PROPAO SAVJETODAVNI REFERENDUM

AIM, ZAGREB, 3.6.1996. "Savjetodavni referendum", proveden u nedjelju u deset lokalnih jedinica u Hrvatskoj, najnoviji je proizvod hadezeove pravne kuhinje. To je nesto kao anketa kojom se ispituje misljenje gradjana o nekom politickom pitanju, provodi se na nacin kao i referendumi (biracima se ponude dva moguca odgovora), s tim da za valjanost rezultata nije potrebno da na biralista izadje vise od 50 posto upisanih biraca, kao sto je to uobicajeno u "normalnim" referendumima.

Vrhunac je cinjenica da hrvatski savjetodavni referendum, kao sto mu ime govori, svojim rezultatom nikoga ne obavezuje, tj. vlada i zakonodavac mogu ali i ne moraju poslusati biracki "savjet". Rezultat dakle ima samo odredjenu politicku tezinu.

Tek sto je takav tip savjetovanja instaliran u sistem - bilo je to prije nesto vise od mjesec dana - hrvatska ga je vlada odlucila isprobati u praksi. Raspisala je cak 10 lokalnih savjetodavnih referenduma pomocu kojih je zazeljela saznati misljenje gradjana o izmjenama teritorijalne podjele drzave - da li su gradjani nekoliko gradova i opcina za to da se njihove upravne jedinice odvoje ili pripoje susjednim zupanijama. Medju ispitivanima su se nasli i gradjani Zagreba i njegove okolice, od kojih se trazilo da kazu hoce li da Zagreb bude samostalna upravna jedinica, ili zele da bude spojen sa okolicom kao sto je sada kada cini veliku Zagrebacku zupaniju. Savjetodavni referendum u Zagrebu privlacio je i najvise paznje, jer vec osam mjeseci HDZ odbija opoziciji prepustiti izvrsnu vlast izgubljenu na proslim izborima.

Nakon sto je u nedjelju savjetodavni referendum odrzan, jasno je jedino to da su kako sam institut savjetodavnog referenduma, tako i stranka koja ga je uvela u politicki zivot - pretrpjeli strasan poraz, pravi fijasko.

Kao prvo - u Zagrebu je na referendum izaslo samo 15 posto biraca. U zagrebackoj okolici rezultat je bio nesto bolji, ali takodjer daleko od uspjesnog - glasanju je pristupilo oko 30 posto gradjana. Ukupno, samo se 19 posto glasackog tijela zagrebackog podrucja udostojilo odvojiti dio nedjelje za setnju do najblizeg glasackog mjesta. Iako je Tudjman i primjerom poticao gradjane da se odazovu - svoj je listic ubacio jos prije osam ujutro jer je morao u Zenevu na postdaytonski sastanak - na pojedinim je biralistima vladala prava pustos. Na primjer, u zagrebackoj cetvrti Cvjetno naselje od 768 upisanih, do 12 sati glasalo je samo 16 gradjana.

Rezultati unose jos vise konfuzije - vecina gradjana s uzeg podrucja Zagreba izjasnilo se za samostalni status grada, dok je stanovnistvo okolice vecinski za pripajanje gradu! Ukupni nesluzbeni rezultat pokazuje tijesno vodstvo onih koji su za sadasnje rjesenje - 51,37 posto.

Tek nesto bolji odaziv bio je u ostalim mjestima gdje se provodio savjetodavni referendum - Ivanic Grad, Nasice, Novska, Pag - gdje su gradjani "savjetovali" vladi da njihove opcine ili gradove zakonom pripoji susjednim zupanijama, ili da takodjer, ostane sadasnje rjesenje.

Neobicno nedjeljno istrazivanje javnog misljenja kostalo je porezne obveznike - prema sluzbenim podacima - najmanje milijun i pol njemackih maraka! Vec i prije no sto je referendum proveden, opozicija je ukazivala da se taj novac mogao daleko korisnije upotrijebiti, umjesto da se baca na "suskalicu za malu djecu", kako je to kazao Drazen Budisa, jedan od vodecih ljudi Liberalne stranke.

Stranke sedmoclane opozicijske koalicije koje su pobijedile na zadnjim izborima u gradu Zagrebu nisu doduse zajednicki pozvale gradjane da bojkotiraju referendum, ali u prvim komentarima uzivaju objasnjavajuci javnosti da su gradjani pokazali "sto misle o politici vlade". Zdravko Tomac (SDP), predsjednik Gradske skupstine - izjavljujuci usput da na referendum nije izasao "jer ne zeli da od njega prave majmuna" - ocijenio je kako je vrijeme da "netko" podnese i ostavku zbog takvog trosenja zajednickog novca. Radimir Cacic, predsjednik Hrvatske narodne stranke, najavio je da ce zbog toga u Saboru zatraziti glasanje o povjerenju vladi, pridruzujuci se misljenju kako odaziv gradjana pokazuje kakvu podrsku HDZ ima u glavnom gradu. Slicnu kaze i Silvije Degen, vodja Akcije socijaldemokrata.

Dan nakon neuspjelog referenduma iz vladinih krugova jos se nitko nije obratio javnosti. Novinari "Novog lista" uspjeli su doprijeti do Zlatka Canjuge, predsjednika Gradskog odbora HDZ-a i Tudjmanovog savjetnika za drustvena pitanja, koji je prostodusnom upornoscu konstatirao da "gradjani eto nisu nasjeli na opozicijske pozive na bojkot referenduma"(?!), dodajuci da ce HDZ, naravno, "postivati izrazenu volju gradjana".

Ni Dinko Cutura, jos jedan od lokalnih HDZ politicara, nije pokazivao zabrinutost ishodom referenduma. "Referendum smo raspisali zbog onih koji su neprestano potencirali pitanje navodno losih teritorijalnih rjesenja. Glasali su oni i njihovi bliznji...", izvlacio se okrecuci "pilu naopako".

Zapravo, nitko se iz vlade cijelo vrijeme nije ni trudio da suvislo objasni sto se zeli postici savjetodavnim referendumima. Tek se nacelno govorilo o "ispitivanju i prihvacanju" volje gradjana, kao da ni sami ministri nisu bili sigurni u svoju ideju. I medijska "priprema" cijele operacije bila je vrlo slaba.

Ostaje da se vidi koliko ce opozicija iskoristiti referendumske pouke. Jos ranije je u saborsku proceduru upucen prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru uprave Davoru Mlakaru, cije se ime sve cesce spominje i u nagadjanjima oko rekonstrukcije vlade koju je premijer Matesa najavio (pa odjavio) za ljeto. Iako je to vjerojatno bila vladina namjera, savjetodavni referendum nije uspio zamagliti politicku scenu. HDZ-u ostaje da novim prijedlozima zakona - o teritorijalnoj podjeli (u koji ce pompozno ugraditi i "rezultate" referenduma), o izbornom zakonu za lokalne izbore, itd. - kupi jos malo vremena, u sve groznicavijem nastojanju da do lokalnih izbora za nekoliko mjeseci (prosli lokalni izbori za cetverogodisnji period bili su u sijecnju 1993.) pronadje nacin za vracanje poljuljanih pozicija. Ako je to u Zagrebu, a i u sve vecem dijelu Hrvatske, legalnim nacinom uopce jos i moguce.

Igor Vukic