PAPA KAO JO-JO

Pred posjetu Ivana Pavla II Sloveniji

Krajem prosle godine usenici i profesori jedne od najstarijih ljubljanskih gimnazija, suvene sSubiskes , napisali su nekoliko ljutitih pisama ministarstvu za skolstvo , redakcijama listova , slovenaskoj javnosti. U pismima upozoravaju na sinjenicu da je njihova skola postala pretijesna , da se nastava odvija po pregradjenim hodnicima u vise smjena i da zato trpe svi, i usenici i profesori. Nabrojana su brojna obesanja ministarstva i gradske skupstine da se se izgraditi nova skolska zgrada u koju se preseliti usenici medicinske skole, koji su spodstanari s , da su sredstva za to obezbjedjena ,itd. Do protesta nije doslo napresac . U svojim protestima usenici i profesori istisu da su sredstva namjenjena za posetak radova u visini od 10 miliona tolara utrosena na obnovu (ionako nove) fasade Zavoda svetog Stanislava koji se - posjetiti papa prilikom svoje posjete Sloveniji, 17., 18. i 19. maja ove godine. Naravno, profesori i usenici Subiseve gimnazije nisu protiv papine posjete, oni jednostavno _ele normalno poseti usiti i raditi. Posjeta Ivana Pavla II Sloveniji zvanisno je najavljena sa vatikanske strane

1. maja prosle godine. U Sloveniji je to dosekano kao melem, nakon sto je papa ves posjetio Hrvatsku, a naselno dao saglasnost za posjetu SR Jugoslaviji. Vatikan je bio prva zemlja koja je zvanisno priznala Sloveniju , pa je papin odlazak u posjetu Hrvatskoj i najavljena , a neostvarena posjeta BiH u istom bloku, uz zaobila_enje Slovenije, dvostruko tumasena u Sloveniji : Predstavnici dr_ave i jednog (lijevog) dijela politiskog spektra tvrdili su da papin postupak jasno pokazuje da Vatikan Sloveniju ne tretira kao sdio bivse Jugoslavijes, nego kao samostalnu dr_avu koja se uspjela odvojiti od sbalkanskog kotlas. Dijametralno suprotne ocjene dolazile su sa druge strane. Najdramatisniji komentari , sa desne strane politiske scene tvrdili su da je Vatikan veoma rezervisan do Slovenije zbog personalnog sastava dr_avnog rukovodstva u kojem sjedi veliki broj nekada vodesih komunista (koji, istini za ljubav, sjede i medju onima koji su takve ocjene izricali, ali su zaboravili sta su bili). Na ove tvrdnje, vatikanska diplomatija je vjesto reagovala, u skladu sa imid_om koji ju okru_uje: predsjednika Kusana je papa odlikovao jednim od najvisih vatikanskih odlikovanja, sto je kritisarima zasepilo usta.

Kada je objavljen datum papine posjete, u Sloveniji su zaposele pripreme koje su obuhvatile oba aspekta posjete - dr_avni i crkveni dio. Osnovana je posebna dr_avna i posebna crkvena komisija . Svaka priprema svoj dio posjete. Tako se biti podjeljeno i finansiranje. Dr_ava se finansirati protokolarne, bezbjedonosne, infratsrukturne i zdravstvene troskove . Drugim rijesima, sa 951 milionom tolara (nesto vise od milion maraka), dr_ava se se pobrinuti za dr_avniski dosek na Brniku, dr_avniski prijem na Brdu kod Kranja, oprostaj na mariborskom aerodromu, , sve mjere bezbjednosti, zdravstveno obezbjedjenje za gosta, ali i za vjernike koji se posjetiti Sloveniju, zahvate u infrastrukturu, uredjenje press centras Vise od polovine novca bise potroseno na mjere obezbjedjenja u skladu sa strogim zahtjevima vatikanskog protokola , jer je papa omiljena atentatorska meta. Dio novca namjenjen je za troskove civilne i zdravstvene zastite na mjestima na kojima se papa nastupiti pred vjernicima ( ljubljanski hipodrom, aerodromi u Postojni i Mariboru ), manji dio novca namjenjen je protokolarnim potrebama i uredjenju saobrasajne infrastrukture. Papamobil je te_ak vise tona , pa se se posebno morati utvrditi prilazne staze ma hipodromu, pristupni putevi aerodromima itd., po kojima se se kretati papina kosija. Crkva treba preuzeti drugi dio finansijskog tereta za finansiranje liturgijskih troskova - oltari, nova duhovniska odijela , obnova crkavas.Dio troskova pokrise opstine u kojima se se odvijati program posjete. I tu su zaposeli problemi: dr_avna komisija (vodi ju ministar unutrasnjih poslova,Andrej Ster), je precizno i pravovremeno izradila svoj dio troskovnika - koliko dr_ava treba za blindirana vozila, sisteme veza, detektore za otkrivanje metala, odnosno oru_jasCrkva katastrofalno kasni , kada su predstavnicima rimokatoliske crkve na sastanku obje komisije iznijeli dr_avni scjeniks papine posjete, nisu znali (ili htjeli) resi koliki su njihovi troskovi. To se desilo 12. Februara. Slovenska biskupska konferencija se sastala 19. februara i ultimativno objavila da se sslovenski biskupi zahjevati odlaganje papine posjete , ako dr_ava ne ispuni ranije dana obesanja o finansijskoj pomosis. O nedostatku para biskupi su govorili i na prijemu kod predsjednika Kusana, koji je tom prilikom rekao: sNas zajedniska interes i zajedniska odgovornost je da se prilikom ove znasajne dr_avniske posjete poka_emo kao dobri domasini , da usinimo sve da se gost osjeti za_eljenim; tome ne doprinose aktualne, najsesse neodmjerene polemike o svrsishordnosti te posjete i o potrebnim troskovima. To pokazuje da su te polemike posvadjane s principima gostoljubivosti i lijepog ponasanja.kada domasin gostu mora pokazati da je za_eljen. Posvadjane su i sa tolerancijom, jer osito ne vode rasuna o tome da se tako vrijedjaju osjesaji velikog dijela dr_avljana republike Slovenije, posto se ne radi samo o predsjedniku dr_ave Vatikan, nego i o vrhovnom poglavaru rimokatoliske crkve.

