IZBORI NA VRATIMA MOSTARA

AIM, SPLIT, 22.6.1996. Mostarac, nekadasnji UJDI-evac a sada simpaziter Hrvatske seljacke stranke, proslog petka poslijepodne nije imao vremena za razgovor za AIM duzi od tri minute. "Stari, moram istovariti kamion za deset maraka. Neka svi vide!" - rekao je umjesto svog komentara predizbornog Mostara. Ono "neka svi vide" odnosilo se na cinjenicu da je upravo tog dana zbog svog politickog angazmana dobio otkaz na poslu. Bio je financijsko-komercijalni direktor u jednom privatnom poduzecu u zapadnom dijelu Mostaru te je gazdinim poslovima s vlastima smetao njegov politicki angazman. Nekadasnji UJDI-evac je, naime, za predstojece mostarske lokalne izbore kandidat na oporbenoj Zdruzenoj listi za jedinstveno Gradsko vijece. Kako je sebi dozvolio da mu zbog politickog angazmana bude ugrozena egzistencija zamolio je novinara AIM-a da mu pomogne sacuvati barem jednu njenu mrvicu: "Dok ne primim zadnju placu ne spominji ni moje ime, ni ime moje bivse firme. Poslije mozes".

Unatoc nejasnocama mostarske izborne aritmetike lokalni izbori slijedece nedjelje barem ce razjasniti koliko taj grad, pa onda i Federacija, mogu racunati na svoju "cjelovitu" buducnost bez produbljivanja vec ionako dubokih podjela, a i ljudima poput Mostarca s pocetka price bit ce jasnije da li ce u Mostaru u dogledno vrijeme biti uvjeta za stvaranje jednog ambijenta za normalniji ljudski zivot.

Zahvaljujuci intervenciji ombdusmana za Federaciju BiH Konstantina Zeposa za mostarske izbore uvrstena je i lista pet oporbenih stranaka, unatoc njihove - po esdeaeovsko-hadezeovskoj izbornoj komisiji - zakasnjele prijave, tako da ce ovi izbori biti pokazatelj raspolozenja zamukle mostarske vecine. Da li su ti ljudi poslije iskustva krvavog rata i napetog mira konacno uvjereni da se Mostar vise ne moze posloziti u jednu cjelinu u kojoj se, unatoc svemu sto se dogodilo, moze normalno zivjeti ili, ipak, i nakon ubijanja i cerecenja grada nije ubijena i sama ideja o Mostaru.

Broj glasova koje ce dobiti Zdruzena lista BiH bit ce jasan barometar koliko Mostaraca se ne priklanja ni HDZ-u ni SDA-u, koji su, od lipnja 1992. i oslobodjenja Mostara iz obruca JNA i srpskih dragovoljaca, bili i najodgovorniji za sudbinu grada u kojem su se rusili stvarni i simbolicki mostovi, a ljudski zivoti jednostavno seljeni s jedne na drugu obalu, ili, u gorem slucaju, jednom ili drugom bogu. U koaliciji oporbenih stranaka, oni Mostarci koji se (vise) ne priklanjaju ni HDZ-u ni SDA-u mogu naci i nacionalno (Hrvatska seljacka stranka, Muslimansko- bosnjacka organizacija) i gradjansko opredjeljenje (Socijaldemokratska partija, Unija bosanskohercegovackih socijaldemokrata i Republikanska stranka), kao i, sto za Mostar nije nebitno, svoje lokalpatriotsko prepoznavanje jer lista je sastavljena od uglednih gradjana Mostara (Hrvata, Muslimana i Srba) na celu s Josipom Musom, nekadasnjim direktorom Aluminjskog kombinata i predsjednikom nekadasnjeg nogometnog kluba "Velez", koji je, unatoc tomu sto je pripadao inace nepopularnom sloju socijalistickih gazda u svom gradu uzivao veliki ugled jer je pripadao onome sto se medju Mostarcima cijenilo - mostarskoj raji.

Od Musine liste se ne moze ocekivati cudo i vise je nego sigurno da ce na kraju biti na trecem mjestu na izborima, a neki Prometeji s nje kao bivsi UJDI-evac i jos nize, ali ako to trece mjesto bude sa simbolicnim postotkom glasova, onda se od Mostara ne moze ocekivati cudo. Mostar ce, pa onda za njim i Federacija BiH, tavoriti na dnu vlastitih podjela i lazi u ocekivanju konacnog raspleta.

