FEDERACIJA ILI HERCEG-BOSNA, PITANJE JE SAD

LOPTICA IZ BANSKIH DVORA BACENA U MOSTAR

AIM SARAJEVO, 25.06.96. Odluka bosanskohercegovackih Hrvata da obnove vladu "Herceg- Bosne", nakon pocetnog prkosa spram protesta bosnjackog partnera u Federaciji, na koncu se izrodila u veliku glavbobolju za zvanicni Zagreb. Evidentan je pritisak medjunarodne zajednice na zvanicnu vlast u Hrvatskoj sa namjerom da ona svojim autoritetom suzbije separatisticke teznje lidera HDZ u BiH, i vrati ih na kolosjek koji bi omogucio provodjenje mirovnog sporazuma iz Daytona.

Iako je predsjednik Hrvatske dr Fradnjo Tudjman u startu podrzao formiranje nove vlade Herceg-Bosne, nakon ostrih reakcija SAD i Evropske zajednice - sto poslije dobijanja Savjeta Evrope da primi njegovu drzavu u punopravno clanstvo predstavlja jos jedan udarac medjunarodnom ugledu zvanicnog Zagreba - sada ocigledno nastoji da amortizuje najnoviji pritisak. Loptica je iz Banskih dvora prebacena u zapadni Mostar. Posljednjih dana uslijedile su izjave lidera "Herceg-Bosne" u kojima oni nastoje dokazati kako su, u stvari, zeljeli ojacati Federaciju i, cak, oslabiti svoju vlast!?

Dr Jadranko Prlic, ministar vanjskih poslova RBiH i covjek za kojeg potpredjednik Federacije dr Ejup Ganic tvrdi da je jedan od arhitekata Federacije, tumaci kako je "proslog tjedna poceo najzesci val pritiska na Hrvtsku i hrvatski narod". Takvo ponasanje medjunarodne zajednice Prlic pravda njenim nastojanjem da zastiti Daytonski sporazum:

• Daytonski sporazum je dokument iza kojeg stoji medjunarodna zajednica, posebno clanice Kontakt-grupe, i kada se, u tom kontekstu, pojavi vijest o rekonstrukciji Vlade HR "Herceg-Bosne, to se tumaci kao izravni pokusaj krsenja provedbe Sporazuma. Federacija je kraljeznica cijelog mirovnog procesa i sva suprotstavljanja tom projektu istodobno su i podmetanje medjunarodnoj zajednici u cjelini, izjavio je Prlic na konferenciji za novinare u zapadnom Mostaru.

On, dakle, nastoji ublaziti reakciju medjunarodne zajednice, i smatra da je ona posljedica neshvatanja da je vlada HB smanjena sa cetrnaest na djest ministarstava. I Bozo Rajic, predjednik HDZ BiH, pokusao je odobrovoljiti medjunarodnu zajednicu izjavljujuci kako je za talas reakcija federalnog partnera SDA i Evropske zajednice pogresno prezentiranje odluke o obnovi hercegbosanse vlade. "Krivi smo sami sto smo pogresno prezentirali nasu odluku i dali prostora onima koji nas kriticki posmatraju", vajka se Rajic.

Po Ivanu Benderu pak, inace predsjedniku Predsjednickog vjeca "Herceg-Bosne", zaboravlja se da vada ove hrvatske drzave u drzavi nikada nije ni prestala funkcionisati i da je ona sada samo redukovana, cime Hrvati pokazuju koliko su opredjeljeni za gradnju Federacije.

Zbir svih tih reakcija zapravo je pokusaj da se ubjedi medjunarodna zajednica kako se u "Herceg-Bosni" ne cini nista sto je protiv Federacije ili Daytonskog sporazuma. Medjutim, ono sto vjerovatno vise brine nacionalne lidere Hrvata u BiH jeste gotovo potpuno poistovjecivanje kritika medjunarodne zajednice sa primjedbama koje su im izrizali bosnjacki partneri u Federaciji. Takodjer, nije zanemarljiva ni cinjenica da je Hrvatska zahvaljujuci njima ponovno dosla u nezavidnu situaciju.

