LJUBLJANSKI JAKOBINCI
Koje je ono godine umro Edvard Kardelj? 1978,1979? Te4sko je sjetiti se pravog datuma, ali - u svijesti onih koji su prisustvovali posljednjem ispracaju i oprpstaju sa njim, ili su sve pratili na televiziji - ostajeslika velike mase ozaloscenih ljudi koji su stajali pred Skupstinom Slovenije, na zimi. Oprastali su se od covjeka koji je, tada se to unisono tvrdilo, vratio (samo)svijest Slovencima o Slovencima. Mnogi od ljudi koji su tada stajali pred Skupstinom i danas su na vlasti u Ljubljani, alisu danas podijeljeni i posvadjani - oni koji i danas isto misle uglavnom sutke cekaju sta ce odluciti oninjihovi drugovi u zalovanju za kardeljom, novodobni jakobinci koji ne mogu, kao oni pravi jakobinci skidati kraljevske glave, ali mogu obracunavati sa spomenicima.
Gradska skupstina Ljubljana ovih dana je usvojila nacrt zakona (poslije silnih svadja, sto znaci da ce do zakona biti josmnogosvadja) o uklanjanju spomenika Edvardu Kardelju sa Trga revolucije i Borisu Kidricu, koji je postavljen na Presernovoj cesti, uneposrednoj blizini zgrade drzavnog predsjednistva i vlade. Ljubljanska organizacija SUBNOR-a protestirala je vec na najavu da ce do ove rasprave uopste doci, upozoravajuci na to da suspomenici svjedocanstvo svog vremena, ali iumjetnicka djela, te da ih u ni jednoj drzavi koja se smatra civilizovanom nisu unistavali ili uklanjali. To uistinunisu uradili ni pravi jakobinci. Skinuli su glavu kralju, ponekom grofu i onakousput i kakvom privatnom "neprijatelju", ali nisu srusili ni jedan spomenik monarhu i monarhiji.
Ljubljanski "jakobinci" vec su bili na djelu. neposredno nakon prve (i zadnje) Demosove pobjede na izborima, funkcioner gradske Skupstine, Janez Lesar je izdao nalog komunali i ujednojnoci su bili poruseni i unisteni svi jarboli za zastave i nosace kojima jebila obiljezena trasa Puta uspomena i drugarstva, koji prolazi tragom zice kojom je bila ogradjena Ljubljana za vrijeme fasisticke okupacije. Nikom nista!
Pred novu godinu je uparku Tivoli srusena statua Pobjede, djelo kipara Tineta Kosa. Postavljena je bila 1947.godine. Predstavljala je djevojcicu sa maslinovom grancicom uruci. nije imala nikakvih "ideoloskih" obiljezja ili asociacija, ako to, kako tvrde novodobni "jakobinci" imaju spomenici Kardelju i Kidricu. Pobjeda je danima lezala razbijena, a onda je jedne noci nestala. Ostali su samo tragovi vozila kojim je odvezena i odlomljena ruka sa maslinovom grancicom. Pronadjena je nedaleko od postolja na kojem je spomenik stajao i predana policiji koja traga za pocioniocima.
Ujednoj televizijskoj anketi Ljubljancani su razlicito reagovali na prijedlog o uklanjanju spomenika dvojici revolucionara. Ukratko rezimirano - mladji (ucenici i studenti) tvrdili su da im spomenici ne smetaju i treba da ostanu jer su svjedocanstva o vremenu i ljudima, srednja generacija misli da ne bi bilo nista tragicno ako bi se spomenici uklonili, kao sto ne bi bilo nikakve stete ako ostanu, dok je starija generacija jednodusno protiv uklanjanja spomenika.
U vecini "ostatka" Slovenijenema "jakobinsko spomenickog" sindroma. U Velenju koje se odreklo prefiksa Titovo, jos uvijek u gradskom parku stojipoznati Titov spomenik, uKopru je i dalje Titov trg, na Sabotinu, brdu iznad Nove Gorice koje je okrenuto prema Italiji, jos stoji veliki natpis "Nas Tito", tako da zahtjevi za njegovo uklanjanje dolaze od italijanskih neofasista. Novogoricani samo se smjeskaju i nastavljaju da "vade mast" i italijanskim kao i domacim desnicarima. Ljubljanski "jakobinci" tvrde da jesu zalili za Kardeljom i bili da mu se postavi onakav spomenik kakav danas stoji, ali da su tada bili zavedeni, a danas nisu.
Sta je, ono, na kraju bilosa pravim jakobincima? kada su poskidali sve krunisane glave, pa nisu znali sta ce dalje, poskidali su glave jedni drugima...
ZORAN ODIC, AIM