INTERVJU: EDINA RESIDOVIC, ADVOKAT IZ SARAJEVA

HASKO SUDjENJE ZRTVI

AIM, SARAJEVO, 01.06.1996. Pred Medjunarodnim sudom za ratne zlocine u Hagu u toku je postupak protiv cetvorice pripadnika Armije BiH: Zejnila Delalica, Zdravka Mucica, Hazima Delica i Esada Landze. Delalic je optuzen po osnovu nadredjenosti, prema clanu 7. Statuta Medjunarodnog suda, dok tuzilac Tribunala Mucicu stavlja ne teret da je, kao komandant logora u Celebicima kod Konjica, odgovoran za ubistva koja su se desila u tom logoru, a Delic, kao njegov zamjenik, i Landzo, jedan od cuvara, odgovoraju kao izvrsioci djela.

Zejnila Delalica u Hagu brani Edina Residovic, advokat iz Sarajeva. S obzirom na to da je na pocetku svoje karijere radila u sarajevskom pravosudju kao tuzilac, a prije advokature bavila se i politikom, te da je, vodeci Delalicevu odbranu, vec boravila u Hagu, E. Residovic je i te kako pozvana i kvalifikovana da javno iznese neka svoja zapazanja o radu Tribunala.

* Slucaj Zejnila Delalica je specifican u odnosu na ostalu trojicu iz "paketa" optuzenih, ali i druge koji se nalaze u rukama Tribunala. U cemu je ta specificnost?

• Zejnilu Delalicu se licno ne stavlja na teret izvrsenje, ili pak naredjenje izvrsenja bilo kakvog zlocina. Njega tuzilac tereti po osnovu nadredjenosti, odnosno zato sto je "u vrijeme dogadjanja, koja se drugima stavljaju na teret, bio lice koje je znalo, ili je moglo da zna, da su se u zoni njegove odgovornosti desila krsenja zenevskih konvencija, obicaja i zakona rata, a da nije preduzeo mjere da se ti dogadjaji sprijece, odnosno da, kada je saznao za ta djela, nije poduzeo mjere da se njihovi pocinioci kazne".

* Zatrazili ste od Suda da izdvoji postupak protiv Delalica iz "paketa" sa ostalom trojicom pripadnika Armije BiH. Zasto?

• Delalic je u vrijeme dogadjanja inkrimisanih djela, prema tuziocevom stavu, bio nadredjena osoba. Medjutim, i sam tuzilac kaze da je Delalic u to vrijeme bio - sto je neosporno - koordinator Takticke grupe I Armije BiH. Da je bio nadredjena osoba, bio bi subordinator, a ne koordinator.

* Da li to automatski iskljucuje Delalicevu odgovornost?

• Ne samo to. Da bi nadredjena osoba, bez obzira na to o kome se radi, bila odgovorna za zlocin, potrebno je najprije utvrditi da je postojao zlocin. Ako tog zlocina nema, nema ni odgovornosti nadredjene osobe. Posto Sud u Hagu nije do sada niti vodio postupak, a kamoli dokazao da je bilo ko na podrucju pretpostavljene odgovornosti Zejnila Delalica izvrsio bilo kakvo djelo iz nadleznosti Medjunarodnog suda u Hagu, onda je ocito preuranjeno govoriti o takvoj odgvornosti.

* Na licu mjesta ste se upoznali sa nacinom rada haskog Tribunala. Da li je Tribunal spor, sto je misljenje vecine koji prate njegov rad?

• Svi sudovi u pravilu su spori, jer je vrlo tesko utvrditi cinjenice koje su se desile u proslosti. Za Sud u Hagu to je tim teze posto su cinjenice (svjedoci, dokazi i slicno) rasprostranjene sirom Evrope i svijeta, daleko od mjesta dogadjanja i sjedista Suda. No, bez obzira na to, mislim da Sud radi veoma sporo.

* U slucaju cetvorice pripadnika Armije BiH, medjutim, bio je brzi u odnosu na ostale, zar ne?

• Vise od toga: Sud je bio nevjerovatno brz. Delalic je u inostranstvu uhapsen 18. marta ove godine i prije nego sto je protiv njega podignuta optuznica. Osmog maja popodne doveden je u Hag, a vec 09. maja ujutro uslijedilo je njegovo prvo izvodjenje pred Sud.

