PREGLED STAMPE

Pregled stampe (Crna Gora: "Pobjeda", "Monitor")

"POBJEDA" (31.03.1996.)

KOMENTAR: GUVERNER I(LI) PREMIJER

U komentaru urednika svoje ekonomske rubrike, drzavni dnevnik "Pobjeda", dotice probleme koji su posljednjih dana iskrsli na relaciji guverner NBJ Avramovic - premijer SRJ Kontic. Komentator u uvodu daje informacije o pregovorima koji se ovih dana vode u Parizu izmedju direktora MMF i SVjetske banke i jugoslovenske delegacije koju predvodi Avramovic: "Guverner Centralne banke dr Dragoslav AVrmavic, sudeci prema novinskim izvjestajima iz Pariza, ubjedjuje svoje sagovornike u odlucnost Beograda da se reforme izvrse na vrlo sirokom frontu kako bi se nacionalna ekonomija prilagodila savremenim uslovima poslovanja i uklopila u medjunarodne privredne tokove", pise "Pobjeda". Potom se osvrce na glavnu temu svog komentara - dogadjaje koji su prethodili AVramovicevom putu u Pariz, podsjecajuci na njegovu izjavu da mozda nece ni putovati za Pariz "jer se ne slaze sa platformom koju je mimo njega utvrdila Savezna vlada". "Te ozbiljne rezreve, podsjeca "Pobjeda", nijesu bile samo prema politickim stavovima Vlade, vec i prema stavovima u ekonosmkom dijelu Platforme utvrdjene za pregovore sa MMF i Svjetskom bankom".

"U srijedu je Avramovic, ipak, otputovao za Pariz, a Savezni sekretarijat za infromacije istog dana je objavio citav jedan mali komentar guvernerove izjavedate prethodnog dan anovinarima, uz zakljucak da je neko izmislio nesporazume na relaciji Savezna vlada-guverner i da su Platforma i sastav delegecije za pregovore u Parizu ostali u svemu kako je utvrdila Savezna vlada".

Koemntator, potom, ironicno primjecuje da iako je neko bio zbunjen ovim kontradiktornim izjavama i saopstenjima, sve mu je razjasnio premijer Kontic koji je, prilikom posjete Nisu, dosta direktno, mada ne pominjuci njegovo ime, polemisao sa stavovima guvernera Avramovica.

"Gotovo da sve asocira, zakljucuje "Pobjeda", na svojevremene sukobe politickog establismenta u Beogradu i ondasnjeg, kratkorocnog, savezog premijera Milana Panica. Ko ce ovog puta odnijeti prevagu - nije nevazno pitanje, iako je mnogo vaznije - ko ce sa medjunaarodnim finanskijskim faktorima biti uspjesniji, to jest, za SR Jugoslaviju produktivniji pregovarac?"

"Ili, mozda, nasi reformatori - sto bi najbolje bilo - racunaju i na jara i na pare"? - zajedljivo konststuje "Pobjeda", ocito, aludirajuci na prmijera Kontica i beogradski politicki establisment.

"MONITOR" (29.03.1996.)

Intervju: ANDREJ KOZIRJEV, bivsi ministar inostranih poslova Rusije

U eskluzivnom intervjuu, prvom od kada je smijenje sa mjesta minisztra inostranih poslova Rusije, NAdrej Kozirjev govori za nezavisni nedjeljnik "Monitor" o odnosima izmedju Zapada i Rusije, sirenju Nato saveza na Istok, ruskoj politici na Balkanu....

