PREGLED STAMPE

(POBJEDA, 3. MART 1996.)

Intervju: Dr RADOJE KONTIC, PREDSJEDNIK VLADE SRJ

Povodom trece godisnjice vodjenja Savezne vlade, jedini dnevni list u Crnoj Gori "Pobjeda", donosi intervju sa dr Radojem Konticem, premijerom SRJ, inace clanom vladajuce crnogorske stranke DPS koja ga je svojevremeno i predlozila za mjesto premijera.

Komentarisuci javno iskazane razlike u opredjeljinjima Srbije i Crne Gore prema privatizaciji, gdje crnogorska vlast figurira kao zagovornik potpune privatizacija a srbijanska i dalje koketira sa frustvenom svojinom, Kontic kaze:

• Ne bih se slozio sa tvrdnjom da se radi o dva sistema, pa je izvedeno pitanje hipoteticko.Samo u duzem vremenskom periodu, u uslovima otvorene trzisne privrede, moze se formirati optimalna vlasnicka struktura nase privrede.Privatizacija jeste svjetski proces, ali danas egzistiraju i drugi oblici vlasnistva. Ono sto se cini kao hitno, jeste da se sistemskim zakonima, koji se donose na nivou zemlje, utvrde jedinstvene, kljucne osnove, odnosno rjesenja metodologija i slicno.A, pojedina rjesenja koja odrazavaju specificnost odrezene privrede mogu biti razlicita, bez bojazni da ugroze cjelovitost i logiku cijelog sistema, a time i jedinstvenost trzista.Uostalom, i u drugim zemljama privatizacija se razlicito odvijala, u zavisnosti od privredne djelatnosti, strukture privrede u nekom regionu i drugih okolnosti.Drugacije receno, nije kljucno pitanje da li u jednom dijelu zemlje ima preduzeca sa drustvenim ili nekim drugim vlasnistvom, vec je mnogo bitnije da li ta vrsta vlasnistva egzistira pod istim uslovima u cijeloj zemlji.

Na pitanje vezano za normalizaciju odnosa sa bivsim jugo republikama, premijer Kontic odgovara:

• Proces normalizacije je zapocet sa svima, on ima razlicit tempo i dinamiku u svakom konkretnom slucaju jer zavisi od niza okolnosti.Taj proces napreduje i u skladu je sa nasim ukupnim opredjeljenjima za jacanje stabilnosti i dobrosusjedstva ne samo na prostoru ranije Jugoslavije, nego i cijelog regiona..Puna normalizacija tih odnosa zavisice od tempa rjesavanja otvorenih pitanja, pri cemu treba imati u vidu da su sa pojedinim bivsim jugoslovenskim republikama rjesenja jednostavnija, a sa drugima slozenija.Mi imamo ceste kontakte gotovo sa svim bivsim jugoslovenskim republikama, i to ne samo na medjunarodnim skupovima i konferencijama u okviru mirovnog procesa, vec sve vise i bilateralno. Sa nekima su razmijenjene i ministarske i druge posjete.Stoga kada se steknu uslovi, mogu se ocekivati i susreti premijera.

Upitan da li je upoznat sa radom na novom Ustavu SRJ, Kontic kratko kaze:

• Prema mom saznanju, ne pripremaju se nikakve izmjene Ustava SRJ.Ne bi bilo ni logicno da se to radi bez konsultacija sa Saveznom vladom.

Na kraju, Kontice je obecao i znatne olaksice u dobijanju viza za ulazak u SRJ, kako bi se tursitickoj privredi omogucilo da maksimalno iskoristi svoje resurse:

• Savezna vlada vrlo pazljivo razmatra svaku inicijativu za olaksavanje i pojednostavljenje vidnog pasoskog rezima. Sa vecim brojem susjednih zemalja na snazi je bezvizni rezim.Sa nizom drugih zemalja vec smo pojednostavili vizni rezim i pokrenuli inicijativu za ukidanje viza, a sa nekima pregovaramo.Nazalost, kod pojedinih partnera ne nailazimo na razumijevanje, a to su pretezno one zemlje koje su iz politickih razloga prve uvele vize za nase gradjae, na sto je uslijedila nasa reciprocna odluka. Ubijedjeni smo da ovogodisnja turisticka sezona nece biti ugrozena postojanjem viznih rezima sa pojedinim drzavama.