Uprosteno gledajuci, posljednjom rekonstrukcijom zaista i jeste redukovana vlast vlade "Herceg-Bosne". Medjutim, kada se sagledaju ministarstva koja su sacuvana, bjelodano je jasno da je zadrzana kontrola nad kljucnim funkcijama kojima se u potpunosti moze paralisati svaki korak naprijed u Federaciji. "Herceg-Bosna" tako namjerava i nadalje nadzirati oblast odbrane i unutrasnjih poslova, dvije kljucne poluge za osiguravanje vlasti, te finansije, pravosudje i upravu, drustvene djelatnosti i privredu.

Vladimir Soljic, minstar odbrane u Vladi Federacije, takvu raspodjelu vlasti pravdao je na posljednjoj sjednci federalnog parlamenta, banalnim razlogom "o potrebi da se i u buduce penzionerima isplacuju penzije, jer Federacija to nije ustanju ciniti". Pri tome nije objasnio zbog cega se Federaciji uskracuje pravo kontrole u toj oblasti.

Protest medjunarodne zajednice, pa i Bosnjaka, bazira se prije svega na cinjenici da i sedam mjeseci nakon potpisivanja Dogovora o ozivotvorenju Federacije - u kojem je prezicirano ukidanje "Herceg-Bosne" najdalje do kraja januara ove godine - ona i dalje postoji. Preduslov za nestanak ove hrvatske drzave u drzavi bilo je donosenje sistemskih zakona unutar Federacije, ali ni to se sedam mjeseci nakon dogovora iz Daytona nije ostvarilo.

Na taj nacin stvorena je praznina u kojoj HDZ uporno nastoji dokazati opravdanost postojanja "Herceg-Bosne". Pri tome, naravno, i uspjesno parirati svim nastojanjima SDA da je konacno ukinu. No, ako su se Bosnjaci pokazali nemocnim da pobijede "Herceg-Bosni", jer ona iza sebe cijelo vrijeme ima punu podrsku Hrvatske, veliko je pitanje da li ce zvanicni Zagreb moci izdrzati i najnoviji pritisak medjunarodne zajednice.

Dr Tudjman i njegov aparat u Hrvatskoj zasigurno ce nastojati da je zadrze. To je jasno poruceno i njegovom posjetom Medjugorju, mimo znanja bosanskohercegovackih vlasti. Ovim potezom predsjednik Hrvatske pokazao je da "Herceg-Bosnu" smatra dijelom svoje drzave. I cinit ce to sve dok Milosevic polaze jednako pravo na REpubliku Srpsku, a u takvom odnosu snaga preko ledja BiH, samo se dokazuje da Beograd i Zagreb nikada nisu odustali od podjele nekada sredisnje jugoslovenske republike.

Povremenim pritiscima na Zagreb medjunarodna zajednica, batem koristeci dosadasnji metod, moze tek usporiti konacnu podjelu BiH, ali je ne i zaustaviti. Uostalom, pokazuju to i reakcije iz Hrvatske, ali i zapadnog Mostara, povodom kritika o formiranju vlade "Herceg-Bosne". Hrvatski lideri ne samo da ne smatraju da su pogrijesili vec, naprotiv, nastoje ubijediti svijet da ih je pogresno shvatio.

Ivan Bender nedavno je u federalnom parlamentu ustvrdio kako je Federacija nastala pod pritiskom, ali da pod pritiskom ne moze opstati. Za nju, dakle, postoje dva puta: ili ce biti takva da bude dovoljno komotna i Hrvatima i Bosnjacvima, ili ce se raspasti.

Bosnjacka strana jos uvijek nastoji sprijeciti drugo rjesenje jer ono znaci i nestanak Bosne i Hercegovine. Iz slicnih pobuda djeluje i medjunarodna zajednica. Hrvatska strana, medjutim, ne zeli septembarske izbore docekati bez svoje vlasti, a ona im je osigurna iskljucivo kroz "Herceg-Bosnu". Spekulacije o tome da ce izbori u septembru biti uvod u politicku razgradnju BiH sve su glasnije, kao i tvrdnje da se medjunarodna zajednica nece tome pretjerano ostro suprostavljati, situacija je u kojoj Hrvati ne bi zeljeli da ostanu bez prava na pripojenje Hrvatskoj, slicno kao sto Pale planiraju sa Srbijom, a Sarajevu da ostane na pravljenje male muslimanske Bosne.

SEAD LUCKIN