IFOR OZIVLJAVA DALMACIJU

AIM, SPLIT, 24.2.1996. U gospodarskoj oskudici svaki novopridosli dolar dobro je dosao, pa makar i na vojnickim cizmama. IFOR je od dolaska u Hrvatsku, kako kaze prvi covjek transporta i komunikacija mirovnih snaga brigadni general Dieter Sabati, na razne nacine ulozio 30 milijuna dolara, a do kraja godine ocekuje se da ce se ta brojka popeti na 50 milijuna.

Naravno, nitko novac ne poklanja i IFOR pazi da mu boravak u Hrvatskoj bude sto jeftiniji. Za sada su time najvise pogodjene hrvatske luke. Ono sto je hrvatskim lukama pred pocetak dolaska IFOR-a izgledalo kao dobar posao komplicira se u politicko- privredni problem. Luke, a narocito Luka Ploce, u poziciji su da IFOR-u dokazuju svoju suverenost, samostalnost i nezavisnost od - hrvatske drzave. Naime, IFOR-ovci na celu s glavnim zapovjednikom za logistiku generalom Williamom Faremanom uporni su u tvrdnjama da po daytonskom sporazumu medjunarodne provedbene snage nisu duzne placati najam hrvatskim lukama, dok direktor plocanske luke Ivica Pavlovic kaze kako luka nije drzavno poduzece nego se samostalno financira zbog cega im drzava ne moze reci da iznajmljuje prostor bez naknade.

"Nase stajaliste je da oni nama moraju platiti usluge, a ono sto drzava potpisuje s njima nek' ta drzava s njima i rjesava. Ako je u Daytonu potpisano da oni nesto od toga ne placaju onda oni to moraju rijesiti s hrvatskom drzavom, ali nas trebaju isplatiti. Njihov dogovor s hrvatskom drzavom mora teci mimo nas i mimo nase stete" - kaze direktor Pavlovic i dodaje da ako IFOR ne plati onda nece moci koristiti hrvatske luke.

A da nije rijec o malim svotama za usporedbu neka posluzi podatak da je Luka Ploce od UN-a, s kojim nije imala problema kao s IFOR-om, mjesecno inkasirala oko pola milijuna dolara.

Dok ne proradi zeljeznicka pruga prema Sarajevu (i dalje) i dok ne ozivi gospodarstvo u susjednoj bosanskohercegovackoj drzavi i IFOR-ovski dolar, kao i UN-ovski s kojim je Luka pokrivala pola svojih potreba i izdataka, dobro ce doci. Inace, u samim Plocama ce vam sa zadovoljstvom reci da unatoc tome sto je sada tamo smjesteno tisucu stranih vojnika, sto ih je proslog ljeta znalo biti i 4.500, sto je kroz grad proslo oko 20.000 vojnika, da nisu napravili ni jedan incident. Od njih koristi, osim Luke koja se trudi da dokaze da na nju ima pravo, najvise za sada imaju bolji restorani u gradu. Stete se biljeze na gradskim prometnicama koje se brzo ostecuju pod teretom teskih kamiona, te u zastojima na uskim prilazima gradu. Ali, kako razmisljaju u Plocama, IFOR-ovo prisustvo bi se moglo iskoristiti i za trajnija rjesenja tih komunalnih problema.

I citava Dalmacija, posebice njena turisticka privreda, nemajuci boljeg izbora, racuna na prisustvo IFOR-a kao na priliku za svoj gospodarski oporavak. Poslije silnih slika krvavog rata ni najveci optimisti ne ocekuju turisticku navalu ovog ljeta, ali oni koji su donijeli mir, vojnici IFOR-a, mogli bi biti i najbrojniji gosti u dalmatisnkim hotelima.

Pred prvo mirno ljeto od 1991. godine, turisticki radnici izvode racunice po kojima bi samo od IFOR-ovaca mogli ubrati pola milijarde dolara. To bi iznosilo gotovo polovicu od proslogodisnjeg ukupnog hrvatskog turistickog priljeva koji je bio 1,1, odnosno cetvrtinu projiciranog prihoda od dvije milijarde dolara za godinu 1996. IFOR-ovci bi po tim planovima s nekoliko milijuna nocenja poveli na rang listi najvecih hrvatskih turistickih potrosaca i pretekli bi proslogodisnje najbrojnije goste Slovence koji su ostvarili dva milijuna nocenja.