(MONITOR, 1.MART 1996.)

Intervju: FILIP VUJANOVIC, MINISTAR UNUTRASNJIH POSLOVA U VLADI CRNE GORE

U posljednjem broju, podgoricki nezavisni nedjeljnik "Monitor", donsosi intervju sa ministrom policije Crne Gore Filipom Vujanovicem. Ekskluzivitet ovog intervjua je, kako istice "Monitor", u tome sto po prvi put, jedan ministar unutrasnjih poslova, daje intervju nezavisnom nedjeljniku. Evo, izvoda iz najzanimjivijih pitanja i odgovora:

-Gospodine Vujanovicu, nedavno je ministar pravde u Saveznoj vladi, neuobicajeno otvoreno, izjavio da je kriminal u nasoj zemlji vidljiv golim okom. Da li se slazete sa takvom konstatacijom i kakvo je stanje u Crnoj Gori?

VUJANOVIC: Iz medija sam saznao za izjavu saveznog ministra pravde da je organizovani kriminal kod nas vidljiv golim okom.Ne znam da li je ovo savezni ministar izjavio i da li je to korektno prenijeto, ali se apsolutno ne slazem sa konstatacijom da imamo organizovani kriminal.Organizovani kriminal, prema svojoj kriminoloskoj definiciji, uz cvrstu povezanost izvrsilaca krivicnih djela podrazumijeva i njihovu aktivnu ili pasivu vezu sa drzavnim organima, prije svega sa policijom i pravosudjem, zahvaljujuci kojoj vezi se ovakav kriminal i vrsi.Sasvim je izvjesno da mi nememo organizovani kriminal, jer on nema ni povezanost ni podrsku drzavnih organa. Drzavna politika Crne Gore ima jasno opredjeljenje za stalnu borbu protiv svih vidova kriminala i apsurdno je govoriti da bilo koji od njih moze imati podrsku drzave.

-Crna Gora je prva republika bivse SFRJ u kojoj je prije tri godine odrzano sudjenje optuzenim za ratne zlocine.Tada ste bili ministar pravde u Vladi Crne Gore.Posto se u nasoj Republici slobodno krecu i osobe koje se kao osumnjicene za ratne zlocine nalaze na zvanicnom spisku suda u Hagu, moze li se dogoditi da u dogledno vrijeme crnogorski policajci hapse takve osobe i deportuju ih za Hag?

VUJANOVIC:Nasem MUP-u nije dostavljen spisak ratnih zlocinaca kojima se namjerava suditi u Hagu, niti nam je upucen zahtjev za ektradiciju nekog lica koje ima prebivaliste ili boraviste na podrucju Crne Gore.Zato mi nije poznato da se neko lice osumnjiceno za ratni zlocin krece Crnom Gorom.Postoji i izricita ustavna zabrana izrucenja nasih drzavljana drugoj drzavi.Takva zabrana postoji i u ustvnim sistemima drugih drzava, a iskazuje spremnost i obavezu svake drzave da sudi ratnim zlocincima.Nasa drzava je to raspolozenje vec pokazala sudjenjem za ratni zlocin koji ste i Vi pomenuli, a izricanjem najduze vremenske kazne koja je nasim zakonom propisana vidljiv je nas odnos prema tim krivicnim djelima.

-U dijelu javnosti bilo je, posebno nakon AB revolucije, dosta nagadjanja oko navodne kontrole crnogorske policije od strane zvanicnog Beograda.Tome je doprinio svojevrsni "prebjeg" doskorasnjeg sefa SDB CG Bojovica u MUP Srbije.Mozete li man reci kakvo ste stanje u tom pogledu zatekli, kakvo je sada, i uopste, koliko ima osnova u takvim pricama?

