BOSNA SE NAJBOLJE BRANI NA TUZLANSKI NACIN
RODjENA 4. Aprila
AIM, TUZLA, 05.04.1996.
Tuzla je postala epicentar domacih politickih zbivanja u Bosni i Hercegovini. Najbolji indikator, koji to potvrdjuje, bila je sjednica opcinskog parlamenta odrzana cetvrtog aprila u sportsko kulturnom centru "Mejdan", gdje se okupilo oko tri tisuce gradjana i prakticno vrh BiH politike. Sjednica je posvecena danu kada je
- godine isti parlament usvojio odluku o aktivnom pruzanju otpora bivsoj JNA, koja je ugrozila suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Skup je otvorio tuzlanski gradonacelnik Selim Beslagic, koji je govorio o motivima za usvajanje odluke 1992. godine, te okolnostima pod kojim je pruzen otpor. Ovom prilikom, na proslavu Dana Tuzle dosli su: Miro Lazovic - predsjednik Skupstine R BiH, dr Haris Silajdzic ex premijer Vlade R/F BiH, Bogic Bogicevic i Gradimir Gojer - potpredsjednici SDP BiH, Sejfudin Tokic - predsjednik Izvrsnog odbora UBSD, dr Miodrag Zivanovic predsjednik Socijalno-liberalne stranke Republike Srpske, dr Ivan Djuric poznati srbijanski disident, trenutno nastanjen u Parizu, Vladimir Srebrov - predsjednik Srpskog pokreta otpora BiH, te mnoge druge zvanice iz BiH i medjunarodnih institucija koje djeluju u Tuzli i BiH.
Interesantno je da se na skupu nisu pojavili predstavnici iz vrha SDA i HDZ, te funkcioneri Tuzlansko-podrinjskog kantona u kome vlast drze ove dvije pomenute stranke. To su mnogi protumacili kao indikator da je u Tuzli glavni politicki cvor, gdje se lome koplja izmedju gradjanske i nacionalne opcije BiH.
Atmosfera u kojoj je skup odrzan pokazala je da su "nacionalci" imali pravo sto su apstinirali. Gradonacelnik Tuzle, Selim Beslagic, dobio je frenetican aplauz, ali su na skoro isti nacin pozdravljeni najavljeni gosti - dr Haris Silajdzic, Bogic Bogicevic, Vladimir Srebrov, dr Miodrag Zivanovic, Sejfudin Tokic i drugi predstavnici gradjanskih stranaka. Atmosfera se ponavljala i pri obracanju gostiju, te njihovim porukama Tuzlacima.
Uloga Tuzle u odbrani BiH svi su okarakterizirali kao jedan od presudnih cinova. Iste kvalifikative su uputili i za ulogu Tuzlaka u odbrani multietnickog bica BiH, sirenje duha tolerancije i suzivota, te nudjenja recepta za demokratsku reintegraciju BiH na gradjanskim principima.
- Tuzlu nista nije pokolebalo u borbi za odbranu cjelovite i multietnicke BiH, kazao je Miro Lazovic.
Sejfudin Tokic je ocijenio da su Tuzlaci najvise afirmisali zajednistvo i suzivot Bosnjaka, Srba i Hrvata.
- Ovdje je duh Federacije, tolerancije i spremnost na mir, sto je potpisano u Daytonu, a egzistirao je prije Daytona. Cjelovitu
i demokratsku Bosnu i Hercegovinu, branicemo na tuzlanski nacin, rekao je Sejfudin Tokic.
Brojni posjetioci izlazak dr Harisa Silajdzica za govornicu, propratili su burnim aplauzom.
- Cast mi je biti s vama. Vi ste najbolje pokazali kako se brani Bosna. Taj posao jos nije zavrsen. Tuzla jeste slobodna, Bosna i Hercegovina jeste slobodna, ali iz dva dijela. Treba nam nepodijeljena. Niko je nece i ne moze dijeliti, jer nam svima takva treba, bio je kratak dr Siladzic.
Mnostvo komplimenata Tuzlacima, njihovom gradskom vodjstvu i politickoj opciji koja ovdje dominira, uputili su i drugi gosti.
- Ovdje su zivili i zive najdrustveniji ljudi. Uvijek sam ovdje ucio, ali mi Bosanci i Hercegovci uvijek svi ucimo od Tuzlaka. Ovoga puta, zelim da vam zahvalim sto ste svima bili uzor u razvijanju multietnickog bosansko-hercegovackog patriotizma, rekao je Gradimir Gojer.
