MEDIJI I DRZAVA

"FERAL TRIBUNE" NA SUDU AIM, ZAGREB, 15.6.1996. Viktor Ivancic (Sarajevo, 1960.) i Marinko Culic (Sibenik, 1951.), glavni urednik i komentator splitskog satirickog tjednika "Feral Tribune", prvi su hrvatski novinari na cijoj se kozi testira jedna od inovacija u sklopu nedavne "mini reforme kaznenog zakonodavstva". U petak, 14. lipnja, odrzana je prva rasprava pred prepunom dvoranom Opcinskog suda u Zagrebu gdje im se sudilo zbog tekstova objavljenih u "Feral Tribuneu" od 29. travnja u kojima su "oklevetali i uvrijedili" Predsjednika Republike, jednu od pet osoba u Hrvatskoj ciji ugled stiti drzavni odvjetnik po sluzbenoj duznosti. Ako, naime, u medijima osvane prilog za koji Drzavno odvjetni{tvo procijeni da atakira na cast i ugled predsjednika Hrvatske, predsjednika Sabora, Vlade, Ustavnog ili Vrhovnog suda, vise nije potrebno da se oni osobno "strapaciraju" i zahtijevaju pokretanje postupka. Drzavni odvjetnik ovlasten je da pokrene krivicni progon za klevetu i uvredu, pribavljajuci samo pismenu suglasnost onoga od spomenutih pet superzasticenih hrvatskih drzavljana ciji je dignitet ugrozen.

Cim se potkraj veljace doznalo za spomenutu inovaciju, u slobodoumnijoj javnosti je ona docekana na noz, jer se - cini se s pravom - posumnjalo da vlast vec ima svoje "favorite" zrele za "discipliniranje". Najvise argumenata potrosilo se na dokazivanje da je rijec o opasnom suzavanju medijskih sloboda, o poticanju autocenzure kao najperfidnijeg oblika cenzure (koje u Hrvatskoj, barem zvanicno, nema), a nije bez utjecaja bila ni cinjenica da za grubo klevetanje i vrijedjanje, ako se to nedvojbeno sudski dokaze, novinari mogu zaraditi cak tri godine zatvora (!).

Mini reformu kaznenog zakonodavstva Sabor je prihvatio na samom kraju ozujka, a vrlo brzo reagiralo je Hrvatsko novinarsko drustvo angaziravsi uglednu odvjetnicu Vesnu Alaburic da sastavi prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti upravo onih odredbi Krivicnog zakona po kojima drzavni odvjetnik po sluzbenoj duznosti stiti od klevete pet najvisih drzavnih duznosnika. Indikativno je da se ta tocka nasla na sjednici Ustavnog suda u srijedu, 12. lipnja, samo dva dana uoci zakazanog prvog rocista sudjenja "Feralovim" novinarima. Indikativno je takodjer da Ustavni sud te srijede nije donio konacnu odluku o spornim odredbama, procijenivsi da bi mu od pomoci bila konzultacija s Vladom i Saborom, kako bi se razbistrili motivi koji su izazvali promjenu Krivicnog zakona, te komparativna analiza zakonodavstva i prakse europskih zemalja i konvencija Vijeca Europe. Nakon sto bi se pomno proucili europski standardi u zastiti visokih drzavnih duznosnika, hrvatskim bi ustavnim sucima bilo lakse procijeniti i status domacih.

Odluka Ustavnog suda, da je donesena, sigurno bi bila od velike pomoci sucu Marinu Mrceli dva dana kasnije kada se morao suociti s vrucim "Feralovim" krumpirom. On, medjutim, nije mogao navesti nikakve dodatne "konzultacije i analize" kao razlog za odgadjanje rasprave. Tako je ipak u petak, 14. lipnja, u 8,30 sati pocelo sudjenje "Feralovim" novinarima zbog tekstova u kojima je predsjednik dr. Franjo Tudjman ostro kritiziran u prvom redu zbog svoje osebujne ideje pomirenja, koja bi se imala ostvariti i tako da se logor u Jasenovcu preuredi u zajednicki spomenik svim zrtvama Drugog svjetskog rata, koji ce "opominjati hrvatski narod da je u povijesti bio razdvojen i doveden u stanje medjusobnog sukoba", kako je precizirao u opsirnom intervjuu novinarima drzavotvornih medija.

Osim sto je "Gradjanska inicijativa za slobodu javne rijeci" utemeljila Odbor "Za Feral Tribune" koji vodi Suzan Sontag, osim sto su se protestu Hrvatskog novinarskog drustva i Sindikata novinara Hrvatske prikljucile i sve medjunarodne novinarske organizacije - IFJ i FIEJ, Reporters sans frontieres, Article 19. te Comittee to Protect Journalists - osam je respektabilnih odvjetnickih imena odlucilo besplatno braniti Viktora Ivancica i Marinka Culica. Tako se nasuprot opcinske drzavne odvjetnice Visnje Loncar nasao pravi braniteljski gremij iz Zagreba i Splita: Vesna Alaburic, Dafinka Vecerina, Anto Nobilo, Branko Seric, Emil Havkic, Slobodan Budak, Mirko Franceschi i Cedo Prodanovic. Slusajuci dvojicu optuzenih, medjutim, gotovo da bi se reklo da im nije ni bila potrebna nikakva pravna pomoc; toliko su sabrano i sugestivno branili inkriminirane recenice.

