IZA GVOZDENE ZAVJESE

Konferencija demokratske alternative u Sarajevu

AIM, Banjaluka, 3.2.1996.

Je li Sarajevo sto je nekad bilo, pitali smo se mi, novinari iz Republike Srpske, dok su nas vozila Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OECD) iz pravca Pala vozila ka Sarajevu. Prvo su se ukazale izgorjele zidine cuvene Vijecnice, pa most na Skenderiji, Markale... Niko nas nije zaustavljao, legitimisao, za sta je svako zasluzan OECD , pa smo stigli u Sarajevo i to u muslimanski dio grada, kako se to uobicajeno kaze. Nas krajnji cilj je bio naselje Ciglana i restoran "Ada", gdje se imala odrzati Konferencija demokratske alternative. I prvi put od pocetka rata u Bosni okupili su se predstavnici politickih stranaka, udruzenja gradjana, nezavisnih medija, svi koji rade na vracanju medjunacionalnog povjerenja i bore se za ljudska prava - sa teritorije Republike Srspke i Federacije Bosne i Hercegovine.

Tako su se, napokon, sastali novinari Nezavisne televizije Studio 99 iz Sarajeva, Radio Kameleona iz Tuzle, AIM-a iz Bosne i Hercegovine, direktor "Medija plana" iz Sarajeva, privatne nezavisne organizacije koja radi na jacanju demokratskih opredeljenja za slobodu javne rijeci i ekipa iz Banjaluke koju su sacinjavali novinari "Novog Preloma" i AIM-a, te dr Miodrag Zivanovic, predsjednik Liberalne stranke koji se susreo sa Sejfudinom Tokicem, predsjednikom Unije bosansko-hercegovackih socijaldemokrata, predstavnicima Muslimansko-bosnjacke organizacije, Liberalne stranke BiH, Forumom gradjana Tuzle, predstavnicima Kruga 99 iz Sarajeva...

Ovom sastanku su prisustvovali i Mihail Stajner, zamjenik izaslanika medjunarodne zajednice za sprovodjenje civilnog dela Dejtonskog sporazuma, gospodin Kenet Skot iz OECD, zaduzen za provodjenje izbora na podrucju Unije RS i Federacije BIH, mister Lovenstin, savjetnik za izbore iz pomjenute organizacije i Dzon Rid, clan privremene izborne komisije, predstavnici njemacke ambasade...

Medju prisutnima u restoranu "Ada" bili su i gradonacelnik Tuzle, Selim Beslagic, predsjednik Skupstine Republike BIH Miro Lazovic, te clan Predsjednistva BIH, Ivo Komsic.

Sejfudin Tokic, koordinator ovog skupa, naglasio je da je cilj ovakvih okupljanja potreba da demokratska alternativa pokusa vratiti medjunacionalno povjerenje, te da se i na taj nacin pokusa doprinjeti realizaciji Dejtonskog sporazuma. Kako je Tokic opomenuo, vladajuce strukture za takvo sto nemaju mogucnosti, jer su upravo one, manje ili vise direktno odgovorne za sve sto se desilo u BIH: preko 200.000 mrtvih, stotine razrusenih sela i desetine gradova, na hiljade raseljenih i izbjeglih. Nemoguce je ocekivati od iste garniture koja je dugo bila u funkciji medjunacionalne mrznje, tenzija i sukoba, realizovanje sasvim suprotnog procesa.

• Ovo je utoliko prije uslovljeno cinjenicom da je Dejtonski sporazum potpisan od predstavnika strana u sukobu vise uslovljen pritiskom od medjunarodne zajednice, nego politickom voljom suprotstavljenih strana - rekao je Tokic.

Predsjednik Liberalne stranke iz Banjaluke dr Miodrag Zivanovic je istakao da danas nije toliko vazna ponovljena kritika svega sto nam se dogadjalo i onih koji su do toga doveli, vec pokusaj da se u okviru onoga sto nudi Dejtonski sporazum pokusa nesto uciniti.

• Zbog toga smo se mi iz Liberalne stranke opredjelili da ljude okupljamo oko jedne velike, dugorocne ideje obnove i razvoja. Osnovali smo Liberalnu fondaciju za obnovu i razvoj, Elfor, gdje smo okupili nekoliko asocijacija iz oblasti gradjevinarstva, agrokompleksa, industrije, pa pokusavamo da udjemo u medjunarodne finansijske organizacije, da privucemo strani kapital na ove nase prostore - podvukao je Zivanovic.

Drugi veliki front aktivnosti Liberalne stranke iz Banjaluke je stvaranje pocetnih demografskih uslova za buduci zivot.

