HRVATSKOJ ISPORUCENI EVROPSKI ZAHTJEVI

AIM, ZAGREB, 16.3.1996. Nakon cetvorogodisnjeg boravka u cekaonici Vijeca Evrope, gdje Hrvatska ima status posebnog gosta, te stalnog nametanja novih uvjeta za prijem u punopravno clanstvo, predsjednik Tudjman je prije nekoliko mjeseci obecao da ce potpisati, takorekuc, bianco listu koju njegova drzava mora ispostovati ne bi li napravila taj prvi presudni korak ka evropskim integracijama. Sto je trazio to je i dobio. Sredinom proslog tjedna iz Strasbourga je stigao popis od 21 kriterija, to jest obaveza koje Hrvatska mora ispuniti da bi se hrvatska zastava konacno zavijorila pred Palace de Europe. Za razliku od uobicajene procedure, kada se takve garancije najcesce traze od ministra vanjskih poslova, sto je uostalom dr. Mate Granic dva puta i potpisao (1993. godine, prije hrvatsko-muslimanskog sukoba i 1995. pred "Bljesak" i "Oluju"), sada se zahtjeva da zirant bude, uz predsjednika Sabora, i sam predsjednik drzave.

Ali nakon sto je stigao spisak sluzbeno preuzetih obaveza pokazalo se da Tudjman bas i nije spreman bezpogovorno pristati na evropske ultimatume. Iako se citava ova prepiska na relaciji Zagreb-Strasbourg vodila iza zatvorenih vrata, u vrijeme dok je trajalo saborsko zasjedanje, novinari su saznali, a to im je cak i polusluzbeno saopceno, da je hrvatska strana spremna prihvatiti 15 uvjeta, pet tek djelomicno, a jedan uopce ne.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova tako ima rezervi prema primjeni Povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, s obzirom na moguce nove obaveze upotrebe manjinskih jezika kao sluzbenog jezika sudova i tijela drzavne uprave, a uz to upozorava da je tek nekoliko drzava ratificiralo tu Povelju. Slicne rezerve izrazavaju se i prema drugim dokumantima koji reguliraju manjinska prava, iako se naglasava hrvatska spremnost da postuje ljudska i manjinska prava na najvisoj evropskoj razini.

Hrvatska nacelno podrzava zahtjev o poduzimanju svih dodatnih mjera, ukljucujuci i policijsku zastitu, radi jamstva sigurnosti i ljudskih prava srpskom stanovnistvu, posebice u bivsim UNPA zonama, te povratka onih koji su napustili Hrvatsku uz pravo na povrat imovine ili kompenzaciju. Ali, rezervirana je prema potpunom ostvarenju ovog prava, jer ne zeli da se pravo na kompenzaciju prosiri i na osobe koje se ne zele vratiti.

Tek djelomicno je prihvatljiv i zahtjev u vezi sa zakonima o medijima, kao i da se ispune preporuke promatraca izbora posebice u vezi sa posebnom izbornom listom dijaspore, predstavljanjem manjina, garantiranjem anonimnosti glasanja i potrebom vece neovisnosti drzavne medijske kuce (HRT).

Kao sto se moglo ocekivati potpuno neprihvatljivim je proglasen zahtjev o skidanju veta Predsjednika RH na imenovanje gradonacelnika Zagreba, jer je on protivan hrvatskom zakonodavstvu. Upravo oko ovog zahtjeva hrvatska je strana odigrala malu igru. Naime, u dopisu koji je stigao iz Vijeca Evropa doslovce stoji: "Skinuti predsjednicki veto na imenovanje gradonacelnika Zagreba", a u verziji koju su objavile novine, pozivajuci se na drzavnu agenciju Hinu pise: "Nastaviti s postupkom izbora gradonacelnika Zagreba u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske, uzimajuci u obzir i preporuke Vijeca Evrope". Nije znano da li je do ove izmjene doslo uz suglasnost iz Strasbourga, ili je to iskljucivo domace redigiranje. No, bilo kako bilo ovakva formulacija cak otvara mogucnost da bi Tudjman mogao potvrditi Ivu Skrabala, iako za sada nema takvih naznaka, jer imenovana gradonacelnica Marina Matulovic-Dropulic ponasa se kao da se nista nije dogodilo. Preuzela je funkciju od Branka MIkse i vlada Zagrebom.

