TUZLA: OKRUGLI STOL DEMOKRATSKE ALTERNATIVE BiH

Sarajevo Apr 1, 1996

KAKO DO SLOBODNIH I FER IZBORA

AIM TUZLA, 31.03.96. Izbori u 1996. godini jedna SU od posljednjih sansi za razbijanje totalitaristicke logike u BiH, po kojoj gradjani i njeni narodi trebaju biti predstavljeni iskljucivo kroz tri nacionalne stranke i tri lidera. Demokratizacija na cijelom prostoru BiH uvjet je da postojeci prekid sukoba preraste u stabilan mir - prvi je zakljucak u zavrsnoj Izjavi koju su usvojili predstavnici Demokratske alternative BiH (DA BiH) na skupu u Tuzli, koji se odrzavao 30. i 31. marta.

Na skupu su odrzane rasprave na dva Okrugla stola - "Demokratski i slobodni izbori - preduslov trajnog i stabilnog mira", a drugi dan - "Uloga medija u reintegraciji zemlje". Domacin je bio Forum gradjana Tuzla, a sa njim organizatori: opozicijske stranke u Republici srpskoj i Federaciji BiH, gradjanske inicijative i predstavnici neovisnih medija s oba entiteta. Medju sedamdesetak ucesnika bili su Milorad Dodik, predsjednik Nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske; dr Miodrag Zivanovic, predsjednik Socijalno-liberalne stranke Banja Luke; Sejfudin Tokic, predsjednik Izvrsnog odbora Unije BH socijaldemokrata; Vlatko Dolocek, predsjednik Asocijazije nezavisnih intelektualaca Krug 99; Sead Fetahagic, knizevnik iz Sarajeva; Drazena Peranic, urednica Alternativne Informativne Mreze u BiH; Spasoje Perovic, novinar banjalucke novine "Novi Prelom"; Slavko Santic, kolumnista "Oslobodjenja"... Ovo je bio najbrojniji skup Demokratske alternative u cijem radu je ucestvovalo i 25 predstavnika inozemnih institucija, od britanskog ambasadora Brajana Hopkinsona, preko suradnika OSCE-a, do predstavnika Ureda Karla Bildta. Sa prostora bivse Herceg-Bosne, naprotov, nije bilo reprezenata demokratske altrenative, tacnije poziv za skup nije se imao kome uruciti.

Sudionici Okruglog stola kvalificirali se Daytonski sporazum kao nuzan i bolan kompromis, kojeg su - pod pritiskom medjunarodne zajednice - prihvatile vladajuce strukture u BiH. Stoga one nisu zasluzne za prekid rata i nisu iskreni zagovornici mira, iako to u svojim istupima zele predstaviti gradjanima, odnosno "svojim torovima" opaska je brojnih govornika na skupu. Primjera koji to ilustruju ima na pretek, od kocenja Federacije, do ogranicavanja slobode kretanja, povratka prognanih, fokusiranje svih politickih pitanja kroz nacionalnu i vjersku dimenziju, te poziva na homogenizaciju protiv "njih", umjesto homogeniziranja oko projekta razvoja i integracije Bosne i Hercegovine.

  • Daytonski sporazum je realnost od koje se mora poci. Njime je uspostavljen prekid sukoba, a ne mir. Sporazum predvidja pravo na povratak prognanih, kaznjavanje ratnih zlocinaca, visok stupanj ljudskih prava i sloboda. Pomenuti i nekolicina drugih uvjeta iz Sporazuma, uklonit ce sa scene nacionalne lidere. Vladajuce oligarhije sada se ponasaju kao "opozicija sami sebi". Potpisali su Sporazum, a rade protiv. Indikatori su - sukobi HVO i bosanske policije u Hadzicima, sukobi Federalne i policije RS na Vracama, odnos prema Hagu. Vladajuce stranke traze sudjenje "drugima", a svoje stite. Pomenucu samo tekst "Konjic Hagu ne vjeruje", kada su za ratne zlocine osumnjiceni Bosnjaci iz pomenutog grada. Bio sam na svim prostorima i znam da vecina obicnih ljudi puno ocekuju od Haaga i njemu vjeruju, vise nego i jednom sudstvu u vladajucih oligarhija u BiH. Vladajuce stranke mogu ostati na antagonizmima i sa njima nema sanse za stabilni mir i demokratizaciju, rekao je Sejfudin Tokic, predsjednik IO UBSD.

