KNINSKE PUSTE STAZE

AIM, ZAGREB, 5.4.1996. Mislim da je Knin sada najhrvatskiji grad. Da je hrvatskiji od Zagreba ili bilo kojeg drugog grada i da je normalno da se za povjerenika do izbora postavi Hrvat - procjena je to dojucerasnjeg povjerenika za grad Knin Petra Pasica, Srbina koji je nedavnom odlukom hrvatske Vlade, nakon cetiri godine, smijenjen s te duznosti, te je na njegovo mjesto postavljen Hrvat Ante Maricic.

• Nacionalna pripadnost ne mjeri stupanj domoljublja i ja nikada ne bih radio posao povjerenika samo zato sto sam srpske nacionalnosti - kazao nam je Pasic, koji je odlukom Zagreba postavljen na drugo, istina nize povjerenicko mjesto - za novo formirane opcine Kistanje, Ervenik, Orlic i Civljani.

Na upit o dojucerasnjim "svadjama" s lokalnim celnicima HDZ- a, koji su mjesecima "trazili njegovu glavu", Pasic odgovara kako su te tenzije bile usmjerene prema njemu "ne kao covjeku koji samo zeli pomoci, nego covjeku koji nije bio clan vladajuce stranke i covjeku koji je srpske nacionalnosti".

• Ja sam bio onaj koji sam se, kada je pruzena poslednja sansa tim ljudima i pregovorima u Zenevi, obratio i trazio da ostanu u svojoj drzavi, da konacno vide tragediju svega onoga do cega su ih dovele samozvane vodje, sto je rezultiralo ovim egzodusom koji su docekali. Zelio sam da ti ljudi ostanu i sada se zalazem da ti ljudi steknu pravo normalnog zivota, kao sto ga imaju. Pojedinacni ekscesi ne odredjuju stav zvanicne politike - zavrsava svoju izjavu Pasic.

Knin, medjutim, nastavlja zivjeti i "nakon Pasica", sa svim svojim problemima, koji se tesko rjesavaju, premda je hrvatska vlast, nakon Oluje, obecavala "brda i doline" onima koji se vrate. Prema sluzbenim procjenama sada u Kninu zivi blizu 7.000 ljudi. Vratila se vecina progranih Hrvata, a "udomljen" je i veliki broj Hrvata iz Bosanske Posavine, srednje Bosne, Banja Luke i Vojvodine.

Na pitanje vracaju li se Srbi, te koliko ih se vratilo, Pasic kaze kako je "na podrucju grada Knina ostalo 420 gradjana srpske nacionalnosti, a do sada se vratilo vise od 300. Nikako nisam za to da se vrate oni koji su cinili zlocine , koji su sudjelovali u rusenju demokratske Hrvatske i takvi bi svojim dolaskom i svojom pojavom stvarali nemir medju Hrvatima koji su se vratili i narusavali dobre odnose Hrvata i Srba".

• Ovo je ipak bio epicentar pobune protiv hrvatske drzave i kada se Srbi vrate ovdje, treba dobro voditi racuna tko, kako i na koji nacin smije doci - kaze nam Pasic. I dodaje: "Ovo sto se govori, sto sada rade Babic ili Mikelic, mislim da se radi ponovo o obmanjivanju tih ljudi, jer su sve vrijeme, 4 godine, to cinili. Mislim da oni sada vjerojatno ocekuju neku humanitarnu pomoc, da te ljude iskoriste ili upotrijebe samo za sebe, a to su isto radili i ovdje".

Medjutim, ni oni malobrojni, uglavnom stariji Srbi, koji su ostali u selima bivse "Krajine", ne spavaju mirno u svojim domovima. Naime, nakon kratkog "primirja", ponovo su pocele pljacke na podrucju Knina, o cemu svjedoci i nedavno saopcenje Ureda Helsinskog odbora za ljudska prava. "Na podrucju kninske Krajine kontinuirani traje pljacka, maltretiranje preostalog srpskog stanovnistva, sustavno miniranje stambenih i drugih objekata", stoji u saopcenju HHO.

