SDA BiH U TUZLI OTPCELA "SJECU DIREKTORA"

Sarajevo Jun 24, 1996

POLITIKA "JASE" EKONOMIJE

AIM,TUZLA,24.06.1996. Direktor "Sodaso" holdinga u Tuzli, dr. Izudin Kesetovic, nedavno je smijenio direktora Tvornice deterdzenata Merdzanu Fiscu. U lokalnim medijima priznao je kako je to sam ucinio, te kako "treba smijeniti dosta direktora u preduzecima gdje je vecinski ili cjeloupan drzavni kapital". Dr Kesetovic, informacije radi poslusni je clan SDA, do skora zamjenik finansija u Vladi R/F BiH.

Razlog za smjenu je, navodno - motiviran potrebom pokretanja proizvodnje, zbog cega nadlezni postavljaju "uspjesnije" menadzere u direktorske fotelje. U "Diti" je proizvodnja zaista odmah krenula, sto su SDA krugovi i njihovi mediji "razglasili" na sve strane. U tim vijestima ne navodi se da je tvornica - jos u Fiscinom mandatu - mjesecima bila spremna za proizvodnju, ali nema mogucnosti plasmana deterdzenata.

Nakon smjene Merdzane Fisce, po gradu pocele kolati price da Vlada Tuzlansko-podrinjskog kantona (cine je predstavnici SDA i HDZ) sprema pravu "cistku" direktora. Po jednim interpretatorima bice smijenjeno 36, a prema drugim 38 direktora!? Naravno, rijec je o preduzecima sa preovladjujucim ili potpunim drzavnim kapitalom. Iste teme i poruke poceli su emitirati lokalni mediji pod kontrolom SDA. Opet se na TV Kantona pojavio dr Izudin Kesetovic, koji je neophodnost "sjece" direktora objasnjavao bizarnim motivima. Kao, mnogi su u foteljama zbog sluzbenih kola, ruckova, dnevnica i slicno. Samo nije kazao - rade li tako i direktori koje postavljaju vladajuce stranke. U svojim elaboracijama ekonomiju nije skoro ni pominjao!?

Shvativsi kampanju kao najavu vladajucih stranaka da drzavna preduzeca po svaku cijenu stavi pod svoju kontrolu, opozicione stranke UBSD i SDP - koje su pozicija u Tuzli - odrzale su konferenciju za novinare na kojoj su dale svoje vidjenje kampanje.

Jasmin Imamovic - sekretar UBSD BiH - je kazao da je Skupstina Tuzlansko-podrinjskog kantona usvojila izmjene i dopune Zakona o Vladi Kantona. Clanom 6. "kantonalci" su Vladi omogucili da proglasava preduzeca od interesa za Kanton, na osnovu cega mogu postavljati i mijenjati clanove upravnih odbora i direktore. Drugim rijecima, postavljati svoje ljude.

  • Mi smo uputili predstavku Ustavnom sudu BiH, jer je takav Zakon neustavan i protuzakonit. Prvo Federacija mora donijeti istorodan Zakon, pa tek onda Kanton. Medjutim, ovdasnja SDA i HDZ su nestrpljivi. Zele sto prije preuzeti sve prerogative vlasti, pa su narusili vertikalne veze ustavno pravnog sistema Federacije. To je prakticno udar na sistem, kaze Imamovic.

Obracanje Ustavnom sudu BiH povodom ovog slucaja je sesnaesto po redu. Dosadasnjih petnaest predstavki i trazenja misljenja u "sukobu" vladajucih i opozicionih stranaka Tuzlansko-podrinjskog kantona, Ustavni sud BiH je rijesio u korist opozicije.

Predstavnici opozicije se nadaju da ce i ovaj put biti uvazena njhova predstavka. Ovom prilikom oni su upozorili da bi provodjenje spornog Zakona - odnosno njegovih izmjena - u Kantonu stvorilo preduvjete za etatizaciju privrede, te prakticno pljacku drzavnih preduzeca. Presudan uticaj vladajucih stranaka u privredi, prakticno bi produzio i cak ojacao totalitarizam u BiH. Dalje, to bi znacilo narusavanje ustavnih normi R/F BiH, koje su stvorile okvir za poticanje privatnog poduzetnistva.

Nadalje, primjena pomenutih izmjena Zakona Kantona, s obzirom na dosadasnja iskustva, omogucile bi pljacku drustvenog (drzavnog) kapitala po uzoru na Hrvatsku. Opozicionari su izrazili bojazan da bi stranacki direktori - zahvaljujuci svojim ovlascenjima - bili u mogucnosti da izvrse reviziju vrijednosti preduzeca. Slicna iskustva su pokazala da su imovinu procjenivali za nekoliko puta nize od realne. S obzirom na simbiozu novih bogatasa i vlasti, po pravilu "zatvorene grupe" u bescijenje kupuju preduzeca. Kad "plate" jedno, onda sa racuna tog preduzeca kupuju drugo zatim proces ide u krug. Prakticno, drzavnu imovinu vlast i bogatasi kupe fiktivno, odnosno vrijednosnim papirima bez pokrica. Opozicionari u Tuzli su ukazali na takvu mogucnost, iako zasad imaju malo indikatora. Trenutno im je najjaci - najavljena "sjeca" direktora koji nisu u vladajucim strankama.