Dr Miodrag Zivanovic iz Banja Luke smatra da je Dayton samo sankcionirao rezultate rata - etnicku podjelu BiH - ali je ostavio otvorenu mogucnost reintegracije zemlje. Medjutim, to ne mogu ostvariti konstruktori rata, vec arhitekte mira, koji nisu bili za ratnu opciju. Osim toga, on je ukazao na okruzenje BiH, koje takodje radi na podjelama:

  • Sporazumom u Daytonu nisu se mogle precizirati obaveze susjeda, jer je rijec o sporazumu u drzavi BiH. Medjutim, svima mora biti jasno da pretenzije na BiH ima profadjisticki rezim Franje Tudjmana (Hrvatska) i policijsko-partijski Slobodana Milosevica (Srbija). Nacionalne oligarhije u BiH vise vode racuna o sopstvenim interesima, nego interesima naroda i drzave. U tom pravcu zele koncipirati i izbore i svesti ih na nacionalnu komponentu. Pitam se kakav ce legitimitet imati predstavnik jednog naroda u Predsjednistvu BiH, ako za njega glasa samo jedan narod. Zato treba omoguciti da se za clanove Predsjednistva glasa na svim prostorima i da u tome ucestvuju svi gradjani. Kako su izbori zasad koncipirani, moze nam se dogoditi apsurd - morbidna koalicija SDA, SDS i HDZ, jer ovo Balkan i moguci su razni apsurdi, kazao je dr Miodrag Zivanovic.

Milorad Dodik se zalozio za pragmatican pristup Daytonu. On je misljenja da treba uvazavati realnost, a ona je prozeta strahom Srba od Alije Izetbegovica i njegovih sljedbenika, kao i strahom Muslimana od Krajsnika, Karadzica i ostalih, te medjusobnim strahovima svih naroda od nacionalnih vodja drugih etnosa:

  • Nacionalni lideri ce se posvadjati vec oko simbola, jer njima su potrebni povodi za antagonizme, posto oni svoju strategiju grade i opstaju samo na tim principima. Moramo poci od tuzlanskog primjera koji je afirmisao Dayton i prije samog Daytona, rekao je Milorad Dodik, dodajuci da nije vrijeme apoliticnog prepustanja sudbini vec da svi gradjani BiH moraju razmisljati o svojoj i buducnosti svoje djece jer ce upravo oni na buducim izborima odluciti kako ce to sutra izgledati.

Boro Bjelobrk, clan SDP i parlamenta BiH, predlozio je da se opozicija i gradjanske grupe u Skupstini RS zaloze za priznavanje Bosnjaka i Hrvata u ovom entitetu kao konstitutivnih naroda, a da se istovremeno takva inicijativa pokrene za Srbe u Federaciji. To bi bio dug reintegrativni korak. Dr Nedjo Milicevic, sudija Ustavnog suda BiH, govorio je o inteligenciji: "Mnogi od njih su otisli u inozemstvo i odatle pruzaju deklerativnu podrsku reintegraciji i multietnickoj Bosni i Hercegovini. Njihova uloga je veoma vazna, ali ukoliko na izborima pobjede nacionalne stranke, onda ce otici i ovo malo inteligencije sto je ostalo, a to bi bilo pogubno za reintegraciju zemlje."

S obzirom na politiku vladajucih oligarhija, one na istu ravan pokusavaju svesti i medije. "Drzavni su potpuno u sluzbi vladajucih struktura, a alternativnim se na sve nacine pokusava onemoguciti normalan rad", rekla je Drazena Peranic, urednica AIM, inace jedinog nekontroliranog i alternativnog medija koji radi i na porducju Federacije i na podrucju Republike Srpske. Govoreci o ulozi medija u predizbornom periodu u BiH, Peraniceva je naglasila da se od medjunarodnih istitucija koje djeluju u BiH danas zahtjeva dvostruki angazman u ovdaznjim medijima - za alternative medije tehnicka i svaka druga pomoc, a za kontrolirane, mahom mocne elektronske medije, striktna pravila ponasanja i sankcije u slucaju njihova krsenja. U raspravi o medijima naglaseno je da na prostorima koje kontrolira HDZ uopce nema alternativnih medija. Situacija je pogubna i u Republici Srpskoj gdje, po misljenju Miodraga Zivanovica, nema informativnih drzavnih medija, vec iskljucivo propagandni. Mjesecno se izdaju dva magazina - "Novi prelom" Socijalnoliberalne stranke i "Nezavisne novine" Nezavisnih socijaldemokrata. "Medjutim, tu alternativnu stampu kolporteri ne smiju prodavati na ulicama, a izdavaci imaju mnogo materijalnih problema" tvrdi Zivanovic. Zbog takve situacije, odnosno dominacije medija vladajuce oligarhije, po misljenju Spasoja Perovica iz Banja Luke, narodi i gradjani nisu dovoljno upoznati sa mogucnostima za uspostavljanje trajnog mira sto ih pruza Daytonski sporazum.

