MIR DONIO NEMIR U LUCI PLOCE
AIM, SPLIT, 14.3.1996.
Slijepo crijevo Hrvatske - podrucje od Cetine do hrvatsko-
crnogorske granice uz Prevlaku - dobija svoju novu neuralgicnu
tocku u luci Ploce. Luka je ekonomski uspjela prezivjeti rat,
premda je ostecena l4. i 15. rujna 199l. kad ju je bombardirala
jugoavijacija i jugomornarica i iako je svih ratnih godina radila
sa svega pet posto kapaciteta. Medjutim, sada kad se s mirom u
Bosni i Hercegovini otvaraju perspektive luci i Plocanima uvukao
se nemir medju zitelje toga grada, doline Neretve i juznog dijela
Makarskog primorja.
Problem je Nacrt ugovora izmedju Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine po kojem bi se Bosni i Hercegovini na 99 godina iznajmila slobodnu zonu u luci. Tako bi Bosna i Hercegovina imala izlaz na more, a s tim hrvatskim ustupkom rijesilo bi se pitanje slobodnog prolaska kroz Neum i nesmetane veze Hrvatske sa svojim krajnjim jugom.
Ploce imaju desetak tisuca stanovnika, a prije rata u luci ih je radilo 2.000 ljudi, danas ih je tamo zaposleno 1.300 pa je lako izracunati da je vise nego svaki drugi radno sposoban gradjanin izravno sudbinski vezan za luku. Od direktora Luke Ploce Ivice Pavlovica pa do zadnjeg dokera svi ce istaknuti da nemaju nista protiv toga da luka i dalje radi za Bosnu i Hercegovinu duboko svijesni da nije bilo takve veze ne bi bilo ni luke. Luka i sam grad Ploce razvili su se tek poslije Drugog svjetskog rata s industrijskim razvojem Bosne i Hercegovine, a s ratom u toj zemlji pala je na simbolicnih 200.000 tona prometa robe godisnje. Malo informirani Plocani bune se sto za aranzman s BiH njih nitko nista nije pitao, a dade se zakljuciti da ih najvise zabrinjava klauzula ugovora po kojoj bi Republika Hrvatska izdavala radne i boravisne dozvole luckim strucnjacima i radnicima iz Bosne i Hercegovine. Gdje smo onda mi, pitaju se u Nezavisnom luckom sindikatu? I tu pocinje plocanska kriza koja ujedinjuje sve gradjane i sve politicke stranke. I Gradski odbor HDZ-a, stranke koja je na vlasti u gradu, prijeti ostavkama.
Jedan od sindikalnih celnika Braco Milosevic kaze da lucki radnici i Plocani odricu pravo ikome, od predsjednika Republike do Sabora, da bilo koji dio Hrvatske daju u najam na 99 godina. Prema Milosevicu u najmu Federacije bio bi najvrijedniji dio luke, a ako plocanski lucki radnici ne bi radili za BiH, vec bosanski radnici, za koga bi Plocani uopce radili? Zato, kaze Milosevic, lucki radnici traze da sve oko luke Ploce ide pred Sabor i da se problem tamo temeljito raspravi.
Uzbunilo se i gradsko Poglavarstvo Ploca koje je na izvanrednoj sjednici proslog tjedna raspravljalo samo o tome. Ono trazi od hrvatske Vlade potpunu informaciju o statusu luke i grada Ploce, a od ministra vanjskih poslova dr. Mate Granica i njegovo ocitovanje pred gradskim vijecnicima o buducnosti luke Ploce.
Gradonacelnik Ploca Josko Damic naglasava kako je apsolutno neprihvatljivo i stetno svako rjesenje koje ugrozava suverenitet Republike Hrvatske, koje je protiv egzistencijalnog interesa grada Ploca i tog dijela Hrvatske, te dodaje kako se "nikakvo takvo rjesenje ne moze prihvatiti".
Predsjednik Nezavisnog sindikata u luci Ploce Bozo Glamuzina je pragmaticniji i trazi da i hrvatska i bosanskohercegovacka politika dignu ruke od plocanske luke te da sve prepuste privrednicima koji ce se lako dogovoriti.
