POLITIKA I EKUMENIZAM

Papa ce posjetiti Beograd

Srpska pravoslavna crkva ce biti po strani posjete zbog unutrasnjih, ali i spoljnih razloga. Nije neophodna saglasnost Patrijarsije u Beogradu za papin dolazak. U vezi papine posjete Beogradu u opticaju je i informacija da je celna licnost Jugoslovenske udruzene levice dr Mirjana Markovic, supruga predsjednika Srbije, izrazila zelju da se u Vatikanu sretne sa papom.

AIM, Beograd, 4.6.1996.

Papa Jovan Pavle Drugi posjetice Beograd krajem septembra ili pocetkom oktobra ove godine - potvrdjeno je u Nadbiskupskom ordinarijatu u Beogradu saradniku AIM-a. Bice to "usputna posjeta" i veoma diskretna u odnosu na njegovg boravak u Hrvatskoj, ili u Sloveniji, na primjer.

Posjeta poglavara Rimokatolicke crkve jugoslovenskoj prijestonici posebno je aktuelizovana prije dvije godine, kada je on zelio da pored Beograda posjeti Zagreb i Sarajevo. Tada je u Vatikanu zvanicno insistrirano da posjeti ili sva tri grada, ili nijedan. Sveta stolica je time htjela da dokaze kako joj je stalo do odnosa sa sve tri bivse jugoslovenske federalne jedinice.

Trenutno je najaktuelnija posjeta Sarajevu, koja je vec utanacena, neposredno poslije izbora u BIH i tada bi "usput" kratko vrijeme boravio i u Beogradu i imao susret sa katolickin vjernicima i svestenicima, kao i najvisim predstavnicima vlasti. U Nadbiskupskom ordinarijatu isticu da bi bilo "veoma pozeljno i lijepo" da dodje do susreta i sa patrijarhom srpskim gospodinom Pavlom pri cemu se ne insistira na nekim posebnim razgovorima, ako to ne zeli patrijarh, vec da to bude "hriscansko vidjenje" poglavara dviju crkava.

Taj susret je, u stvari, i najneizvjesniji. Srpska pravoslavna crkva se zestoko suprotstavila papinoj posjeti pre dvije godine i takav stav nije ublazen ni danas. Patrijarh Pavle je u vise navrata rekao nadbiskupu beogradskom France Perku da on ne bi licno imao nista protiv susreta sa papom, ali da o tome odlucuje Sveti arhijerejski sabor. Ovo najvise crkveno tijelo odbacuje i pomisao na tako nesto, mada po nekim izvorima ima arhijereja koji smatraju da bi takav susret bio "visestruko koristan za Srspku pravoslavnu crkvu". Uostalom, prije tri godine episkopi Irinej Bulovic i Amfilohije Radovic, dvije izrazito znacajne i uticajne licnosti, zvanicno su posjetili Vatikan, sto je bio prvi slucaj u istoriji SPC. Pismeni izvjestaj o razgovorima sa papom jos uvijek nije podnesen Svetom arhijerejskom saboru, pa to samo po sebi dovodi do zabune.

U ovom trenutku najaktelnije je pitanje da li papa moze doci u Beograd bez pristanka vecinske paravoslavne crkve.

• Tesko bi se moglo reci da je potreban pristanak SPC, jer papa nikada do sada nije posetio neku pravoslavnu crkvu. On posjecuje svoje vernike i to su pastoralne posjete, kako je dobro rekao episkop backi Irinej u intervjuu TV "Politici". S te strane gledano nije neophodan pristanak vrha SPC, ali kad dodje u Beograd bilo bi normalno da se sretne sa srpskim patrijarhom. Tu postoje poteskoce, kako unutar SPC, tako i spoljne. Mi ne namjeravamo da trazimo pristanak ovdasnje pravoslavne crkve, jer bi ga vrlo tesko dobili, odnosno, sticajem mnogih okolnosti, nemoguce ga je dobiti - kaze nadbiskup Perko.