Predizborno vrijeme je izbacilo na povrsinu frakcijske borbe u HDZ-u. Nekadasnje desno krilo "Veleza", sada na desnom krilu bosanskohercegovackog HDZ-a, Jadran Topic koji je na celu mostarskog HDZ-a eliminiran je s cela liste vlastite stranke voljom sredisnjice i na njegovom mjestu je aktualni gradonacelnik zapadnog dijela grada Mijo Brajkovic koji vazi za bitno umjerenijeg politicara.

S druge, istocne strane, nije bilo takvih sukoba vec se islo na okrupnjavanje: SDA ne izlazi samostalno na izbore vec je na celu sa SDA-ovskim gradonacelnikom Safetom Orucevicem formirao "Listu gradjana za jedinstveni grad Mostar" kojem se prikljucilo i Srpsko gradjansko vijece, koje djeluje na istocnoj obali, pa i do mostarskih izbora oporbeni Kadicevi liberali i Silajdziceva Stranka za BiH. Nije sija nego vrat, reklo bi se za SDA-ovsku listu, a reklo bi se da je SDA pronasao i primamljivu parolu za koju mu je jasno da oko nje nece ujediniti Mostar, ali s kojom nastoji ujediniti svoju polovicu grada. U svoju promidzbu upregli su i turskog predsjednika Sulejmana Demirela koji je svega dvanaest dana prije izbora postao prvi darovatelj institucije cudna naziva - "Fonda predsjednika Alije Izetbegovica za obnovu Starog mosta i Starog grada".

Ovi izbori, ako nista drugo, barem ce znaciti personalno ujedinjenje grada jer ce Mostar, konacno, dobiti jednog gradonacelnika (bez da se pitalo birace dogovoreno je da on bude hrvatske nacionalnosti), te jedinstveno gradsko vijece. No, iskustva s visih razina pokazuju nedovoljnost takve politicke kozmetike - i BiH ima jednog predsjednika Predsjednistva, i Federacija ima jednog predsjednika, ali to nije dovoljno da bi i jedan i drugi ustroj funkcionirali. Nesporazum izmedju dva Mostara sa susreta u hotelu "Ero", moguce je, samo ce se prenijeti u gradsku vijecnicu po uzoru na federalni model.

Zato Musa i njegova lista mogu, ako ih Mostarci shvate i ne budu okretali glavu od UJDI-evca dok istovara kamion da bi prezivio nakon sto je dobio otkaz zbog Zdruzene liste, biti politicko osvjezenje i ravnoteza pameti u gradu paraliziranom jednostavnom logikom nemogucnosti sporazumijevanja u miru onih koji su vodili medjusobni rat, te postojanjem mocnog kriminalnog sloja kojemu najvise i dogovara nerijeseno mostarsko stanje. Stoga je pojava Zdruzene liste prvorazredna politicka cinjenica koja ce pomoci politickom bistrenju mostarske situacije i u slucaju da njen potpuni fijasko potvrdi da se na taj grad konacno nadvila teska tama definitivne podjele, te da su sami izbori kompliciraniji oblik popisa stanovnistva.

Suvisno je i napominjati da su mostarskim oporbenjacima mediji "otvoreni" tek da ih se, kako to rade na zapadnoj strani, proglasava izdajicama, "BiH-Jugoslavenima" i slicno. Ali, kako je Mostar mali grad, manji i od sluzbenih statistika koje su mu napuhavale broj stanovnika radi vece humanitarne pomoci, to Mostarci dobro znaju ne samo o kome mediji govore nego i tko u njima govori. "Nasa lista je ili mostarski feniks, ili njegov labudji pjev", kaze bivsi UJDI-evac koji je siguran u jedno: za Musinu listu ce glasati "treci Mostar", onaj "koji nas, i s lijeva i s desna, casti kad se pojavimo u kafani". A sigurno je i da ce izbori barem fizicki pribliziti dva Mostara - preporuka Evropske uprave je da 77 birackih mjesta zbog sigurnosti budu sto blize nekadasnjoj crti razdvajanja.

GORAN VEZIC