Sasvim je sigurno da se se pare za posjetu nasi. Rasprave o novcu koje Ivana Pavla II I njegovu posjetu Sloveniji pretvaraju u slovenski politiski jo-jo, kriju iza sebe te_ak ideolosko- politiski naboj. Dok se dr_ava pokusava normalno ponasati i posjet tretira kao i svaki drugi dr_avniski posjet na najvisem nivou, uz postovanje one druge, religiozne dimnenzije posjete koja od pape pravi mega- zvijezdu, crkva u Sloveniji krenula je u _estoku ideolosku ofanzivu. Cijeli januar su u parlamentu trajale rasprave o uvodjenju predmeta sreligija i etikas u zavrsne razrede osnovnih i srednjih skola , na semu insistira crkva vise od dvije godine. Nakon izlaska udru_ene liste socijaldemokrata iz vladine koalicije koju danas sine Drnovsekovi Liberalni demokrati i Peterleovi demokrssani, prijedlog je prosao u parlamentu, jer bi njegovo odbijanje dovelo i do izlaska demokrsssana i do pada vlade, koja je inase veoma uspjesna na ekonomskom planu. Ni jedno istra_ivanje javnog misljenja nije potvrdilo tvrdnje da to tra_e roditelji i usenici, odbijanje uvodjenja ovog predmeta u skolske programe je javno potvrdjeno, pogotobvo kada se saznalo da jos niko ne zna sta bi se u tom predmetu usilo i ko bi ga predavao. Crkva tra_i da to budu zavrseni teolozi, javnost odgovara da je to onda samo znanje o jednoj religiji, odnosno da se radi u ulasku crkve u skole, sto je nespojivo sa ustavom po kojem je Slovenija sekularna dr_ava, sa religijama i njihovim institucijama koje su odvojene od dr_ave. Umireniji tvrde da se znanje o religijama i etici stise u okviru filozofije, istorije, sociologije i drugih humanistiskih disciplina za koje postoje i za koje se I dalje obrazuju kvalifikovani strusnjaci. Iako je predmet ves prosao zakonsku proceduru, polemike jos traju i trajase sve do jesenjih izbora. Druga stvar, neposredno vezana za papinu posjetu je najnovija inicijativa generalnog dr_avnog tu_ioca , Antona Drobnisa, za rehabilitaciju nekadasnjeg ljubljanskog biskupa Gregorija Ro_mana, koji je 1946. Godine, u otsutnosti osudjen zbog izdaje i saradnje sa njemaskim fasistima, posebno generalom Erwinom Rosenerom. Kako se se rasplesti stvar oko njegove rehabilitacije jos nije jasno, ali je zbog ovog u parlament ulo_en zahtjev za razrjesenje generalnog dr_avnog tu_ioca, koji je u svom mandatu bio medju osnivasima Nove slovesnske zaveze, organizacije nekadasnjih domobrana. kojima je Drobnis pripadao u ratu. Nije slusajno sto se sve ovo pojavljuje u vrijeme neposredno pred papinu posjetu.

Inase, sve ove rasprave se se pojavljivati, onako kako bude opdgovaralo interesima politiskih stranaka i njihovih lidera , bilo pred, bilo poslije papine posjete, kada se svaka stranka pokusati izvusi najvise predizbornih poena iz nje i iz slikanja sa papom, kao da je papa jo-jo u ovoj politiskoj igri.

Za to vrijeme, pametni privatnici i manja preduzesa, posinju sprodavatis papinu posjetu. Cijene su sljedese: naljepnica sa papinom slikom - 100 tolara, svijesa na kojoj gori papa - 800 tolara, znaska (sa papom, naravno)- 300 tolara, papina slika je 500 , uokvirena 1000 tolara, a najskuplja je majica sI love my Popes - 1500 tolara. Ves se zna ko se se najvise veseliti. Zoran Odis