USVOJEN ZAKON O SURADNJI S HASKIM SUDOM

AIM, ZAGREB, 19.4.1996. U petak, 19. travnja, Zastupnicki dom Sabora Republike Hrvastke izglasao je Ustavni zakon o suradnji Hrvatske s Medjunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Zakon je bez problema dobio potrebnu dvotrecinsku vecinu. Prema najavi, za zakon su glasali svi zastupnici vecinske stranke, Hrvatske demokratske zajednice. Uz podrsku opozicije "haski zakon" dobio je 98 glasova, 13 vise od 85, koliko iznosi dvotrecinska vecina.

Protiv su jedino bila cetvorica clanova otvoreno nacionalisticke Hrvatske stranke prava, a uz njih, jedno od vecih iznenadjenja, bio je glas protiv Veselina Pejnovica, clana Srpske narodne stranke. On smatra da je sud u Haagu politicka institucija, koja nece dirati nikog od odgovornih iz "politickih elita".

"Bicevi" HDZ-a dobro su obavili posao, jer se ocekivalo da ce znatan dio njihovih clanova odbiti glasati za ovaj zakon, ili da ce izostankom zbog "bolesti" ili kakvog drugog razloga opstruirati njegovo donosenje. Ali nakon nekoliko zatvorenih sjednica kluba zastupnika HDZ-a, sastanaka predsjednistva stranke i paradrzavnog Vijeca obrane i nacionalne sigurnosti, postignuto je jedinstvo - ruke su se podigle kako bi se donosenjem zakona potvrdila Tudjmanova obecanja da ce Hrvatska suradjivati s haskim sudom.

Ustavnim se zakonom uredjuje, medju ostalim, i izrucenje okrivljenika koje zatrazi haski sud. Nezadovoljstvo protivnika takvog propisa ublazeno je ugradjivanjem nekoliko "osiguraca" - na primjer, u zakonu pise da Hrvatska nece izruciti osobe ako je zahtjev u suprotnosti sa Statutom i Pravilima haskog suda, odnosno, suprotan hrvatskom Ustavu.

Zatim, ministar pravosudja moze odgoditi izrucenje "zbog bolesti okrivljenika ili drugih opravdanih razloga". Jednim od najznacajnijih novih amandmana, uvrstenih u tekst zakona posljednjeg tjedna rasprave, omogucava se okrivljeniku da i nakon rjesenja Vrhovnog suda - poslije cega bi morao seliti u Haag - odgodi put za jos neko vrijeme, tako da se zali Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Sumnjicavi zastupnici, kojima se nije svidjala mogucnost da netko od hrvatskih drzavljana bude izrucen u Haag, umirivani su i tvrdnjom kako Sabor uvijek moze povuci ili promijeniti zakon - ocijeni li da Medjunarodni sud postupa pristrano i narusava "hrvatske nacionalne interese".

Prihvacanju zakona doprinijeli su pragmaticni razlozi - to je jedan od uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti da bi usla u punopravno clanstvo Vijeca Evrope i da joj se sirom otvore vrata medjunarodnih financijskih institucija. Nasuprot tome, odbijanje suradnje moze zemlji na vrat navuci sankcije.

Zelenom svjetlu pripomogla je i cinjenica da prema svojim pravilima, sud u Haagu sudi samo pociniocima zlocina, dakle onima "na terenu" koji su prekrsili nacela humanitarnog prava, pravila ratovanja i Zenevske konvencije. Politicari, osim ako nisu direktni akteri ili naredbodavci, ostaju izvan dohvata haske pravde.

Gotovo sve opozicijske stranke podrzale su haski zakon. Iako uz upozorenja kako medjunarodna zajednica nema savrseni osjecaj za pravdu (ili bar takav kakav je njima po volji) opozicionari su govorili kako se svejedno takvom okruzenju valja prilagoditi.

