NOVE RADIO I TV KONCESIJE

AIM, ZAGREB, 14.6.1996. Vijece za telekomunikacije, tijelo koje je u Hrvatskoj ovlasteno za dodjelu frekvencija (koncesija) za privatne radio i tv stanice, u srijedu, 12. lipnja, objavilo je imena potencijalnih koncesionara koji se natjecu za tridesetak novih radijskih i jednu televizijsku koncesiju.

Na natjecaju su po prvi put raspisane koncesije za radio na drzavnoj razini, koji bi mogao konkurirati drzavnom Hrvatskom radiju i njegovim trma programima. Od tri radio koncesije jedna je tzv. neprofitabilna i na nju se javio "Hrvatski katolicki radio", kojem i samo ime govori o njegovom programu - bit ce vjerskog sadrzaja, pod pokroviteljstvom Katolicke crkve.

Za druge dvije koncesije konkuriraju Radio Croatia i Radio Kravata. Prvi radio ima istu adresu kao i ne tako davno pokrenuti Obiteljski radio, koji sada svojim programom pokriva Zagreb. Obiteljski radio projekt je skupine muzickih menadzera koji drmaju hrvatskom pop scenom, i dio su novca skupili promovirajuci izvodjace tzv. dance smjera. Direktor radija je Juraj Hrvacic, spretan momak koji je jos u "bivsem sistemu" napravio cuda s Radio Velikom Goricom - malu provincijsku radio stanicu ucinio je slusanom i popularnom od "Madjarske do mora", i naravno, na reklamama zaradio prilicno para.

Recept za uspjeh bio je jednostavan, pa ga sada ponavlja i na Obiteljskom radiju: puno muzike, velikim dijelom domace, zabavne, pa nagradne igre, reklame i kratke vijesti. Bez puno price i - politike.

Slicno se ocekuje i od drugog natjecatelja za drzavnu frekvenciju - Radio Kravate. Jedan od vlasnika mu je Zeljko Kovacic, arhitekt i dizajner kravata s uzorkom hrvatskih povijesnih simbola. Kravate su postale gotovo obavezni modni detalj hrvatskih politicara i tv-voditelja - Tudjman "ne skida" Kovaciceve "Croata" kravate sa stiliziranim pleterom, preuzetim sa starih spomenika iz doba srednjovjekovnih hrvatskih vladara Branimira, Zvonimira, Trpimira, Viseslava...

Doduse, hoce li "Kravate" i "Croatia" dobiti koncesiju jos se ne zna. Ali vladajucima u Hrvatskoj radio stanice tipa Obiteljskog radija prilicno su potrebne - prema inozemstvu ce pruziti utisak medijskog pluralizma - postoje nedrzavne, privatne radio stanice, kao sto to traze medjunarodne institucije poput Vijeca Evrope - a istodobno takve stanice nece biti politicka prijetnja - emitiraju samo agencijske vijesti i brinu se da narod bude zabavljen jeftinom zabavnom glazbom.

Zbog toga jos vecu paznju privlaci situacija u gradu Zagrebu. Tu se za koncesiju i dalje bori Radio 101, rijetka radio stanica s ozbiljnim i relativno utjecajnim informativno-politickim programom. Odlukom zagrebacke Gradske skupstine, u kojoj nehadezeovske stranke imaju vecinu, Radiju 101 promijenjena je vlasnicka struktura. Grad je zadrzao 25 posto udjela, a ostatak je podijeljeno novinarima. Radio je odigrao veliku ulogu u tzv. zagrebackoj krizi i postao gotovo barometar za politicko raspolozenje hrvatskog glavnog grada: izravna javljanja slusalaca i kritike koje upucuju Vladi i HDZ-u mogu se cuti jedino u programu Radija 101.

"Stojedinica" ne presucuje vijesti, opsirno obavjestava o svim politicki relevantnim dogadjajima i vec je odavno trn u oku vlasti. Vidjelo se to i na ranijem natjecaju za gradsku koncesiju, na kojem je prosla, ali nije uspjela potpisati koncesijski ugovor kojim se prema hrvatskom Zakonu o telekomunikacijama do kraja legalizira status.

Razlog nepotpisivanju ugovora bilo je bas vlasnistvo - Trgovacki sud u Zagrebu dugo je oklijevao s upisom Radija 101 u sudski registar ne priznajuci mu nacin promjene vlasnistva. Na kraju je sud ipak prihvatio radijske papire - potvrda Trgovackog suda jedan je od preduvjeta koje stanica mora ispuniti za javljanje na natjecaj - ali uz primjedbu na vlasnicku strukturu. Ta opaska suda mogla bi biti jezicac na vagi da Radio 101 ostane bez koncesije, jer su se na natjecaj javile jos dvije radio stanice, bolje reci poduzeca koja izrazavaju zelju da emitiraju radio program.

Zovu se Radio Globus 101 i "Zagrebacki krugoval". Prvu bi osnovao Nino Pavic, vlasnik tjednika "Globus" i niza drugih izdanja, novinski magnat koji bi svoje medijsko carstvo htio prosiriti i na radio. A odmah nakon otvaranja ponuda Zagrebom se prosirio glas kako iza "Zagrebackog krugovala" stoji i drugi medijski kralj - Miroslav Kutle. Taj poduzetnik blizak HDZ-u vlasnik je dnevnika Slobodne Dalmacije (nakon sto mu je 1993. dopusteno da je kupi na nezakonit nacin) a ima udjele i u splitskoj Televiziji Marjan, lokalnom zagrebackom OTV-u, posjeduje Radio Dalmaciju (Split) i tko zna sto jos - putevi njegovog novca tesko dopiru do javnosti. Nedavno je na primjer objavljeno da je kredit pod nepoznatim uvjetima Kutle dao i pokretacima Obiteljskog radija.

U zakonu doduse izricito stoji da prednost pri dobivanju koncesije imaju stanice koje vec posjeduju opremu, prostor, kadrove i, kao u slucaju Radija 101, emitiraju i program. Sve to Radio 101 ispunjava, radeci vec 12 godina u polulegalnom statusu i s privremenim dozvolama. No Vijece za telekomunikacije koje odlucuje pod presudnim je utjecajem HDZ-a, a odnedavno su njegovi clanovi i najpovjerljiviji Tudjmanovi namjestenici iz predsjednickih "dvora", savjetnici Ivic Pasalic i Vesna Skare-Ozbolt. Tesko je ipak predvidjeti hoce li se vlasti odluciti da ugase Radio 101 i dodjele koncesiju nekoj od podobnijih radijskih firmi, jer bi to sigurno izazvalo ostre reakcije u inozemnoj i dijelu domace javnosti. Ali mogu mu ometati rad visokom cijenom koncesije, ogranicavanjem dometa, oduzimanjem dijela tehnike - "linka"

• zbog navodnog neovlastenog koristenja, stalnim posjetama inspekcija i trazenjem da im dostavi snimke gotovo cijelog programa pustenog u eter... Sve su se te mjere Radiju 101 vec dogodile i cine ga neotpornijim na politicke i financijske pritiske.

Ni na televizijskom planu nema puno promjena - jos nije raspisana niti dodijeljena koncesija na drzavnoj razini, pa HTV ostaje neprikosnoven. Jedina tv koncesija u ovom natjecaju odnosi se na lokalno podrucje Osijeka i okolice. A kod ostalih koncesija za lokalne radio stanice, radi se uglavnom o stanicama koje su i ranije radile pod okriljem opcina, i sada samo uskladjuju svoj status s novim propisima, ne postajuci pri tome nezavisne i profesionalne.

IGOR VUKIC