Neka to bude mala pastoralna posjeta katolicima u Jugoslaviji i zvanicnim vlastima, a ako bi se Sveti otac i patrijarh makar prijateljski pozdravili, to bi bilo vrlo lijepo, misli nadbiskup i dodaje da mu je papa prilikom neformalnog susreta sa njim, tokom posjete Sloveniji, rekao da mu je jugoslovenski ambasador pri Svetoj stolici Dojcilo Maslovaric, prilikom predaje akreditiva, uputio poziv da "sto pre posjeti Beograd", tako da od strane drzavnih vlasti nece biti nikakvih problema.

Zvanicne vlasti u Beogradu nisu imale nista protiv papine neostvarene posjete Beogradu prije dvije godine. Nasuprot, bilo im je veoma stalo da on dodje vidjevsi i u tome jedan od koraka za izlazak iz medjunarodne izolacije i indirektno priznavanje SRJ od strane Vatikana. Vlasti, ipak, nisu htjele da zbog toga zaostravaju odnose sa Crkvom, koji su ionako odrzavani iz ciste nuznosti i mogli bi se cak okarakterisati kao neprijateljski. Pri tome ne treba zaboraviti da su pojedine vladike prozivane za "surovanje sa vlastima".

Prosle godine je tadasnji sef jugoslovenske diplomatije Vladislav Jovanovic posjetio Vatikan, ali je ostalo nejasno da li ga je i zvanicno pozvao da posjeti SRJ ili je, pak, rekao da zvanicne vlasti nemaju nista protiv te posjete.

Koliko god je prije dvije godine najavljivana posjeta pape Beogradu docekana na noz u "patriotskim" medijima, toliko se danas o njegovom dolasku krajem septembra ili pocetkom oktobra, cuti. Po nekim analiticarima to je znak da su se, ipak, strasti stisale i da je izlisno postavljati neke preduslove za njegov dolazak. Jedan od ranijih uslova bio je da se "papa Zapada" pokloni sjenima zrtava fasizma u Jasenovcu i prizna greske Rimokatolicke crkve u Drugom svjetskom ratu. Jasenovac se sada nalazi na teritoriji Hrvatske, po sporazumu iz Dejtona, a ni pojedini "vatikanolozi" vise ne insistiraju toliko na pokajanju Katolicke crkve "zbog mracne proslosti, jer je i SPC pravila teske greske u ratu na prostorima bivse Jugoslavije, ali se to dvoje ne moze lako uporedjivati".

Ne treba, medjutim, prenebregnuti da je sadasnji smireniji odnos javnosti u Srbiji prema Vatikanu vise prividan i da odbojnost prema Svetoj stolici ostaje u svijesti i podsvijesti. Pored prozivki Rimokatolicke crkve zbog ponasanja njenih prelata u Drugom svjetskom ratu, nesebicne podrske NDH Ante Pavelica i mnogih drugih stvari, tu odbojnost su nadopunile optuzbe Vatikana za razbijanje bivse Jugoslavije zbog preranog priznavanja Slovenije i Hrvatske i (in)direktnog "odobravanja bombardovanja polozaja bosanskih Srba od strane NATO pakta" u ovom ratu. Tako je dr Dragoljub Zivojinovic, koji se bavi ulogom Vatikana u svijetskim zbivanjima, papine poruke o pomirenju i pozive na ekumenzima okarakterisao kao "nove obmane". Nisu retki pojedinci u naucnim krugovima u Srbiji, koji Vatikan prozivaju za "sva zla ovog svijeta" i razne vrste zavjera.

Ako se gleda iz tog ugla, papina posjeta Beogradu moze izazvati dvostruko dejstvo. U prvom redu bice to poen za zvanicne vlasti, jer ce im papa doci na noge, a kod dijela zagrizenije javnosti izazvace osjecaj da papa na ovaj nacin hoce da "spere bar deo greha Rimokatolicke crkve", kako bi "moralno cistija usla u treci milenijum".

Ukoliko ne dodje do bar kratkog susreta pape i patrijarha srpskog to ce znaciti da se odnosi izmedju Vatikana i SPC "zaledjuju" mnogo vise i na mnogo duze vrijeme. Ocekivati je da ce zvanicne vlasti izvrsiti pritisak na SPC da do tog susreta dodje. One to mogu, kako pokazuju dosadasnja iskustva u nekim drugim slucajevima, kao sto je potpis patrijarha Pavla na dokument kojim se predsjednik Srbije Slobodan Milosevic ovlascuje da pregovara u ime Srba sa obje strane Drine.