Hrvatski turisticki radnici vode se racunicom po kojoj svaki vojnik nakon 60 dana sluzbe ima deset slobodnih dana koje bi mogao provesti na Jadranu. Zato je hrvatsko Ministarstvo turizma i tiskalo brosuru o Hrvatskoj na tri jezika u nakladi od 60 tisuca primjeraka. U nedostatku "pravih" turista IFOR-ovci su spas za hotele koji su proteklih godina pretezno bili prazni ili popunjeni prognanicima i izbjeglicama. Hrvatski premijer Zlatko Matesa je nadavno najavio da ce do lipnja prognanici napustiti hotele, a Antun Kovacev, direktor Hrvatske banke za obnovu i razvoj kaze da ce hoteli u prosjeku dobiti 1,1 milijun dolara njemackih maraka kredita za uredjenje i pripremu hotelskih objekata kako bi obnovljeni mogli krenuti u turisticku utakmicu koja pruza nade u ozivljavanje cjelokupnog dalmatinskog gospodarstva.

Ali i bez vojnickih dolazaka na desetodnevne odmore neki hoteli i kampovi, poput primostenskog kampa ili hotelskog naselja "Solaris" u Sibeniku, iznajmili su svoje kapacitete IFOR-u i zadovoljno trljaju ruke. Na svjetskim TV-stanicama splitska zracna luka ima image velike vojne baze sto svakako steti ukupnom dalmatisnkom turizmu, ali interes svijeta za krizu u bivsoj Jugoslaviji ima ponegdje i dobre propagandne ucinke. U Primostenu, gdje su u tamosnjem kampu smjesteni njemacki vojnici, vrlo su zadovoljni televizijskom reportazom o Primostenu koju je emitirao RTL. Primostenci se nadaju da ce prosjecni Nijemac razmisljati na nacin da ako je tamo dobro njihovim vojnicima moglo bi biti dobro i turistima. No, tek ce ljeto potvrditi ili opovrci takve nade.

Medjutim, ne samo Primostenci, vec i drugi, u godinama turisticke suse shvatili su znacaj propagande u povratku gosta na Jadran. Najizgledniji segment hrvatskog turizma - onaj nauticki koji je relativno dobro radio i u ratnim godinama - za svoju promidzbu angazirao je cak i Thomasa Mustera, dojucerasnjeg svjetskog tenisaca broj jedan.

Skepticniji radnici se boje da "militarizacija" dalmatinskog turizma dugorocno nece biti dobra. Neke mjere za suzbijanje negativnih efekata vojnog turizma su vec najavljene - IFOR-ovi vojnici bi za svojih boravaka u hotelima trebali biti u civilu kako ne bi one druge goste podsjecali da su na odmor dosli u (bivsu) ratnu zonu. Ali, dalmatinski hotelijeri i nemaju izbora - poslije rata ne mogu birati goste.

Svojevremeno, kad je hotel "Meteor" u Makarskoj bio iznajmljen malezijskim Unproforcima turisticki puritanci su se zestoko protivili, ali, u konacnici, to se pokazalo dobrim poslovnim potezom. "Meteor" je zaradio dva milijuna dolara koji su mu omogucili prezivljavanje u posnim turistickim godinama.

Danas je Dalmacija u bitno povoljnijem geopolitickom okruzenju nego proslih godina i to ce pomoci ozivljavanju njenog turizma. Ovog ljeta, tako se ocekuje, dominirat ce IFOR-ovci na njenoj obali, a poslije bi se trebali vracati na Jadran i pravi turisti. No, kad se podigne ratni tepih koji je prijetio potpunim unistenjem turizma na hrvatskoj obali, pokazat ce se prljavstina ispod njega - lose ceste, visoke cijene, ponuda i usluga ispod razine susjednih turistickih zemalja... Ali, ipak, prvi bitni i ne samo simbolicki korak je napravljen: Milovan Marusic, proslogodisnji pobjednik u natjecanju za najboljeg hrvatskog barmena, vraca se, nakon cetiri godine, s prve crte fronte na prvu "sank liniju" bara u hotelu "Alga" u Tucepima. Dalje je sve u njegovim rukama.

GORAN VEZIC