Upravo ovaj zahtjev doveo je u nezgodnu situaciju opozicione stranke, pobjednice zagrebackih izbora, koje istodobno zele da Hrvatska udje u Vijece Evrope, ali i da se predsjednik Tudjman "prestane nerazumno ponasati" (liberal Bozo Kovacevic). Predsjednik Gradske skupstine dr. Zdravko Tomac izjavio je da se Udruga sedam stranaka dogovorila da se Politickom odboru Vijeca Evropa, koji zasjeda 19. ozujka i koji ce odluciti o tome hoce li primiti Hrvatsku ili ne, posalje pismo u kojem se moli da se pitanje zagrebackog gradonacelnika izuzme sa spiska. Zasto?

"Pa, zato - kaze Tomac - sto mislimo da opozicija to mora sama izboriti, a ne da bude optuzena da je svojim stavom otezala hrvatski polozaj". Njegov stranacki kolega dr. Antun Vujic, koji ce uz Bozu Kovacevica, Jakoba Eltza i dr. Zarka Domljana prisustvovati sjednici Odbora, smatra takodjer da je Hrvatskoj mjesto u Vijecu Evrope, te da ovakvim stavom opozicija zeli doprinijeti njenom prijemu. Slicnog je misljenja i Kovacevic, koji za dosadasnje cekanje optuzuje vladajucu stranku, ali dodaje da je Hrvatskoj mjesto u Vijecu Evrope prije nego li nekim drugim drzavama, posebice Rusiji, Ukrajini ili Albaniji, gdje je nedavno donesen zakon da nitko tko je bio clan komunisticke partije ne smije vise raditi u javnim galsilima, niti se kandidirati na izborima. A to je najeklatantnije krsenje gradjanskih i ljudskih prava.

Druga je zanimljivost da HDZ nije dopustio da se o 21 zahtjevu raspravlja na sjednici Zastupnickog doma Sabora, vec se odlucio na tihu i tajnu diplomaciju, sto prema misljenju predsjednika IDS-a Ivana Jakovcica znaci da vladajuca stranka nije sigurna kako bi odredjeni zahtjevi prosli u raspravi. Ali velika je stvar vec i to da je u prvom citanju prosao prijedlog Zakona o suradnji sa sudom u Haagu i sto oko toga, i po misljenju Ministarstva vanjskih poslova, i samog Tudjmana, nema nicega spornog. Dojam je, takodjer, da je spisak zahtjeva bio odlucujuci da vlada prolongira proceduru donosenja mini reforme kaznenog zakonodavstva.

Pritisci iz Evrope ipak daju rezultate, a sada treba pricekati hoce li Evropa imati razumjevanja za mudar potez opozicije i odustati od zahtjeva da Tudjman postuje volju biraca, ili ce covjek koji opoziciju usporedjuje sa stokom sitnog zuba, biti prisiljen da skine svoj veto. Moguca su, dakle, tri raspleta. Prvi, po kojem Vijece Evrope ne odustaje ni od jednog svog zahtjeva. Drugi, po kojem bi se Tudjmanu dao mali popust, pa Hrvatska ipak dobije vizu i pored zagrebacke krize. I treci da Tudjman prihvati izabranog gradonacelnika, a da Hrvatska onda udje u Vijece Evrope. Formulacija koja je sluzbeno objavljena daje podjednake mogucnosti svim ovim rjesenjima.

GOJKO MARINKOVIC