U svakom slucaju papa dolazi u Beograd i za to postoje svi neophodni formalni uslovi. Bice u prvom redu gost rimokatolika u sadasnjoj Jugoslaviji, kojih ima oko pola miliona, i zvanicnih vlasti. U posjetu su ga zvanicno pozvali biskupi iz Srbije i Crne Gore i to zadovoljava zahtjeve vatikanskog protokola.

Vecina biskupa u sadasnjoj Jugoslaviji s kojima smo razgovarali, smatra da, iako se cesto ponavlja, "nisu sazreli uslovi za papinu posjetu" da se, ipak, za relativno kratko vrijeme mnogo toga promjenilo posle prestanka rata. Karakteristicno je i misljenje prorektora katolickog Teoloskog katehetskog instituta iz Subotice, dr Andrije Kopilovica, koji sam kaze da nije kompetentan da ulazi u zvanicne procjene te posjete, ali u prvi plan istice njen ekumenski karakter: zelja Svetog oca jeste u pravom redu da pocasti Njegovu svetlost patrijarha Srpske pravoslavne crkve i istakne njegovu ulogu koju ima u svom narodu.

Od episkopa SPC tesko je dobiti bilo kakav komentar. Svi se pozivaju na cinjenicu da je to u nadleznosti Svetog arhijerejskog sabora, ili Sinoda, ali je uocljivo da ih i razgovor na tu temu iritira.

U vezi papine posjete Beogradu u opticaju je i informacija da je celna licnost Jugoslovenske udruzene levice dr Mirjana Markovic, supruga predsjednika Srbije, izrazila zelju da se u Vatikanu sretne sa papom. Na to nadbiskup Perko kaze:

• Cuo sam za to, ali detaljnijih informacija nemam. Papa prima sve ljude u opstoj audijenciji. Dobiti, pak, privatnu audijenciju kod pape je vrlo tesko i ona je rezervisana samo za veoma vazne poslove. Moze i ona posjetiti papu, sa njim se rukovati prilikom te opste audijencije, ali za neke razgovore sigurno Sveti otac ne bi imao vremena.

Na ovaj nacin je nadbiskup beogradski demantovao neke nezvanicne informacije da je celna licnost JUL-a imala namjeru da sa papom upravo razgovara o njegovoj buducoj posjeti. Na to se nadovezuje i cinjenica da je ona prilikom svojevremene posjete Moskvi imala duzi razgovor sa patrijarhom Ruske pravoslavne crkve Aleksejem Prvim i da je jedna od tema bila kako je tvrdjeno u nekim krugovima i papina posjeta Beogradu. Naime, ruski patrijarh se protivi toj posjeti, sto ima direktnog odraza na stav SPC. Vrlo je slican slucaj i sa, na primjer, pravoslavnom crkvom u Bugarskoj. Naime, predsjednik ove zemlje Zelev posjetio je prosle godine Vatikan i pozvao papu da posjeti Sofiju, ali se tome zestoko suprotstavila pravoslavna crkva u ovoj zemlji "pod pritiskom ruskog patrijarha, koji kategoricno ne zeli da Sveti otac posjeti Bugarsku", kako je pisao sofijski list "Trud".

Sigurno je jedno, SPC ce uciniti sve da zbog papine posjete Beogradu ne poremeti odnose sa Ruskom pravoslavnom crkvom. Zbog toga ce ona biti strogo po strani, prepustajuci sve "odgovornosti" za papinu posjetu drzavnim vlastima.

U ovom trenutku namece se samo od sebe pitanje zasto papa toliko insistira da posjeti SRJ. Pored ekumenskih razloga pojedini vatikanolozi vide u tome pokusaj Svete stolice da u "praznom prostoru poslije pada komunizma lovi u mutnom". Ova teza ponavljana je cesto u blizoj proslosti, ali drugim povodima. Jaz izmedju Vatikana i SPC je jos uvijek isuvise velik, zbog naslaga proslosti i aktuelnih zbivanja, tako da usputna papina posjeta Beogradu nece doprinjeti suzavanju tog jaza, bar kod dobrog dijela dostojanstvenika SPC i javnosti u Srbiji i Crnoj Gori. Osim, ako se ne dogodi "bozije cudo".

(AIM) Ejub Stitkovac