BOSANSKO-HERCEGOVACKI MEDIJI U SLOVENIJI

Moc medija i medijskih informacija, dva su vrlo bitna faktora koja su na ovim prostorima, osobito u zadnjih 4-5 godina odigrala presudnu ulogu. Pri tom su cesto puta bili isklju~eni prije svega objektivnost, a zatim i profesionalnost.Izostavljanje ovih dviju komponenti pri oblikovanju medijskih infomacija je znatno uticalo na razvoj niza dogadjaja. To su, medjutim opazanja vrijedna jedne detaljne analize, stoga cu naceto u ovom clanku izbjeci. Ako se ogranicim samo na analizu ili bolje receno pregled, u Sloveniji postojecih bosanskohercegovackih medija koji se bave informisanjem iskljucivo BiH javnosti, onda je kvantitativno stanje takvih medija relativno zadovoljavajuce. Pri tom je vazno napomenuti, da bosanskohercegovacka javnost, u ovom slucaju obuhvaca sve kategorije BiH gradjana, dakle prognanike, izbjeglice, studente, kao i ostale BiH gradjane koji u Sloveniji zive od ranije. Po nezvanicnim podacima se cjelokupan broj tih krece se i do 100 000. U posljednje cetiri godine su medijske informacije koje su pristizale iz BiH ili su govorile o tamosnjim zbivanjima, zauzimale znacajno mjesto u nacinu zivota ovih ljudi.

Tokom 93/94 godine je na jednoj od ljubljanskih privatnih TV postaja djelovala ITV, tj. Izbjeglicka televizija, koja se iz nejasnih razloga potom ugasila. Nesto slicno se dogodilo i sa casopisom POVRATAK, koji je nakon jednogodisnjeg postojanja ukinut, dok je sudbina istaknutog izbjeglickog biltena IZI (Izbjeglice za izbjeglice), jos uvijek neizvjesna. IZI je bilten neprofitnog karaktera, ustanovljen od strane slovenskog nevladinog Drustva za preventivni i dobrovoljni rad, kojeg vec tri godine kreiraju, stvaraju i oblikuju izbjeglice za izbjeglice. Prvih nekoliko brojeva je izislo redovno, jedanput mjesecno, a onda je IZI dobio obiljezje neredovnog biltena koji je time gubio na svojoj aktuelnosti, sto je najvecim dijelom prouzrokovala katastrofalna finansijska situacija u kojoj se IZI nalazi, a jednim dijelom i odlazak saradnika ovog lista u trece zemlje.

U ovom trenutku na slovenskim prostorima nastaju tri bosanskohercegovacka lista.Medju prvima se je iz Zagreba u Ljubljanu preselila redakcija lista OSLOBODJENJE, koja je od sredine 1993. godine smjestena u prostorijama casopisa DELO. Nesto vise od dvije godine je u Ljubljani stampano Evropsko izdanje Oslobodjenja, kojeg su potom distribuirali po Zapadnoj Evropi. Za razliku od dnevnog Oslobodjenja, koje je u Sarajevu izlazilo neprekidno citavo vrijeme rata, Evropsko izdanje Oslobodjenja je tjednik u kojeg su uglavnomo prenoseni skraceni ili cjeloviti tekstovi iz sarajevskog dnevnog Oslobodjenje. Time je Evropsko Oslobodjenje dobilo odraz autenticnosti, jer su sve objavljivane tekstove pisali novinari koji su se nalazili na mjestu dogadjanja, tj. u BiH. Ta je razlikovna komponenta ovaj list uzdizala iznad ostalih BiH casopisa koji djeluju u inozemstvu i tamo pisu tekstove o zbivanjima u BiH. Prisnost clanaka objavljivanih u Evropskom izdanju Oslobodjenja je utjecala na rasirenost ovog lista, kojeg je redovno kupovalo i citalo vise od 10 000 ljudi. To je podatak koji ovaj casopis uvrstava na poziciju drugog najtrazenijeg BiH lista u Evropi. Danas o Evropskom izdanju Oslobodjenja mozemo govoriti samo u perfektu, sto urednik ovog tjednika,Vlastimir Mijatovic, objasnjava ovako: " Odlucili smo se za dva nova projekta,dva nova izdanja od kojih je prva novost dnevno Oslobodjenje, s redakcijom u Frankfurtu, namjenjeno nasoj dijaspori i prognanicima. Rijec je o sarajevskom izdanju koje ce zahvaljujuci savremenom nacinu komuniciranja biti na razpolaganju citaocima kako u Frankfurtu, tako i u Stockholmu a i drugdje po Evropi. Druga novost je casopis SVIJET, koji uskace na mjesto Evropskog izdanja Oslobodjenja. Tjednik SVIJET je na odredjen nacin nastavak onog predratnog sarajevskog lista SVIJET, u kojem se sada na prvih 30 strana bavimo politikom, a na preostalih 50 cemo objavljivati priloge o modi, muzici, i sl. I dok ovo pisem se na slovenskim kioscima pojavio vec peti broj casopisa SVIJET. Prijemciv format, luksuzan papir i eminentna BiH novinarska pera okupljena oko casopisa SVIJET, sve su to karakterisitike koje bi po misljenju mnogih mogle osvojiti svijet.

