DPS GAZDA CRNE GORE

Privatizacija na crnogorski nacin - vlast jedne partije

tekst:

Dugo je vec u domacoj, ali i u medjunarodnoj javnosti u opticaju prica o dva koncepta i ekonomska modela u srpsko-crnogorskoj federaciji. Nedavno je i ugledni "Financijal Times", analizirajuci odnose Srbije i Crne Gore, istakao razlicitosti u pristupu privrednoj reformi, napominjuci da "Crna Gora pravi napredak na planu privrednih reformi jer su mnoga preduzeca privatizovana, dok u Srbiji, gdje je stari jezik socijalizma zamijenjen jezikom nacionalizma, taj je proces zaustavljen ili, cak, u nekim slucajevima vracen unazad". Posjeta crnogorskog premijera Djukanovica Americi, kao i nedavni boravak skupstinske delegacije Crne Gore Velikoj Britaniji samo su potencirali vec naznacene razlike u pristupima i razlicita vidjenja procesa transformacije u dvijema federalnim jedinicama.

Medjutim, serija velikih privrednih afera u "transformisanim" preduzecima, kao i zivot na ivici egzistencije mnogih crnogorskih firmi nametnuli su pitanje koji su stvarni dometi "crnogorskog modela" reforme privrede i transformacije vlasnistva i ko zaista rukovodi i snosi odgovornost za upravljanje crnogorskim preduzecima? "Smatram da takozvani 'crnogorski' model privatizacije u osnovi ima niz dobrih strana", smatra dr Veselin Vukotic, profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, ali i napominje da je "proces zaustavljen jer se ne ide u narednu neophodnu fazu - revalorizaciju procijenjene vrijednosti drustvene imovine na trzistu". Dr Vukotic smatra da je imovina crnogorskih preduzeca nerealno visoko procijenjena sto odbija potencijalne inostrane kupce i da ovako "okamenjeno stanje predstavlja, u stvari, svojevrsan vid podrzavljenja privrede".

Podrzavljenje privrede o kojem govori dr Vukotic se u Crnoj Gori odvija u stvari pod patronatom i neposrednim uticajem vladajuce partije. Inace, prvi dio transformacije vlasnistva - identifikacija svojine - uglavnom je okoncan krajem prosle godine. Prema zvanicnim podacima, u Crnoj Gori je oko 90 odsto nekadasnjih preduzeca u drustvenom vlasnistvu transformisano organizaciono, upravljacki, pa i vlasnicki. Upravljanje svim vecim drustvenim preduzecima preneseno je, prema Zakonu o svojinskoj i vlasnickoj transformaciji, na tri drzavna fonda: Fond za razvoj, Fond penzijsko-invalidskog osiguranja i Zavod za zaposljavanje. U rukama ta tri fonda, pod neposrednom kontrolom Vlade koja imenuje rukovodece ljude fondova, danas se nalazi oko 60 odsto nekadasnjeg dustvenog kapitala. Da je rijec o funkcijama od nesumljivog politickog znacaja govori i podatak da su rukovodeci ljudi tri fonda - Mihailo Banjevic (Fond PIO), Bozidar Mihailovic (Fond za razvoj) i Dragan Bulatovic, inace rodjeni brat predsjednika Crne Gore i DPS-a Momira Bulatovica (Zavod za zaposljavanje) direktno imenovani od Vlade Crne Gore i sva trojica su, naravno, clanovi DPS-a. Zatim se dalje vrsi transmisija moci i upravljanja Crnom Gorom: transformisanim preduzecima upravljaju upravni odbori u kojima predstavnici fondova imaju natpolovicnu vecinu.

Analiza nacina formiranja, rada i odgovornosti upravnih odbora ujedno je ilustrativan primjer kako se na razlicite nacine moze pojacati i ucvrstiti politicka moc, prije svega vladajuce DPS. Podjimo redom: prema Zakonu o preduzecima, upravni odbori imaju znacajna ovlascenja. Njihova funkcija je, izmedju ostalog, da postavljaju i razrjesavaju direktore (menadzere) firmi; da donose planove i i programe rada; da odredjuju smjernice za rad direktora, kao i radnika sa posebnim ovlascenjima. Ukratko, upravni odbori kreiraju poslovnu politiku jednog preduzeca. Prevedeno na jezik politike, clanstvom u upravnim odborima pojedinci sticu moc koja ne proizilazi iz vlasnistva, iz svojine. O kako osjetljivoj stvari se radi dokazuje i podatak da u Crnoj Gori ne postoji sredjena i kompletna evidencija clanova upravnih odbora.

Pregled upravljacke strukture crnogorskih firmi predstavlja pravu sliku moci i uticaja koji je jedna partija - DPS - ostvarila u procesu takozvane transformacije. Taj je proces, pokazuje se, iskoriscen za dalje jacanje i ucvrscivanje polozaja vladajuce partije. Posebna paznja posvecena je institucijama koje kreiraju svijest gradjana Crne Gore - medijima. Nista nije prepusteno slucaju: predsjednik Upravnog odbora RTV Crne Gore je Predrag Bulatovic, sef poslanickog kluba DPS u republickom parlamentu, dok je za predsjednika Upravnog odbora NIP "Pobjeda" imenovan Srdjan Bozovic, potpredsjednik Skupstine i clan najuzeg rukovodstva vladajuce partije. I generalni direktori RTV i "Pobjede" - Zoran Jocovic i Dragan Djurovic - clanovi su DPS (Djurovic i poslanik u saveznom parlamentu).