Nakon reakcije opozicije, ponovo su se - na TV kantona - javili predstavnici pozicije u Kantonu. Seada Paravlic (SDA) - sekretar Skupstine, kazala je da izmjene Zakona - na koje ukazuje opozicija - ne moze donositi Vlada Kantona, vec Skupstina, te da ce direktori biti mijenjani samo u skladu sa zakonima. Ismet Osmanovic (SDA) - sekretar Vlade Kantona, bio je odredjeniji, najavivsi da su smjene direktora neophodne u cilju poticanja brzeg privrednog razvoja, te da ce do toga doci "kada bude vrijeme". Nakon svega, cak se i ne zna - je li Vlada Kantona usvojila pomenute izmjene Zakona, ali se u kadrovskim razmjestanjima, njeni funkcioneri pozivaju na famozni Clan sest.

S obzirom na mnoge okolnosti - a posebno nezakonitu smjenu direktora Tvornice deterdzenata "Dite", Merdzane Fisce - kadrovska "sjeca direktora" je pocela. U svim preduzecima koje je tokom rata Kanton proglasio od interesa za odbranu - uglavnom su pomjereni dotadasnji direktori u tuzlanskim firmama - osim onih koji su u medjuvremenu pristupili SDA-u i HDZ-u, nakon cega su ustoliceni poslusni. Recepti su uglavnom isti kao sto su to radile vlasti u Hrvatskoj i Srbiji, te u Republici Srpskoj i Herceg-Bosni. SDA ne zeli da zaostane za aktualnim nacionalnim pokretima na tlu bivse Jugoslavije, kada je u pitanju kadrovska politika. U principu, to je nastavak kadrovske logike iz prethodnog totalitaristickog sistema. Razlika je samo u tome sto je ranije to bila "komunjarska" praksa, a sada je nacional- komunisticka. Glavna osobenost "kadrova" mora biti poslusnost - vodji, stranci i "narodu" - dok je znanje irelevantno.

Nepristrasni analiticari ukazuju na pogubnost takvih procesa. Kvalificiraju ih kao zesce totalitaristicko-etatisticke tendencije, nego u prethodnom sistemu. Po misljenju istih krugova, to je najbitniji razlog sto strani investitori bjeze od ulaganja u drzavna preduzeca, jer bi time samo snazili nacionalno-totalitaristicke oligarhije, koje samo formalno mijenjaju norme drustveno-politickog sistema, a u sustini na sve nacine pokusavaju zadrzati prerogative u svim drustveno- ekonomskim sferama, kakve su imali prethodni vlastodrsci. Cak se ne libe primjenjivati ni "samoupravna" iskustva. U Tuzli mnogi tvrde da ce gradski SDA listu potencijalnih direktora predociti mjesnim ograncima Stranke, ciji ce clanovi "vecinom glasova" odluciti - ko ce "uzjahati" direktorske fotelje. To je cak apsurdnija pojava nego u prethodnom sistemu, kada su samo zaposleni "navodno" odlucivali o kadrovskoj politici. "Kuhinje" su kao i sada bile "gore" a u "bazi" je bila samo farsa.

Kuda vode takvi procesi i sta znace, jasno je i laicima, a ne samo strucnjacima. Politika ponovo "jase" ekonomiju. Znanje i strucne sposobnosti su u zapecku, a titranje vlastodrscima je glavna osobenost onih koji se "veru" po kadrovskoj ljestvici. Ta receptura primjijenjena je u cijeloj BiH, a sada je na redu Tuzla!

Anterfile

ZAKON I BEZAKONJE

Pitanje upravljanja preduzecima koja imaju u cijelosti ili pretezno drzavni kapital, trebalo je biti regulirano posebnim zakonom, ali ga Skupstina Federacije BiH nikad nije donijela. Dok to ne ucini, nize zakonodavne institucije - kantoni i opcine - ne mogu usvajati svoje zakone i uredbe o toj problematici. Prema postojecem Zakonu o preduzecima, kapitalom upravljaju vlasnici putem Skupstine, upravnog odbora, nadzornog odbora i drugim organima utvrdjenim statutom. Po istom zakonu, predsjednika i clanove UO DD imenuje i razrjesava skupstina, a direktora Upravni odbnor.

Po postojecem zakonu o preduzecima drustveno-politicke zajednice (Federacija, kantoni, opcine) nema nikakvih zakonskih ingerencija da imenuje i razrjesava upravne odbore, predsjednike i clanove tog tijela, direktore ili poslovodne odbore. Prakticno, sve sto ucine na tom planu je bezakonje. Vladajuce stranke se toga ne libe, jer zbog simbioze zakonodavne, izvrsne i sudske vlasti, mogu "otimati" prerogative od zakonskih opunomocenika. Ako ne direktno, onda posredstvom svojih direktora. Zbog toga - po objektivnim analiticarima - i vrse kadrovski teror po preduzecima.

VEHID JAHI