* Kako tumacite tu brzinu prema jednima, a sporost u postupku prema drugima, recimo Dusanu Tadicu?

• Radi se o politici. Cini mi se, naime, da je Sud sve vise izlozen strasnom pritisku medjunarodne politicke realnosti, koja pokusava da i na Sud prenes sve ono sto se desavalo u politici Evrope i svijeta otkako je pocela agresija na Bosnu i Hercegovineu - da se u odgovornosti za rat i zlocine pocinjene tokom njega sve strane u sukobu predstave jednako odgovornim - sto je apsolutno netacno. No, nije to jedini apsurd.

* Mislite na apsurd u ponasanju Tribunala?

• Naravno. Pogledajte samo ovaj podatak: u rukama, da tako kazem, haskih djelilaca pravde trenutno se nalazi sedam osoba - jedan pripadnik Hrvatskog vijeca obrane, dvojca pripadnika Vojske Republike Srpske, a cak cetvorica pripadnika Armije BiH. A Republika BiH je bila jedina napadnuta strana, jedina zrtva prisiljena da se brani. I ne samo to: Republika BiH je bila jedina strana koja se pravnim instrumentima drzave borila protiv svih necasnih metoda odbrane, posebno protiv zlocina kao jednog od njih. Ja to najbolje znam, jer sam kao advokat pred nasim sudovima branila pripadnike Armije BiH koji su se ogrijesili o zakone vezane za etiku rata. I to je jedan od apsurda vezanih za agresiju na nasu zemlju, ali istovremeno to je izraz odgovornosti, odnosa nase drzave prema zlocinu, sto se logicki produzava i kroz izvrsenje obaveza nase drzave prema Sudu u Hagu.

* Zar ta podrska nije logicna?

• Naravno, jer je Bosna i Hercegovina te obaveze preuzela potpisivanjem konvencije kojima je i uspostavljen Medjunarodni sud za ratne zlocine u Hagu. Medjutim, to sto nasa drzava daje najkonkretniju podrsku Sudu u Hagu, u ne bas malom dijelu javnosti stvara posve krivi utisak da, takvim ponasanjem prema svojim gradjanima optuzenim za ratne zlocine, drzava automatski priznaje njihovu krivicu i prije okoncanja postupka pred Sudom.

* Pa, da li je tako?

• Hm, mislim da nije, ali bih voljela da preskocimo ovo pitanje.

* U redu. Onda: u cemu treba da se sastoji prava podrska bh drzave Sudu u Hagu?

• Ona prakticno treba da znaci podrsku utvrdjivanja istine, tojest potpuno ravnopravan odnos prema dostupnosti svih cinjenica koje idu u prilog istine, potpuno jednak odnos i prema tuziocu i prema odbrani.

* Je li takva zastita interesa vlastitih gradjana moralna obaveza drzave?

• Drzava je u principu obavezna da stiti interese svojih drzavljana u svim situacijama, pa i u onim poput ove u Hagu. To jeste moralna obaveza, ali je ona propisana i u Ustavu nase zemlje.

* Koliko su Vam, kao braniocu, dostupni drzavni - armijski i drugi - izvori kojima mozete dokazati Delalicevu nevinost pred Sudom u Hagu?

• Ne bih zeljela da o tome javno govorim.

* Ipak...

• Znate, ovaj odnos bi se mogao porediti sa odnosom roditelja prema djeci: moze dijete biti i zlocesto, ali roditelj nema nikakvog prava da ga se odrekne zbog toga.

* Ko je zapravo Vas branjenik Zejnil Delalic?

• Zejnil Delalic je pedagog, psiholog i profesor njemackog jezika. Rodjen je u Ostroscu kod Jablanice 1948. godine. Posto generacija kojoj je pripadao nije mogla odmah da se ovdje zaposli, on je 1972. otisao u inostranstvo i tamo radio do pocetka agresije na nasu zemlju. Postao je veoma uspjesan biznismen. Kada je pocela agresija na nasu zemlju, ponesen patriotizmom kao i mnogi drugi, dosao je u zemlju da je brani, ulozivsi u to svoj kapital i, naravno, svoj zivot. Borio se pola godine, a onda je otisao u inostranstvo da nastavi tu borbu i da je pomaze drugim sredstvima.

* Ko Vas je angazovao da u Hagu zastupate njegovu odbranu?

• Angazovala me je porodica Delalica iz Konjica.

DRAGAN STANOJLOVIC