INTERVJU: SLOBODAN ECIMOVIC

zamjenik ministra izbjeglica u RS

RAT BEZ POBJEDNIKA

AIM BANJALUKA, 14.04.96. Nedavno je iz Sarajeva i njegovih rubnih opstina iseljeno vise hiljada Srba. Pocevsi od zapadne Slavonije maja prosle godine, preko Kninske, a potom bosanske Krajine, sarajevski egzodus je broj izbjeglih Srba koji su dosli u Republiku Srpsku povecao na pola miliona ljudi. Njihovo zbrinjavanje je jedan od najtezih problema u RS cijem se rjesenju ne nazire kraj. Tokom ratnih godina, kao i u ovo mirnodopsko vrijeme, briga o izbjeglicama je povjerena Komesarijatu, odnosno, odnedavno Ministarstvu za izbjeglice RS. Slobodan Ecimovic, zamjenik ministra za izbjeglice u RS, za AIM govori o problemima vezanim za njihovo zbrinjavanje:

• Ministarstvo za izbjeglice RS je od maja prosle godine i egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije, potom iz Kninske, bosanske Krajine, pa do ovog iz Sarajeva bilo u svojevrsnoj vatri. Mislimo na zbrinjavanje vise stotina hiljada ljudi. Prosle godine bili su masovni pokreti srpskog stanovnistva, pocevsi od Vlasica, Ozrena, dijela opstine Grahovo, Zapadne Slavonije, kninske Krajine. Krajem godine dolazi do pokreta Srba iz zapadnih dijelova RS, a nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, pocinje i iseljavanje Srba iz Sarajeva. U protekloj godini, posao oko zbrinjavanja ovog stanovnistva bio je povjeren Komesarijatu za izbjeglice RS, a pocetkom ove godine formirano je ministarstvo. Tada se krenulo sa ogromnim poslom popisa izbjeglica. Taj posao se uradio u kratkom roku i to ce nam biti od velike pomoci u njihovom zbrinjavanju.

* Po popisu, koliko RS ima izbjeglica?

• Po ovim prvim pokazateljima, ima ih oko pola miliona, sto je zaista ogroman broj.

* Problema oko njihovog zbrinjavanja ima pretpostavljamo dosta, ali koje biste izdvojili kao najakutnije?

• To je svakako obezbjedjenje stambenog prostora za njih. Je dno vrijeme smo bili prisiljeni da otvaramo ogroman broj prihvatnih centara, tako da ih je u jednom momentu bilo 105. Sada se taj broj spustio na cetrdesetak. Plan nam je da ove godine zatvorimo sve prihvatne centre i ljude smjestimo u individualne stambene objekte. Problem je sto su mnogi objekti sruseni, a nedostaje sredstava za njihovo renoviranje i popravku.

* Nedavno je predsjednik RS Radovan Karadzic donio Zakon o koristenju napustene imovine u korist izbjeglica.

• Da, taj zakon kaze da napustenu imovinu, pod kojom se smatra ona koju je neko iz bilo kjeg razloga napustio mogu koristiti samoraseljena lica. To znaci da domicilno stanovnistvo niujednoj varijanti ne moze koristiti napustenu imovinu.

* Problem zbrinjavanja izbjeglica je tek cekao svoje pravo rjesenje, a pojavio se problem Sarajeva. Kada je pocelo iseljavanje bili ste na Palama, a cesto isli i u Sarajevo. Kako je to izgledalo na licu mjesta?

• Ja sam nazalost prisustvovao svim vecim egzodusima Srba u ovom ratu i svaki je bio strasan na svoj nacin. Izbjeglicke kolone iz Zapadne Slavonije su gadjane sa hrvatske strane, pa je bilo mnogo mrtvih. Slicno se desilo i prilikom egzodusa Srba iz kninske i bosanske Krajine. Prilikom iseljavanja iz Sarajeva, a da pri tom niko tim ljudima nije nudio zaista bezbjednost za njihov ostanak bila je uzasna zima, snijeg. Pri tom su gotovo svaku izbjeglicku kolonu, a bio sam svjedok, Muslimani i Hrvati kamenovali. Treba imati u vidu da je medjunarodna zajednica napravila pravu pometnju kada je rok za preuzimanje ovih teritorija od strane Federacije BiH bio pomjeren.

* Cesto se cuju misljenja da je srpsko stanovnistvo u Sarajevu trebalo ostati.

• Cinjenica je, kao sto sam vec naglasio, da tim ljudima vlast u Federaciji BiH nije pruzila dovoljne garancije da ce biti bezbjedni. Dosta sam kontaktirao sa tim ljudima, mnogi od njih su imali problema i prijetnji. Jednostavno, bilo ih je strah da iskusavaju da li ce neko da ih tolerise ili ubije.

* Ministrastvu za izbjeglice RS se zamjera da izbjeglo stanovnistvo rasporedjuje u Brcko cija sudbina jos nije dogovorena, te da se tim onemogucava eventualni povratak tamosnjeg domicilnog stanovnistva.

• Brcko je trenutno dio RS i normalno je da izbjeglice razmjestamo i tamo, kao uostalom i u sve ostale dijelove RS.

* Cinjenica je i da je medjunarodna humanitarna pomoc sve tanja,a problem izbjeglica sve veci.

• Nazalost, i ranije je ta pomoc bila nedovoljna. Ovo je dugorocan problem koji ce biti tesko rjesavati. Nama je sada najbitnije da ti ljudi imaju krov nad glavom. Sprovodeci Zakon o koristenju napustene imovine, mi smo formirali jedan poseban dio u ministarstvu koji se bavi iskljucivo tim problemom. Ako se bude sprovodio kako treba racunamo da bi se problem smjestaja izbjeglica gotovo rjesio. A domicilno stanovnistvo koje se nalazi u tim objektima, bili da su to pripadnici vojske Republike Srpske koji su dobili privremeno rjesenje za koristenje te imovine ili ljudi kojima je to dato na cuvanje, nece moci ostati tu. Pristupice se njihovoj delozaciji.

* Sta vam izbjeglice najcesce kazu kada kontaktirate sa njima.

• Da bi zelile da se vrate svojim kucama.

RADMILA KARLAS