Slicna je situacija i privredi, cak se moze lako sagledati unutrasnja logika sistema upravljanja Crnom Gorom: sto je preduzece znacajnije - njime upravlja vidjeniji partijski funkcioner. Tako je prvi covjek savezne administracije, premijer dr Radoje Kontic, preuzeo odgovornu duznost predsjednika Upravnog odbora Zeljezare Niksic. Potpredsjednik Konticeve vlade, Asim Telacevic - koji je i clan Glavnog odbora DPS - predsjednik je Upravnog odbora crnogorske zeljeznice, ali i predsjednik Upravnog odbora "Prekookenaske plovidbe" iz Bara. Vec pomenuti Srdjan Bozovic, potpredsjednik republickog parlamenta, osim sto vodi poslovnu i uredjivacku politiku u NIP "Pobjeda", postavljen je i za predsjednika Upravnog odbora "Agrokombinata 13. jul". Mihailo Banjevic, direktor Fonda penzijsko invalidskog osiguranja i jedan od kljucnih savjetnika premijera Djukanovica, ima i niz drugih, ne manje znacajnih obaveza. Predsjednik je Upravnog odbora "Podgoricke banke", ali i velikog turistickog preduzeca HTP "Boka". Slicnu kombinaciju poslova - u turizmu i bankarstvu - ostvaruje i Veselin Babic: direktor je ugledne "Montenegrobanke", ali i predsjednik Upravnog odbora najvece tursticke firme HTP "Budvanska rivijera".

Nije mnogo drugacija slika i van "neposredne proizvodnje". Ostvarivsi potpunu kontrolu privrede, Demokratska partija socijalista je svoj uticaj itekako zadrzala i u sferi umjetnosti, kulture, pa i zabave. Visoki drzavni cinovnici zauzimaju kljucna mjesta u upravnim tijelima brojnih kulturno - zabavnih manifestacija, koje se oodrzavaju duz Crnogorskog primorja. Za razliku od privrede, ovdje su najvisi drzavni cinovnici maksimalno angazovani. Svetozar Marovic, predsjednik Skupstine Crne Gore, najvise je zastupljen na polju kulture: predsjednik je Savjeta hercegnovskog Praznika mimoze, a i predsjednik Savjeta festivala alternativnog teatra (FIAT, nedavno zavrsen u Podgorici). Istovremeno, Marovic je i clan Svajeta Grada teatra u Budvi i clan Upravnog odbora festivala "Pjesma Mediterana". Predsjednik republike Momir Bulatovic predsjedava savjetom Festivala djeteta u Kotoru, dok premijer Djukanovic vodi Savjet Grada teatra. Njihov primjer slijedi i potredsjednik Vlade Crne Gore, Zoran Zizic, koji je predsjednik Upravnog odbora Turisticke organizacije Crne Gore i predjednik
Savjeta Mediteranfesta.

U neregulisanim okolnostima, kao sto je slucaj sa procesom transformacije u Crnoj Gori, ove su funkcije, pokazuje se, politicki veoma atraktivne. No, ne treba zanemariti ni materijalni efekat. Clanstvo u upravnim odborima postalo je, onima koje to moze zapasti, sasvim solidan izvor zarade. Naime, nijednim zakonom ili uredbom nije jasno precizirana novcana nadoknada za rad u upravnim odborima, iako postoji generalna preporuka Vlade Crne Gore da se taj rad nadoknadjuje. Taj "sitan problem" ostavljen je da se rjesava od slucaja do slucaja, internim aktima preduzeca. Prema informacijama kojima raspolazemo, u pojedinim podgorickim bankama predsjednici upravnih odbora primaju 80 do cak 100 odsto plate generalnog direktora. U globalu, raspon mjesecnih primanja clanova upravnih odbora krece se od 200 do 500 DM. Jos kada se zna da su pojedini ljudi clanovi vise upravnih odbora (rekord drzi jedan podgoricki menadzer koji je clan osam upravnih odbora) onda se tek moze naslutiti konacna cifra koju neki na kraju mjeseca inkasiraju.

Onaj drugi, neodvojivi dio funkcije upravljanja - odgovornost - uopste nije zakonski regulisan. Za afere u HTP "Boka" (11 miliona maraka duga), u podgorickoj "Jugobanci" (gubitak: 4 milona maraka), za havariju u Termoelektrani "Pljevlja" ili za svadje u budvanskom "Splendidu" na kraju su ceh platili neposredni izvrsioci, iako su clanovi upravnih odbora bili, a i sada su, visoki drzavni sluzbenici. Svjesno i plansko stvaranje sprege menadzera, clanova upravnih odbora i drzavnih sluzbenika ima vrlo jasan politicki cilj - betoniranje moci vladajuce partije. I letimican pregled upravljackih struktura u crnogorskim preduzecima pokazuje da je vladajuca DPS, koristeci se plastom transformacije, ostvarila moc nezamislivu za visepartijski sistem - potpuno i suvereno upravljanje kljucnim punktovima privrede Crne Gore. Mozda je, kada se to zna, tek jasnije zasto je vladajuca patija ovu, izbornu godinu, nazvala godinom "fakticke privatizacije".

Drasko DjURANOVIC AIM Podgorica