HHO u svojoj obavijesti navodi primjer sela Kricke
kraj Drnisa, te podsjeca na sudbinu obitelji Cakic, Milke i Petra, koji su ostali u svojoj kuci i docekali Hrvatsku vojsku, dok se drugi clan njihove obitelji, njihov sin, unatoc pozivima i pritiscima, nije prikljucio pobunjenicima, vec je sa svojom obitelji ostao u Splitu, gdje i danas zivi.

"Poslije intervencije predstavnika HHO-a, obitelji Cakic je isti dan prikljucena struja. Iste noci nepoznate su osobe minirale novu dvokatnu kucu, koju su sagradila njihova djeca, a koja se nalazi u neposrednoj blizini kuce u kojoj zivi obitelj Cakic, te je sravnili sa zemljom", navodi HHO. Prema procjeni Odbora, rijec je o "odmazdi i pokusaju da se sprijeci normalizacija stanja na novo oslobodjenim podrucjima, kao pretpostavka za povratak hrvatskih drzavljana srpske nacionalnosti u njihove domove".

Hrvatski helsinski Odbor takodjer ocjenjuje kako se u ovom slucaju zapravo radi o "sredstvima pritiska na preostalo stanovnistvo srpske nacionalnosti da napusti svoje domove".

Ima, medjutim, i svjetlijih tonova u sumornoj kninskoj zbilji. Rijec je o humanitarnim organizacijama, koje brinu o ostarjelim Srbima, preostalih nakon egzodusa njihovih sinova i kceri nakon Oluje prije devet mjeseci. Jedna od tih organizacija je i Danski crveni kriz, ciji voditelj Ole Sorensen napominje kako je njihovo djelovanje usmjereno uglavnom prema velikom broju ljudi starijih o 65 godina koji su ostali u planinama nakon dogadjaja kolovoza prosle godine.

"Potpuno su napusteni i prepusteni sami sebi i svojoj sudbini i mi ih obilazimo skupa sa socijalnim ekipama, pomazemo im u svakodnevnim poslovima - pranju sudja ili pripremi hrane", kaze nam Sorensen, s kojim smo razgovarali u njegovom uredu u Kninu.

"Posjecujemo ih i s medicinskim ekipama, s tehnicko- gradjevinskim ekipama, stavljamo i popravljamo im vrata i prozore, pripremamo drva za vatru, dovozimo im hranu dva puta mjesecno", objasnjava Danac.

"Svakog dana na terenu je 11 nasih vozila. Cijela operacija stoga kosta puno novaca, jer nigdje na svijetu humanitarna pomoc se ne dostavlja "od vrata do vrata". Ali ti ljudi su tako daleko u planinskim podrucjima, a neki od njih su u tako losem stanju, da ne mogu doci do najblizeg centra za distribuciju pomoci, koji moze biti kilometre i kilometre udaljen", objasnjava nam Sorensen.

"Sada upravo imamo akciju pomoci ljudima u dopremanju drva za lozenje. Njih 150 je u ocajnom stanju. Smrzavaju se. Moramo dopremiti 700 kubicnih metara drva. To je vrlo, vrlo teska operacija. Dnevno poduzimamo izmedju 20 i 30 akcija, a ukljuceno je izmedju 10 i 14 teskih kamiona. Ostalo nam je jos samo dva dana da to zavrsimo", upozorava Danac, dodajuci da Medjunarodni Crveni kriz pomaze ljudima bez obzira na nacionalnost.

Vratimo se medjutim tamnijoj strani medalje, na koju podsjeca Hrvatski Helsinski Odbor: "Odbor biljezi brojne incidente miniranja kuca na cijelom novooslobodjenom podrucju u bivsim sektorima Sjever i Jug, napade na gradjane, fizicka maltretiranja, pljacku, ne samo uz presutnu podrsku uniformiranih osoba, vec i aktivno sudjelovanje sluzbenika Ministarstva unutarnjih poslova u otimanju stoke".

DARKO C. BARAC