INTERWIEV: FADIL BANJANOVIC, PREDSJEDNIK UDRUZENJA ZA POVRAT PROGNANIH U ZVORNIK

Sarajevo May 27, 1996

VLASTI PROTIV GRADjANA

AIM, TUZLA, 27.05.1996. Udruzenje za povratak gradjana bosnjacke nacionalnosti u opcinu Zvornik (grad na bosanskoj obali Drine, udaljen od Tuzle 50 kilometara) izdalo je 23. maja saopcenje u kojem ostro osudjuje Vladu Federacije BiH zbog pritiska na Bosnjake iz Podrinja da sele u sarajevske opcine. Iste veceri u naselju Dugi dio (u zoni razdvajanja entiteta na zvornickoj opcini) podmetnut je eksploziv na pet kuca, od kojih su tri ostecene. To su naselje, naime, 19. i 20. maja naselili Bosnjaci, koji su i ranije tu zivili. U medijima Federacije BiH ta dva cina prosla su nezapazeno, pa pomenuto Udruzenje, na cijem je celu Fadil Banjanovic (34), inace vijecnik u opcini Zvornik i Skupstini Tuzlansko-podrinjskog kantona, najavljuje nove proteste zbog sutnje visih vlasti:

  • Mi smo u saopcenju kazali da je po slobodnim gradovima Kantona posljednjih dana pokrenuta dosad najzesca kampanja deloziranja prognanih Podrinjaca iz njihovih privremeneh nastambi. Cijele obitelji po hitnom postupku istjeruju na ulice u Zivinicama, Lukavcu, Tuzli... Te postupke vlasti objasnjavaju postivanjem zakona, koji vlasnicima stanova i kuca - sto su tokom rata boravili izvan prostora pod kontrolom Vlade BiH - omogucava da se vrate i raspolazu svojim stambenim prostorima. Na drugoj strani, zakoni na podrucju srpskog entiteta ne dozvoljavaju povratak prognanim Bosnjacima u svoje domove. Tako je na sceni svojevrstan apsurd. Isti ljudi koji su tokom rata zaposjeli stanove i kuce Bosnjaka iz Zvornika, Bijeljine, Bratunca... po zakonima Republike Srpske mogu ih zadrzati, a clanovima njihovih porodica - po zakonima Federacije - omogucava se da istjeraju Bosnjake iz nastambi po Tuzli, Zivinicama i drugim gradovima. Jednostavno, svi zakoni su protiv Podrinjaca, koji su zrtve aparthejda, kakav se ne pamti na evropskim prostorima, kaze nam Fadil Banjanovic.

* Sta da cine Podrinjci?

  • S druge strane veliku zabunu medju nama ovih dana izaziva poziv da nastane napustene kuce i stanove Srba na podrucju Sarajeva. Javna je tajna da se radi o programu drzavnih organa BiH Federacije, koji nije formalno obznanjen, ali seprovodi u praksi. Programom je predvidjeno naseljavanje oko 20.000 Podrinjaca. Neki su vec otisli, ali vecina nece. Mi se pitamo - hoce li neko i iz Sarajeva u dogledno vrijeme nas ponovo izbacivati na ulicu, opet po zakonu. Drugim rijecima, dokle ce nasa vlast manipulirati sa nasom nesrecom. Takodje se pitamo - nije li program preseljavanja Podrinjaca u sarajevske opcine, pruzena snazna podrska onima koji rade na definitivnoj podjeli BiH, iako smo mi u posljednje vrijeme nizom aktivnosti iskazali cvrstu namjeru da se vratimo kuci. Zato vodimo akciju - "Ni jedna kuca k'o svoja". Time se borimo za cjelovitu BiH, a u praksi pokusavamo provoditi odredbe Daytonskog sporazuma, dok vlasti u entitetima cine drugacije, kaze Fadil Banjanovic.

* Tvrdite da vlast u Federaciji manipulira vasom nesrecom, te da je organizator preseljenja u sarajevkse opcine. Imate li dokaz?

  • Nemam valjanih dokaza, ali ima dosta indikatora. Pozivamo celnike bosnjackog naroda, perdsjednika Aliju Izetbegovica, dr Ejupa Ganica i druge, da se obrate javnosti i kazu da oni nisu zagovornici preseljenja Podrinjaca u Sarajevo. No, to oni nisu ucinili. Druga stvar, oko sest-sedam hiljada Podrinjaca vratilo se nakon Daytona u svoja sela na srpskom entitetu, te naselja u medjuzoni. Niko im skoro nista ne pomaze da tamo i ostanu. Dugo iz vrha nije ni htjeo doci i dati im podrsku. Tek kad su vidjeli da smo cvrsti u opredjeljenjima za povratak na svoja imanja neki su dolazili. Treca stvar, sredstva za opravke porusenih kuca i stanova uglavnom se usmjeravaju u sarajevske opcine, kako bi se tamo stvorili uvjeti za zivot, a nasa naselja dobivaju "mrvice", iako bi u interesu cjelovitosti BiH trebalo podrzati takva opredjeljenja naroda. Cetvrta stvar, obican gradjanin Bosnjak, zeli da se Srbi vrate u svoja naselja na zvornickoj opcini - Baljkovicu, Rozaj, Rastosnicu, Savice i drugo. Nasi ljudi im porucuju, ali to treba javno, glasno i jasno reci i vlast Federacije. Znate, to su samo neki detalji koliko vlast vodi racuna o reintegraciji svih prostora. Opet kazem, mi se Sarajevom necemo baviti, nismo se borili da budemo preseljeni u Sarajevo, vec da se vratimo svojim kucama i ocuvamo cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. To je interes svih gradjana BiH, svih korektnih ljudi. Oni su za suzivot, a rukovodstva izgleda imaju najveci motiv da ostanu na celu, pa makar i u podjeljenoj BiH, odnosno, entitetima.

