narodne skupstine RS, Skupstine Federacije, Kantona i Opstine.

Dvadesetsedam politickih partija sa teritorije Federacije BiH prijavilo se na razlicitim nivoima. Medju njima su Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Stranka demokratske akcije (SDA), Unija bosanskohercegovackih socijaldemokrata (UBSD), Stranka zena, Stranka za BiH, Socijal demokratska partija (SDP), Muslimanska bosnjaska organizacija (MBO), Ekoloski pokret zelenih Zenica, Hrvatska stranka prava (HSP), Bosanska stranka, Liberalna bosnjacka organizacija (LBO) ...

Sa teritorije Republike Srpske prijavila se 21 politica stranka koja zeli ucestvovati na narednim izborima. Neke od njih su Srpska demokratska stranka srpskih zemalja, Stranka srpskog jedinstva, Srpska radikalna stranka, Jugoslovenska ljevica, Nezavisni socijaldemokrati, Demokratski patriotski blok RS, Srpski pokret obnove, Radikalni otadzbinski front "Nikola Pasic".

Iako neka od imena stranaka koje su se kandidirale sa teritorije RS imenom podsjecaju na cinjenicu da im se u vrhu nalaze ljudi koje je Tribunal u Hagu osumnjicio za zlocine pocinjene tokom rata u BiH, iz OSCE saopstavaju da osumnjiceni nece imati pravo pojavljivanaja na izborima. U skladu sa odredbama ponasanja OSCE-a za Radovana Karadzica, lidera pobunjenih bosanskih Srba, ili za bilo koju osobu koju je Tribunal osumnicio, a koja se nije povinovala odredbi o pojavljivanju pred Tribunalom, bice nemoguce da izadje na izbore, saopstavaju iz OSCE.

Prema onome sto je na posljednjoj konferenciji za novinare kazala portparol OSCE u Sarajevu Joanna van Vliet, politicke partije nisu jos dostavile OSCE-u spisak svojih kandidata na predstojecim izborima. Viletova je istakla da ce OSCE nadgledti proces stampanja glasackih listica kako bi se uvjerili da se na njima ne nalaze ime bilo koga od lica osumnjicenih od strane Tribunala, a koja nisu ispostovala odredbu da o pojavljivanju pred Tribunalom.

Na pola daytonskog puta rijetko bi ko, od Sarajlija primjerice, kojeg zaustavite na ulici znao reci politicka opredjeljenja stranke ili kandidata za kojeg ce glasati. Malo je i onih koji znaju "ko je njihov kandidat". Cesto se spominju izbori iz novembra 1990. i rat koji je izbio 1992. godine. S druge pak strane, visoki politicki krugovi sumnjaju da bi do septembarskh izbora uopce mogli biti ispostovani osnovni preduslovi za demokratske i fer izbore u BiH. Medju njima se, kao najosnovniji, pominju sloboda kretanja, sloboda govora, sloboda stampe.

SANDRA KUKIC