Najtrazeniji i najtirazniji bosanski casopis u Evropi a time i u Sloveniji je list LJILJAN, koji izlazi vec punih pet godina. Prvo, medjuratno izdanje se je u prodaji pojavilo 31. augusta

1. godine. LJILJAN je izlazio najprije u Zagrebu, kasnije u Mainzu, Istambulu i Sarajevu, dok se zadnjih sest mjeseci Ljiljan stampa u Ljubljani, gdje je izmedju ostalog nalazi i redakcija ovog lista. Najveca koncentracija kupaca i citalaca Ljiljana je u Zenici, Sarajevu, a zatim u Ljubljani. Sustina postojanja ovog bosanskog lista je nacionalno i vjersko (muslimansko) osvjestavanje, te jacanje kulturnog identiteta u Bo{njaka, s akcentom na vjerskim temama, sto je po misljenju cetveroclanog urednistva jedan od razloga, da je Ljiljan neomiljen medju velikim brojem bosanskih intelektualaca.

"Rijec je o neprihvatljivim predrasudama," smatraju stvaroci ovog lista, jer se ta i takva Evropana koju se nasi intelektualci pozivaju nikada nije distancirala od svoje vjerske kulture i vjerskih ubijedjenja." U redakciji Ljiljana ipak otvoreno priznaju premalo naglasen kritican odnos do trenutno vladajuce stranke u BiH.

Najzanimljiviji medju bosanskim casopisima koji se stampaju u Sloveniji je zasigurno BUSSINES MAGAZINE. To je poslovni magazin, namjenjen iskljucivo poslovnim ljudima u BiH. Glavni i odgovorni urednik ovog magazina je g. Ekrem Dupanovic, koji je ovaj casopis uredjivao od samog pocetka. S projektom Bussines Magazine su poceli tri mjeseca pred izbijanjem agresije na BiH, izdali su dva broja a onda su u toku 1993/94 godine natiskali jos tri vanredna broja. Od januara prosle godine ovaj casopis izlazi redovno jednom mjesecno. Redakcija Bussines Magazina se nalazi u Sarajevu, s dopisnistvom u Ljubljani, gdje ga i stampaju. Cilj ovog projekta je da bosanski menadzeri, koji danas zive po cijelom svijetu, dobiju sto vise poslovnih informacija iz BiH a zatim iz cijelog svijeta. BUSSINES MAGAZINE prevashodno zeli bosasanskim menadzerima prezentirati nova tehnoloska dostignuca, i time sprijeciti da BiH postane groblje evropske odnosno svjetske tehnologije. Po misljenju g. Ekrema Dupanovica je BUSSINES MAGAZINE, u ovom trenutku, jedini pravi izvor poslovnih informacija napodrucju bivse Jugoslavije, jer je medju ostalim casopisima takvog profila dostupan kako citaocima u BiH, tako i onima u Hrvatskoj i u Sloveniji. Danas BUSSINES MAGHAZINE narucuje priblizno 1500 citalaca, medju kojima se 400-500 pretplatnika nalazi u Hrvatskoj i Sloveniji. BUSSINES MAGAZINE inace izlazi pod okriljem sarajevske agencije FUTURA. Njen simbolican naziv istovremeno objasnjava oprijedeljenost ovog magazina. Cilj ljudi okupljenih u agenciji FUTURA je, naime, da R BiH u buducnosti postane moderna i prosperitetna drzava. Novonastalo mirno razdoblje u BiH je samo dodatni razlog za optimizam koji preovladava u temema koje obradjuje BUSSINES MAGAZINE.

Sve u svemu bosanskoj su javnosti na maternjem jeziku u Sloveniji dostupni svi vidovi informacija, od onih zabavnog, vjerskog, politickog pa sve do onih poslovnog karaktera. Izbor je odluka svakog pojedinca.

AIDA KURTOVIC, AIM