Tuzlanski opcinski parlament je - od svih legalnih organa vlasti
- prvi u BiH 1992. godine usvojio jasnu odluku o odbrani od agresije. Danas to vladajuce stranke u BiH pokusavaju negirati i svojatati, bas kao sto se zele predstaviti idejnim zacetnicim svih mirovnih inicijativa, potpisa, dogovora, sporazuma... Bez obzira sto su to okolnosti koje pod presijom namece medjunarodna zajednica, vladajuce strukture i dalje tvrde da su aktivni pobornici prevazilazenja aktuelnih proturjecnosti u BiH. Politicka realnost - od implementacije Federacije, slobode kretanja, povratka prognanih i slicno - indikator je da rade suprotno.
U svemu tome, specificnost Tuzle i njenih vlasti lezi u cinjenici da je grad tokom rata spontano zadrzao sve vrijednosti civilizovanog drustva i gradjanske demokracije. O tome je govorio tuzlanski gradonacelnik Selim Beslagic.
- Danas sam posve siguran da mi, uoci rata i tokom njegovog trajanja, nismo pogrijesili. Nase procjene bile su realne. Odluka od 04. aprila 1992. godine da branimo grad i BiH, bila je cin jedinstva gradjana, bila je manifestacija hrabrosti i odlucnosti najviseg organa vlasti u gradu, da se branimo po cijenu smrti. Pri njenom donosenju znali smo da je BiH jedinstvo razlicitosti, te da centrifugalnim silama ide na ruku svako ko potencira razlicitost, a zanemaruje jedinstvo. Znali smo i to da nam je duznost organizirati otpor, kako bi stitili pravo na zivot i imovinu svakog gradjanina. Vrijeme je najbolji sudija da smo bili u pravu, rekao je Selim Beslagic.
Sve snage - osim ekstremnog krila SDS-a - u Tuzli su organizirale patriotski front. Ovaj grad je bio svjetla civilizacijska tacka u BiH tokom gpdina rata, ali i citave bivse Jugoslavije. Nije bilo politickih i nacionalnih progona, pljacki, otimacina, presija... Zbog principijelno drugacijeg pristupa, vladajuce stranke BiH su tuzlansku vlast cesto optuzivale za autonomastvo.
- Gradjani Tuzle i prognanici koji su ovdje nasli utociste, nisu protjerani, ponizavani, silovani, ubijani i odvodjeni u koncentracione logore. Ovdje nije bilo medjunacionalnih sukoba, nema vjerske iskljucivosti. Drzavna i privatna imovina u gradu je sacuvana. Politicko jednistvo, Ustav i zakone BiH, stitili smo svih ovih godina. U godinama rata, kriminalitet je bio na mirnodopskom nivou. Dosljedno smo provodili Platformu Predsjednistva o odbrani BiH, kao i zakone R/F BiH. Federativnu realnost imali smo prije potpisivanja u Washingtonu. Danas se prica o reintegraciji BiH, a mi smo cijelo vrijeme zadrzali reintegrativne principe zivota i politicke prakse. Zato danas u gradu mirno i slobodno zive svi gradjani i pripadnici svih naroda, kazao je Selim Beslagic.
Bosna i Hercegovina se polako okrece tuzlanskom politickom modelu. Ratna realnost potrgala je mnoge veze, ali Tuzla postaje cvor gdje se veze ponovo uspostavljaju. U roku od samo pet dana Tuzlu su dva puta posjecivale delegacije opozicionih stranaka i gradjanskih inicijativa iz Republike Srpske, a jednom delegacija iz Beograda. Gosti su rado vidjeni na skupovima, od srca su pozdravljeni. Izgleda da to shvataju sve politicke opcije u BiH, pa Tuzla - osim vladajucih stranackih vrhova - stalno posjecuju opozicioni stranacki lideri. Oni se pojavljuju na skupovima, prisutni su medju gradjanima. Vladajuci vrhovi SDA i HDZ, zasad uglavnom kontaktiraju sa strukturama svojih stranackih istomisljenika. To je mozda i razlog sto nisu imali ni kurtoaznih motiva za pojavljivanje na svojevrsnom gradjanskom mitingu u Tuzli.
VEHID JAHIC