VUJANOVIC: Apsolutno su bez osnova i krajnje su zlonamjerna nagadjanja o kontroli crnogorske policije od strane zvanicnog Beograda.Nas MUP, kao uostalom i druga ministarstva, kontrolise samo Vlada Crne Gore i Skupstina Crne Gore kroz mehanizme koji su joj zato dati (poslanicka pitanja, interpelacija, pitanje povjerenja Vladi).Bivsi pomocnik SDB Bosko Bojovic podnio je ostavku na tu funkciju, koju je Vlada i prihvatila, a njegov prelazak u MUP Srbije je stvar njegove odluke i opredjeljenja sa kojima ne treba na bilo koji nacin spekulisati.

("MONITOR", 01.03. 1996.)

VOJNO-POLITICKI TRANSFER: SLJIVANCANIN PREMJESTEN IZ PODGORICE U BEOGRAD

PUTUJ VITEZE

Pod ovim naslovom, podgoricki nedjeljnik "Monitor" objavljuje vojno-politicku analizu o pozadini nedavne odluke Vrhovnog vojnog savjeta SRJ kojom je pukovnik Sljivancanin, optuzen o dstrane Haskog suda za ratni zlocin, pocinjen u akcijama za "oslobodjenje" Vukovara, premjesten sa sluzbovanjau Podhgorici za Beograd.

"Pukovnik Sljivancanin se uvjerio da se njegova vukovarska slava u Podgorici veoma brzo istopila i da je mahanje srpskom sabljom u Crnoj Gori sve manje popularno.Prema izvorima bliskim komandi 2.armije,"vitez vukovarski" nije bio omiljen ni u vojnom ni u politickom vrhu u Podgorici", konstatuje "Monitor" u vrhu svog teksta. Pozivajuci se na izvore blsike Komandi 2. armije u Pdgorici, "Monitor" pise kako se transfer Sljivancanina u vojnim redovima tumaci kao "logican i ocekivan", Ne samo zbog podizanja haske optuznice, vec, vise, zbog toga sto "vitez vukaovarski" nije bio omiljen ni u vojnom ni u politickom vrhu u Podgorici.

U svojoj analizi "Monitor" se vise bavi posljedicama Sljivancaninovog odlaaska po prilike u Crnoj gori nego spekulacijama o tome da li je njegovo slanje za Beograd, samo uvod i prolazna stanka prema konacnom odredistu - Hagu. Posebno teziste "Monitor" stavlja na materijalne uslove vojnika i oficira koje Sljivancanin ostavlja za spobom. "Napori pukovnika Sljivancanina i grupe oficira oko njega da radikanijim pritiskom na vlast i javnost povedu kampanju za bolju materijalnu situaciju pripadnika VJ, u vladajucim poitickim strukturama dozivljeni su kao napad na prioritete koje uzivaju pripadnici crnogorske policije. Blizu 2.000 oficira, podoficira i vojnika pod ugovorom u Crnoj Gori, su bez svojih stanova, sto postavlja mozda i sustinsko pitanje: da li politika beogradskog finansijskog cicijastva prema oficirima, koja ce zbog prioriteta MUP-a Srbije i u buducnosti biti prisutna, zavredjuje njihovo dalje identifikovanje sa vojnim vrhom koji iz svojih (i materijalnih) razloga podrzava taakvu pseudodrzevnu orjentaciju?"

"Monitor", na kraju, zakljucuje: "Pukovnik Sljivancanin je pokusao stvari postaviti naglavacke i nezadovoljstvo oficira u Crnoj Gori transformisati i artikulisati u generalno anticrogorsko rasplozenje, pri cemu je aktuelnu podgoricku vlast optuzivao za njegovanje potencijalne opcije drzavne nezavisnosti - sto je, po tom tumacenju, zapravo glavno izvoriste svih nedaca i problema vojnika u Crnoj Gori. Medjutim, Sljivancanin takvim ponasanjem nije uspio da postigne zeljeni cilj, cak ni da stvari pomjer za milimitar u tom pravcu. On je sad otputovao za Beograd i u buducnosti ce imati problema druge vrste".

(kraj)