Direktor luke Ploce Ivica Pavlovic posljednjih mjeseci je mucio muku s IFOR-om zahtijevajuci da oni placaju svoje usluge dok su logisticari IFOR-a smatrali da oni to, prema daytonskom sporazumu, ne moraju ciniti. Sada je u novim problemima dokazivanja luckog "suvereniteta".
- Mogu vam reci da kompletno stanovnistvo Ploca i djelatnici u Luci nisu za iznajmljivanje dijela luke Bosni i Hercegovini i ja mislim da su takva rjesenja anakronizmi, kao Solun primjerice Danas toga nema u svijetu, vidite da i Hong Kong prelazi u kineske ruke itd. Danas ekonomija diktira takve odnose. Nikakvog razloga nema da BiH kao drzava, tj. njena privreda ima neki drugaciji status od onoga sto je imala prije. De facto oni ce imati sve pogodnosti, ono sto su oni ulozili, a ja tvrdim da toga nije bilo puno, ono ce ostati njihovo vlasnistvo i tu nikakvih problema nema. Zelim reci da je Luka u svakom slucaju i za ove cetri godine rata s bosanskohercegovackom privredom dobro suradjivala, nema razloga da ne suradjuje i poslije rata. Sve opcije su otvorene osim te politicke za ustupanje bilo cega. Sto se tice ekonomije svaka opcija je otvorena i svaka je dobra dosla. Necete naci nijedno bosanskohercegovacko poduzece, a ne zaboravimo da je bio i rat izmedju Hrvata i Bosnjaka, koje ce vam nesto lose reci o Luci Ploce, o njenom ponasanju u ratu, da nije ucinila sve sto je mogla, da im je roba nestajala, da usluga nije bila dobra... Mislim da smo bili korektni partneri, ostat cemo to i dalje."
Ocito je, iz razgovora s Plocanima, da nije sporno da Bosna i Hercegovina treba koristiti luku, to je uostalom i interes Hrvatske i samih Ploca, ali je sporan model koristenja ove luke koja umjesto tocke suradnje izmedju Hrvatske i BiH moze postati kamen razdora ne samo izmedju te dvije drzave vec i izmedju stanovnistva Ploca i hrvatske Vlade.
Zato se u Plocama ocekuje dolazak hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granica koji se, nakon sto je Dubrovcanima objasnjavao da Hrvatska nece predati svoj najjuzniji dio poluotok Prevlaku SR Jugoslaviji, opet nalazi u prilici da diplomatsku misiju obavlja u vlastitoj zemlji. Granic je bio saborski kandidat u izbornoj jedinici koja obuhvaca i Dubrovnik i Ploce i nece moci izbjeci obavezu da se suoci sa svojim biracima.
Nije slucajno sto Bozo Glamuzina istice da se lucki radnici ne ljute na bosansku Vladu jer oni samo traze ono sto je potpisano, a Plocani traze od hrvatske Vlade da ih zastiti i da se cuje njihov glas, da se ne bi dogodilo da se moraju seliti iz svog kraja.
-Mi protiv Bosnjaka nemamo nista. Dapace, znamo, kao i do sada da moramo raditi i suradjivati i da smo upuceni na BiH, kaze Glamuzina.
Osim straha zbog gubitka posla postoji jos nesto: "Dugorocno gledano, ne smijemo dopustiti da petrodolari, odnosno arabodolari svojim penetriranjem, svojom agresivnoscu ucine to da se za 10 ili 20 godina postavi pitanje politicke pripadnosti ovoga kraja", izjavio je nedavno gradonacelnik Josko Damic. On dodaje da se zalaze za poslovni model koji ce donijeti dobrobit plocanskome kraju, ali ne i dobrobit pod svaku cijenu. Zato on moli hrvatske pregovarace i strucnjake da iznadju mogucnost koja bi bez iznajmljivanja na 99 godina zadovoljila komercijalne interese BiH i koja bi i na dulji rok jamcila BiH pristup Jadranskom moru i nesmetano koristenje luke Ploce.
Uskoro ce proraditi zeljeznicka pruga Ploce-Sarajevo kojom je u mirnodopsko vrijeme transportirano 98 posto roba iz plocanske luke. Ta pruga je u miru trebala donijeti prosperitet i Plocama i Sarajevu. Za sada je mir Plocanima donio nemir nejasnog statusa u buducnosti.
GORAN VEZIC