Odgovarajuci na prvo pitanje o razlikama izmedju spoljnje politike Rusije njegovog doba i sadasnje koju personifikuje Primakov, Kozirjev, izmedju ostalog kaze: "Jos je veoma tesko odrediti koje su s promjene desile u spoljnoj politici Rusije od trenutka mog odlaska sa funkcije minstra inostraanih poslova. Po mom misljenju, upravo sada ima kudikamo vise kontinuiteta. Zivot ce, bez sumnje, dokazati da pri realisticnom pristupu spoljnoj politici mi imamo sasvim uzan koridor za manevrisanje. Politika koju sam ja vodio bila je, po svojoj sustini, duboko pragmaticna. I sve price o mojoj prozapadnoj orjentaciji ili nekakvom romantizmu, realno gledano, ne zasluzuju ozbiljniju paznju.... Mi smo se udaljili od ideologiziranog kursa podjela svijeta na prijatelje i neprijatelje. To je upravo ono sto je iritiralo i sto dalje iritira opoziciju, kao i one koji su naviknuti na postojanje lika "neprijatelja", narocito ako je on oicen u takozvanom "Zapadu". Nije odrziva retorika da mi moramo imati politiku vise proistocne orjentacije. Sam zivot nas, naime, primorava da medju prvim nasim sagovornicimaa bude drzavni sekretar SAD, da medju prvima au Moskvi primimo ministre inostraanih poslova Francuske, Njemacke... Od toga se nikud ne moze pobjeci, naravno, ukoliko e ne slijedi antizapadna ideoloska shema, sto opet moze nanijeti samo stetu Rusiji, preokrenuti se u njenu izolaciju. Odustati od partnerskog odnosa koji smo uspostavili sa Zapadom bio bi protivprirodan cin, svojevrsna ideoloska giljotina po zivom tkivu normalnog , zdravog procesa."

Komentarisuci jedno od najosjetljivijih pitanja, sirenje NATO saveza, Kozirjev kaze: "Primijetio sam da se posljednja izjava, s tim u vezi, Jevgenija Primakova ne razlikuje koje sam i ja svojevremeno dvao. Mi smo istog misljenja o tome - da je NATO element evropske bezbjednosti. Nekim posmatracima sa strane se cini kako je sasvim jednostavna stvar zauzeti antinatovski stav i zaloziti se ne samo protiv sirenja NATO-a, vec protiv samog pakta i na taj nacin, u neku ruku, negirati potrebu za partnerstvom, za normalnim odnosima sa NATO-m, ili, cak govoriti o tome kako NATO treba 'destabilizirati iznutra'! Realnost se danas sastoji u tome da je istupanje protiv NATO saveza kao elementa evropske bezbjednosti ili stvaranje od NATO lika lika neprijatelja, isto sto i prosipati vodu uz vjetar. Sa ovom organizacijom moraju se imati normalni i kako sam to uvijek apostrofirao parnerski odnosi. Ali, ukoliko pocnemo ponovo tvrdoglavo govoriti jedino "NE" - znaci da cemo se opet naci u corsokaku. Mi ne mozemo negorati pravo zemalja Centralne i Istocne Evrope da kucaju na natovska vrata. Nedavno je i Primakov bio prinudjen da to prihvati i prizna. Ako smo realisti u politici a ne mastari koji mastaju da zamrznu svako sirenja Nato saveza i zahtijevaju da ga uopste ne bude. Jedna je stvar mastati, a sasvim druga - traziti izlaz. Sa strane gledano moze se uciniti da se tok rijeke moze zaustaviti za tren oka, samo ako s priprijeti. Mnoge moje kolege su mi savjetovale da kada se sretnem s Kristoferom, da mu kazem da za nas nije prihvatljivo sirenje NATO-a i neka oni ne sire svoj savez, ali - po mom misljenju, to je romnatizam u najsustinskijem obliku."

Na kraju odgovarajuci na pitanje o politici Rusije na Balkanu, Kozirjev istice: "Kazu da Kozirjev nije vodio aktivnu politiku na Balkanu. Pa, evo, meni b, po liniji manjeg otpora, sada jednostavno bilo reci kako smo mi preduzimali herijske napore, a da se sad uopste e vidi nasa politika a Balkanu, jedino ako se nema u vidu vjestacki data izjava o zelji da se istupi iz rezima sankcija protiv Srbije, nekoliko sati prije nego sto je donijeta generalna odluka o tome. Misljenja sam da je to tesko smatrati velikim dostignucem. Veliko je dostignuce u tome sto se nastavlja kurskojim smo mi isli - ucesce u radu medjunarodne zajednice na odrzavanju mira na Balkanu i neposredno upucivanje u taj region snaga za odrzavanje mira. To je opet pobjeda realnosti. Da smo mi zaista jednostrano istupili iz rezima sankcija protiv Srbije to bi nanijelo veliku stetu Rusiji. Medjutim, posto smo istupili kad i svi ostali, postupili smo pravilno i realisticno. Pretpostavljam da ce nam zivot nametati da se drzimo realisticnog kursa".

kraj