CENZURA NA PRAGU HRVATSKE

Zagreb Mar 16, 1996

AIM, ZAGREB, 16.3.1996. Jedna ura dva pandura, o'dje mora doc' cenzura! - tekst je pjesme jugoslavenske rok zvijezde Ramba Amadeusa, koja bas dobro pase u tekucu hrvatsku situaciju - na televiziji je pocela retrospektiva domacih filmova, prikazat ce se i "Breza" Kresimira Golika, s glavnim glumcem Batom Zivojinovicem. Prvi dio stiha Rambo je naime posudio iz tog filma.

A drugi se dio tice zakona koji je u petak, 15. ozujka trebao biti donesen u hrvatskom Saboru. U sklopu tzv. mini reforme krivicnog zakonodavstva, Vlada je iznenada u konacni prijedlog izmjene krivicnog zakona ubacila dvije novosti - predlozeno je drukcije tretiranje klevete najvisih drzavnih funkcionara i kaznjavanje objavljivanja drzavne tajne. Tako u zakonu pise da ako netko oklevece ili uvrijedi predsjednika Republike, Sabora, Vlade, Ustavnog ili Vrhovnog suda, njegov ce progon po sluzbenoj duznosti poduzeti javni tuzilac, uz prethodnu pismenu suglasnost "oklevetanih".

Takodjer, objavljivanje sadrzaja drzavne tajne postalo bi novo krivicno djelo: "Tko objavi sadrzaj ili dio sadrzaja podatka ili dokumenta za kojeg zna da predstavlja drzavnu tajnu, kaznit ce se novcanom kaznom ili zatvorom do tri godine."

  • Cenzura! - ocijenili su jednoglasno opozicija i nezavisna javnost.

I dosad je u krivicnom zakoniku postojala odredba o odredjenoj zastiti "lika i djela" najvisih drzavnih funkcionara, no javni je tuzilac (inace u Hrvatskoj se ta funkcija sada zove "drzavni odvjetnik") mogao pokretati postupke tek ako je neki od njih to sam zatrazio pisanim obrazlozenjem. Izmjenom bi se tuzilac pretvorio u "drzavnog cenzora": morao bi pratiti sve novine i biti "svugdje" gdje postoji mogucnost da netko prejakom rijeci uvrijedi nosioce funkcija. "Znaci li to da ce postupci biti pokretani i kad neko dijete u vrticu nacrta "smijesnog" predsjednika Republike", pitali su zastupnici iz opozicije tjerajuci stvar do apsurda.

Slicno je i s drzavnom tajnom. Do najnovijeg prijedloga sankcionirali su se sluzbenici koji su nekome odali vojnu, sluzbenu ili poslovnu tajnu. Medjutim, ako bi taj materijal dosao do novina i bio objavljen, novinari nisu bili u opasnosti. Sada i njima prijeti kazna.

Opoziciju je dodatno iziritiralo to sto su spomenute izmjene ubacene naknadno i bez obrazlozenja, cime je pojacan dojam da se ispod zita zeli ograniciti sloboda govora. Istovremeno s pokusajem donosenja takvih zakonskih izmjena iz Vijeca Evrope stiglo je pismo s dvadesetak uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti ako zeli postati punopravni clan te institucije. Medju uvjetima se nalazi i obaveza da se prihvate preporuke strucnjaka VE u vezi s medijima, odnosno, prilagodi medijsko zakonodavstvo evropskim uzorima. Davanje ovlasti javnom tuziocu da proganja novinare duzeg jezika svakako se ne bi uklopilo u zahtjeve iz Evrope. To je u svom pismu primijetila i medjunarodna organizacija "Reporteri bez granica", obracajuci se predsjedniku Sabora Vlatku Pavleticu, s tvrdnjom da ce izmjene zakona "omoguciti vlastima da progone 'drske' novine".

"Uvodjenje nedefiniranog pojma 'drzavne tajne'", pisu dalje "Reporteri", "potaknut ce neke novinare do jos vise koriste autocenzuru, a druge izloziti nepravednom progonu". U slicnom su tonu o izmjenama krivicnog zakona pisale i domace nezavisne novine.

I na kraju, taman kad su zastupnici trebali glasati o prihvacanju takvih izmjena, za saborsku je govornicu izasao ministar pravosudja Miroslav Separovic i u ime Vlade izjavio kako zbog "dvojbi oko nekih rjesenja Vlada smatra da su potrebna dodatna usuglasavanja oko teksta Zakona", pa je zatrazio da ide na trece citanje, sto je jednoglasno usvojeno.

Ideju iz vladinih krugova da se sankcioniraju klevete, odnosno odavanja drzavne tajne potaknulo je nekoliko dogadjaja. Primjerice, prasina se nedavno podigla oko teksta Romana Latkovica "Tudjman je definitivno pokazao da je brutalni diktator", objavljenog u "Novom listu", koji je izazvao zestoki negativni televizijski komentar i prizivanja krivicne zastite predsjednika Republike od klevete i uvrede.

Zatim je u tjednicima "Globus" i "Nacional" objavljen dio sadrzaja predstavke koju su Saboru uputila trojica pripadnika SIS-a, vojne obavjestajne sluzbe. Pisali su o nepravilnostima u radu sluzbe, malverzacijama u Ministarstvu obrane i slicnom pa je njihov izvjestaj smjesta proglasen drzavnom tajnom. Iako je zastupnicima koji su procitali materijal zabranjeno da o njemu govore, dio teksta se ipak pojavio u novinama.

Do novinara ponekad dolaze i drugi dokumenti koji imaju karakter sluzbene tajne - cesto ih dostavljaju sami clanovi HDZ- a kako bi u javnosti optuzili jedan drugoga ili podmetnuli suparnickoj frakciju unutar stranke.

Dio razloga da se prijetnjom kaznama ogranici kriticko i istrazivacko novinarstvo lezi i u cinjenici da su novinska otkrica pridonijela losijim rezultatima HDZ-a na izborima, posebno u Zagrebu. A prigusivanje kritike i skrivanje slabosti od javnosti davno je iskusan model cuvanja povlastica vladajucih.

Protivnike proglasis neprijateljima: "Feral", "Novi list", "Globus", "Nacional" i "Arkzin" na sjednici Glavnog odbora HDZ- a nazvani su "protudrzavnim i antihrvatskim" listovima. I zatim

  • jedna ura dva pandura, o'dje mora doc' cenzura.

IGOR VUKIC