"Glasamo za zakon jer vjerujemo da je u skladu s moralom, i civilizacijskim vrijednostima, a time i u hrvatskom interesu", rekao je Vlado Gotovac, predsjednik HSLS-a.

"Ne mozemo individualne zlocine pocinjene i s hrvatske strane pravdati masovnim zlocinima ucinjenim na drugoj strani", nadovezao se Ivica Racan, prvi covjek SDP-a.

Podrsci se pridruzila i Hrvatska seljacka stranka. Njen govornik u Saboru, Luka Trconic, podsjetio je kako se Hrvatska ulaskom u Ujedinjene narode te prihvacanjem Pakta o gradjanskim i politickim pravima, i sama odrekla dijela suvereniteta, pa prigovori o njegovom narusavanju u slucaju predaje okrivljenika "nekom drugom", padaju u vodu. Trconic, po zanimanju odvjetnik, ukazao je pritom na jos jednu pojedinost: "Situacija bi bila drukcija da smo malo vise posvetili paznje djelovanju naseg pravosudja i sami procesuirali cijeli niz stvari pred nasim sudovima. Pitanje je kako bi se medjunarodna zajednica ponasla da je stekla dojam da se u Hrvatskoj doista vrlo ozbiljno radi na otkrivanju ratnih zlocina, koji postoje i u nasem krivicnom zakonu".

Tako su govorili i predstavnici istarskih regionalista i njihovi opozicijski saveznici iz Narodne stranke.

U protivljenju su ustrajali samo clanovi Hrvatske stranke prava. Oni misle da je suradnja s haskim sudom, a narocito predaja optuzenih, krsenje Ustava i mijesanje u unutrasnje stvari Hrvatske. Tvrdili su da medjunarodna zajednica nepravedno izjednacava krivnju za rat u bivsoj Jugoslaviji i da ce Hrvatsku kooperativnost "skupo stajati". Jedan od njihovih poslanika, Ivan Gabelica, u pomoc je cak pozvao i neke stavove Karadziceve ekipe s Pala. "U njih ima, cini mi se, jedna dostojanstvena crta. Oni su rekli - svoje necemo predati ni za kakav novac!", rekao je Gabelica aludirajuci na izjave ministra Granica kako ce prihvacanjem suradnje stici novac inozemnih financijskih institucija.

Doduse ni "pravasi" - koji su izgovorili dosta toga sto dobrom dijelu njihovih kolega iz HDZ-a lezi na srcu, samo to zbog partijske discipline ne mogu uvijek pokazati - ne kazu da su protiv sudjenja optuzenima za ratne zlocine. Samo, naglasavaju, pitanje je tko i kako ce im suditi...

Javnost i mediji uglavnom su blagonaklono pratili donosenje zakona. Vecih suprotstavljanja nije bilo niti u drzavnim medijima, dok nezavisni ionako pritiscu prema evropeizaciji Hrvatske.

Medjutim, vlast sada treba "s rijeci na djela": Ustavni zakon odnosi se na sve osobe koje se zateknu na teritoriju Hrvatske, a za njih interes pokaze haski sud, bez obzira imaju li hrvatsko drzavljanstvo.

Tihomir Blaskic, jedan od optuzenih, otisao je vec u Haag. Test odlucnosti hrvatskih vlasti da suradjuju sa sudom bit ce i ponasanje prema Dariju Kordicu te Ivici Rajicu, dvojici Hrvata optuzenih za krsenje humanitarnog i ratnog prava na podrucju srednje Bosne. Njih se dvojica nalaze u Hrvatskoj - Kordic je dobio stan u Zagrebu, cak su ga tv- kamere uhvatile na sjednici Glavnog odbora HDZ-a, dok je Rajic, lice s haske tjeralice, poznat i pod imenom Viktor Andric, odnedavno stanovnik Splita. U novinama je objavljeno da je s obitelji dobio smjestaj u vojnom kampu Duilovo kraj najveceg dalmatinskog grada.

IGOR VUKIC