Zato je u Izjavi i upucen poziv medjunarodnim institucijama da pomognu projekte neovisnih medija, te transport stampe na sve prostore BiH. U izgledu je realizacija projekta novinara AIM, tuzlanskog radio "Kameleona" i banjaluckog "Novog Preloma" za izdavanje novina koje bi zajednicki uredjivali neovisni novinari sa svih prostora BiH, i koji bi pokrivao citavo podrucje BiH, a slicne projekte bi trebalo osigurati i za elektronske medije.

Na ovom skupu dogovoreno je da se naredni skup DA BiH odrzi u Banjoj Luci, ukoliko takvo sto dozvole sadasnje vlasti Republike Srpske.

VEHID JAHIC

Anterfile:

Izjava Okruglog stola Demokratske alternativr BiH

  1. Izbori u 1996. godini predstavljaju jednu od posljednjih sansi razbijanja totalitaristicke logike da gradjani BiH i njeni narodi budu predstavljani iskljucivo kroz tri nacionalne stranke i tri lidera. Samo demokratizacijom na cjelokupnom prostoru BiH mogu se stvoriti uvjeti da postojeci prekid sukoba preraste u stabilni mir.

  2. Izbornim pravilima mora biti obezbjedjeno ustavno pravo gradjana BiH da biraju i budu birani u centralne organe BiH. U tom smislu ucesnici okruglog stola DA BiH zahtjevaju od Privremene izborne komisije, medjunarodnih organa OSCe-a da svim gradjanima BiH obezbjedi pravo da biraju i budu birani u Predsjednistvo i Parlament BiH.

  3. Pravilima financiranja izborne kampanje mora se onemoguciti koristenje sredstava nacionalnih oligarhija stecenih zloupotrebom nacionalnih resursa i koristenje drzavnih sredstava u izbornoj kampanji. Ucesnici Okruglog stola DA BiH zahtjevaju formiranje fondova u kojima bi svi registrirani kandidati i politicke stranke imali ravnopravan tretman.

  4. Demokratski izbori nisu moguci sve dok vladajuce politicke stranke ometaju slobodan protok informacija, ljudi, roba i kapitala na cijelom teritoriju BiH. U tom kontekstu zahtjeva se trenutno uspostavljanje PTT komunikacija.

  5. Ucesnici Okruglog stola DA BiH zahtjevaju od medjunarodnih institucija zaduzenih za implementaciju Daytonskih sporazuma ukljucivanje predstavnika alternative (politicke stranke, gradjanske inicijative i nezavisni mediji) u rad Privremene izborne komisije.

  6. Registracija politickih stranaka i nezavisnih kandidata, te prikupljanje potpisa podrske gradjana za ucesce u izborima, mora se provoditi na cjelokupnom prostoru BiH na kome svi gradjani, bez obzira na teritorij na kojem zive, imaju pravo podrzati bilo koju politicku stranku ili nezavisnog kandidata.

  7. DA BiH inzistira na obezbjedjenju uvjeta za povratak izbjeglica i raseljenih lica u njihova mjesta prebivalista po slobodnom izboru i obezbjedjenju uvjeta da ostvare izborno pravo zagarantirano Ustavom.

  8. DA BiH inzistira na postivanju rokova postavljenih u Izbornim pravilima Privremene izborne komisije.

  9. Ucesnici Okruglog stola DA BiH zahtjevaju od institucija medjunarodne zajednice koje djeluju u BiH obezbjedjivanje:

a) stalne komunikacije alternativnih novinara i medija u smislu razmjene informacija i tekstova, organiziranja susreta i skupova, te distribuiranja postojecih alternativnih medija u sve sredine BiH

b) neometanog i ravnopravnog dobijanja informacija za sve medije u BiH

c) formiranja alternativne mreze i podrzavanja postojecih alternativnih medija, kako elektronskih tako i pisanih, u BiH

d) tehnicke i svake druge pomoci pri pokretanju zajednicke novine na teritoriju BiH

e) propisivanje striktnih pravila ponasanja medija, kako kontroliranih tako i alternativnih, u predizbornom periodu radi obezbjedjivanja slobodne i fer prezentacije svih politickih stranaka i pojedinaca kandidiranih na izborima