Kao glavnom uredniku, Viktoru Ivancicu stavljen je na teret nepotpisani tekst na naslovnici "Feralova" ozbiljnog dijela lista "Glede & Unatoc" koji je uvod u cijelu "jasenovacku temu", te fotomontaza uz satiricki prilog "Jasenovac - najveci hrvatski grad pod zemljom" na kojoj "Dr. Franjo Tudjman prima najdrazi pehar iz ruku dr. Ante Pavelica", kako pise ispod "fotografije", a "pehar" je minijatura poznatog jasenovackog cvijeta, spomenika Bogdana Bogdanovica. Sporni uvodni tekst u cijelosti glasi: "Razalovani komunisticki general Franjo vratio se 1990. na vlast kao deklarirani sljedbenik generalissimusa Franca, koji je umjesto 'Dobar dan!' ili 'Hvaljen Isus!' imao obicaj nazivati 'Viva la muerte!' i koji je onako uzgred dao pobiti, muciti ili prognati sve zivo sto se nije slagalo s njegovim rezimom, a kako bi mogao nesmetano pomijesati kosti mrtvih falangista i republikanaca, te na taj nacin odrzavati mir u zemlji. Tu Francovu tanatomansku fiks- ideju usvaja i nas general Franjo koji ovih dana najavljuje ozbiljenje svoje davne prijetnje o izgradnji hrvatske Santa Guadarrame u Jasenovcu i koji tek sto nije zabio prvu lopatu u kopaliste goleme zajednicke jame pod cijelom Hrvatskom.

Zemlju koju napustaju zivi, nas frankist kani sirokogrudno otvoriti mrtvima, pokazujuci na dosad najbrutalniji nacin kakvi mu Hrvati zapravo trebaju. S Pantovcaka se zaorilo: Viva la muerte!"

Marinku Culicu, pak, na teret se stavlja tekst "Kosti u mikseru" (koji je reprintiran u posljednjem broju "Ferala" od 10. lipnja, ali sada opskrbljen s potpisima cetrdesetak "koautora", redom prvih imena hrvatskog javnog zivota), posebno pasus koji glasi: "Ako se, dakle, nesto vec zeli posuditi od Spanjolske, onda to moze biti samo defrankizacija zemlje, a ne stvaranje totalitarne faso-komunisticke zemlje, na celu s polutanskim Tudjmanom koji je jednim dijelom svojega trupla i udova sastavljen od Tita, a drugim od Pavelica (u omjeru koji odgovara trenutacnim politickim okolnostima)".

Obojica "Feralovih" novinara izjavili su da su optuznicu "gramaticki i pravopisno" razumjeli, dok im je "smisao" izmakao. U sudnici su okupljeni novinari (priblizno pedesetak, inozemnih i domacih) potom dobili u obliku obrane "Feralovih" stavova i svojevrsnu poduku o pisanju dobrog teksta. Tako je Ivancic, primjerice, osporio uopce mogucnost da bi predsjednik Tudjman mogao biti cak i uvrijedjen, a kamoli oklevetan, citirajuci nekoliko Predsjednikovih intervjua hrvatskim i svjetskim medijima u kojima se izrijekom pozivao na Franca. Pritom je poentirao da Hrvatska ima dosta razradjenu zakonsku regulativu kojom stiti svoje duznosnike od svakojakih novinarskih potvora, ali da bi i hrvatskom narodu vrlo dobro dosao zakon koji bi njega (hrvatski narod) stitio od uvreda koje mu diljem svijeta nanosi upravo predsjednik drzave!

Nakon cetiri sata, saslusavsi optuzene, sudac Mrcela zakazao je nastavak sudjenja za kraj rujna procijenivsi da je neophodno saslusati i nekoliko clanova redakcije kako bi se ustanovilo autorstvo nepotpisanog teksta i fotomontaze. Osmoro branitelja tada je uzvratilo svojim prijedlozima uvjeravajuci Sud da je neophodno kao svjedoke pozvati, osim predsjednika Tudjmana osobno, kako bi se nedvojbeno utvrdio stupanj njegove uvrijedjenosti i oklevetanosti, jos takodjer i ministra vanjskih poslova dr. Matu Granica, ministra obrane Gojka Suska , saborskog zastupnika Bozu Kovacevica, utemeljitelja "Drustva 'Josip Broz Tito'" Tomislava Badovinca, te nekolicinu vjestaka koji bi kompetentno procijenili komunikacijske i jezicne poruke apostrofiranih tekstova. O tim intrigantnim prijedlozima obrane, Sud ce se izjasniti naknadno.

Ugodjaj prvog rocista, kada ne bi toliko tjeskobe lebdjelo u zraku, mogao bi se najpreciznije usporediti sa sjajnom satirickom predstavom. U Zagrebu, uostalom, upravo traju "Dani satire", kazalisna smotra koju je drzava obilato novcano potpomogla. MERI STAJDUHAR