* Kakvi su problemi u Dugom dijelu?

  • Prvo da kazem, to je 100 posto bosnjacko naselje, raseljeno tokom rata. Ostalo je u zoni razdvajanja. Posto su zitelji iz sest sela i nakon Daytona ostali u srpskom entitetu, mjestani Dugog dijela su u prisustvu medjunarodne policije i IFOR-a 19. i
  1. maja naselili svoje kuce. Naredni dan popodne srpska policija je dosla sa oko 300 Srba, koji su vjerovatno dosli iz sarajevskih opcina i pokusali su uci u Dugi dio. Mi se nismo zaplasili, ostali su ljudi u svojim kucama. Bili su predstavnici IFOR-a, srpske i medjunarodne policije. Bosnjaci su stajali naspram grupe Srba udaljeni jedni od drugih oko 150 metara. Iz grupe Srba bacena je bomba prema Bosnjacima, a pucao je i snajper. Mi smo ostali uporni, trazili smo od IFOR-a (tu su pripadnici ruskih snaga) da u saradnji sa obje policije oduzmu naoruzanje od srpskih ekstremista, ali to nisu ucinili. Zbog toga smo odlucili da zabranimo dolazak srpskih policajaca u Dugi dio. Medjutim, 23. maja navece minirano je pet kuca u tom selu. Upotrijebljen je ljepljivi eksploziv. Po nalazima medjunaordne policije ucinjeno je to veoma strucno. Sigurno je u pitanju akcija srpskih diverzanata, jer IFOR od Bosnjaka oduzima svo oruzje koje pronadje, dok su pristrasni prema Srbima. Ponavljam, tamo su Rusi u sluzbi IFOR-a. Medjutim, nista nas nece zaplasiti. Ostajemo u svojim selima.

* Kako?

  • Ljudski. Mi cemo se naseljavati dublje u srpski entitet. Ici cemo selo po selo. Istovremeno pozivam Srbe da dodju u svoja sela koja su na prostorima Federacije. Pozivamo sve koji nisu cinili zlocine i vrsili teror nad Bosnjacima. To nam je jedini izlaz i nama i njima, jer "ni jedna kuca nije k'o svoja". Mi cemo na tome raditi, makar nam vlast Federacije i ne pruzala podrsku. Trazicemo zastitu medjunarodnih snaga, jer - po Daytonu - imaju mandat za to. Porucujemo i Srbima, neka okrenu ledja ekstremima i manipulatorima, jer vlast u njihovom entitetu trguje sudbinom naroda. To je zlocin. Neki to shvataju i pocinju bjezati. Na nasu stranu pobjegao je Kosta Pantic, srednjovjecan covjek bivsi strucnjak u zvornickom "Standardu". Ima dosta indicija da su za suzivot i domaci Srbi, ali ih njihova vlast srecava.

* Kojih indicija?

  • Vidite, Srbi nese bivse komsije dolaze u nasa sela, ali se kriju od policije Republike Srpske. Sa nama razgovaraju. Ja sam nekoliko puta vodio pregovore i razgovore sa srpskom stranom. U osiguranjima su uvijek bili policajci koji su tokom rata dosli u zvornicki kraj. Srbi mjestani tvrde da domacih ljudi nema u policiji. Nadalje, mi smo u Dugom dijelu igrali utakmicu. Srbi - komsije iz Kitovnica i drugih naselja nam masu i vicu kako bi i oni zeljeli igrati sa nama utakmicu, ali im policija ne dozvoljava. Znaci, vlast ne zeli da narod zivi u suzivotu, a ljudi s obje strane to pokusavaju.

* Kako vidite perspektivu?

  • Kad bi narod odlucivao na obje strane sve bi se brzo sredilo. Posto ne odlucuje, mi cemo joj pokusati doskociti. U srpskom entitetu vec zivi sest-sedam hiljada ljudi. Mi cemo ici na izbore u zvornickoj opcini, jer nam to omogucavaju izborna pravila. Po posljednjem popisu u opcini Zvornik zivilo je oko 63% Bosnjaka. Mi cemo osvojiti makar pola vlasti i na narednim izborima. Poslije toga podijelicemo funkcije i polako uredjivati odnose. Mislim da ce i Srbi shvatiti kako je i u njihovom interesu da glasaju za ljude koji prihvataju suzivot. Drugog izlaza nema, ni nama ni njima, jer je sukob najgora solucija. Ja sam optimista, a u nasoj opcini takvo je raspolozenje Bosnjaka da ce sve podrediti jednom cilju - povratak na svoja imanja, kako bi se i Srbi vratili na svoja u prostorima Federacije, jer "ni jedna kuca k'o svoja". Nema vlasti koja je bolja od sopstvene kuce, kaze Fadil Banjanovic.

U Dugom dijelu, posljednjem naselju izvan Federacije u zvornickoj opcini koje su naselili Bosnjaci - starosjedioci - polja su vec obradjena, kuce popravljaju, a zivot se polako normalizira.

VEHID JAHIC