• To podrazumijeva veliki rad na obezbjedjivanju licne sigurnosti gradjana, imovinsku sigurnost za potpunije ostvarivanje ljudskih prava, jer je jedino tako moguce obezbjediti povratak, kako Muslimana i Hrvata, tako i velikog broja Srba koji je tokom rata napustio Republiku Srpsku. Zbog toga smo i pristupili izradi gradjanskog zakonika koji bi bio jedan od dokumentaa, ili garancija povratka - dodao je Zivanovic.

Sa svoje strane, nezavisni novinari Federacije BIH i RS pokusali su naci izlaz iz medjukomunikacijskog corsokaka. Zoran Udovicic, direktor Drustva za obnovu i razvoj medija u BIH i "Medija plana" iz Sarajeva je rekao da je bilo krajnje vreme da se demokratski i slobodni novinari dogovore o zajednickim aktivnostima za stvaranje demokratske klime u BIH, kosmopolitske, multikulturne, gradjanske atmosfere u drzavi.

Drazena Peranic, urednik AIM za Bosnu i Hercegovinu je napomenula da ova mreza vec nekoliko godina nudi usluge nezavisnim medijima u cilju probijanja informativne blokade, jer je, po njenim rijecima, trenutno najvaznije povezivanje unutar BIH.

Adil Kulenovic, direktor Nezavisne televizije "Studio 99" smatra da novinari "sa obe strane" moraju biti svjesni vaznosti ovog susreta, nakon vremena provedenog "iza gvozdene zavjese".

• Evidentno je da medju nama ipak ostaje nesto sto se ne moze ni ubiti, ni iskorjeniti - rekao je on ovom prilikom. - Nikada se necemo moci dogovoriti jedino sa onima koji su srozali novinarsku profesiju u blato. Svjestan sam, takodje, da nema mira ni novog zivota sa politicarima koji su doveli do rata. Mi se medjusobno moramo povezivati. Ovako smo samo mali otocici koji sluze kao ukras vladajucim strukturama. Nacin da se one dice postojanjem nezavisnih medija u njihovim sredinama, a pri tome se upravo trude da nam sto vise ogranice realnu moc i snagu. Moramo poci od cinjenice da unutar oba entiteta u BIH djeluju tri jake drzavne RTV mreze, te da i mi uz pomoc medjunarodne zajednice moramo storiti jednu alternativnu, koja bi omogucila protok informacija. Bez ovakve mreze nemoguce je razmisljati i o ozbiljnoj politickoj alternativi.

Na kraju su svi ucesnici skupa u Sarajevu potpisali izjavu o neophodnosti odlaska protagonista tripartitne koalicije nacionalnih stranaka, kao osnovnih izvora konflikata u BIH, kaznjavanju svih odgovornih za ratne zlocine i progon gradjana sa njihovih ognjista, gdje bi se insistiralo na pojedinacnoj odgovornosti. Izjava se odnosila i na implementaciju Dejtonskog sporazuma, brzi protok ljudi, roba, ideja i kapitala, na ukljucivanju predstavnika Demokratske alternative u aktivnosti izrade izbornih pravila, njihove organizacije i kontrole, a posebno je ukazano na cinjenicu da su najznacajniji mediji u potpunoj kontroli vladajucih stranaka SDA, HDZ i SDS.

Nezavisni novinari oba entiteta su se dogovorili da pokusaju pokrenuti jedan zajednicki list koji bi izlazio na teritoriji cijele nekadasnje Jugoslavije, te da pokusaju stvoriti alternativnu radio-mrezu, potpomognu stvaranje nezavisnih medija sirom BIH, a da slijedeci sastanak bude vec u martu u Banjaluci.

Ugovoreni sastanak se nakon oficijelnog dijela pretvorio u lijepo druzenje ljudi zeljnih informacija sta se sve desavalo na onoj drugoj strani, gdje su prijatelji, rodjaci, poznanici. Izmjenjene su novcanice, te stampa, i za sve je to bilo premalo jedno poslijepodne.

Na kraju, na svoju ruku, krenuli smo u setnju Sarajevom, sto je zadalo malo glavobolje ljudima iz OECD, koji su nas izgubili iz vida. Novinari iz RS mogli su ponovo da vide Bas carsiju i Begovu dzamiju, ali je ovaj prepoznatljivi dio grada djelovao sumorno. U Ulici Vase Miskina stoji vijenac sa uvijek svjezim cvijecem na mjestu gdje je granata ubila desetine ljudi koji su cekali u redu za hljeb. Robna kuca, Sarajka, nije vise u svojoj funkciji, stakla na njoj su polupana i zjapi prazna.

Preko drzavnog radija se cuju rodoljubive pjesme sa nacionalnim predznakom, sto itekako podsjeca na medijsku sliku u RS. Sarajevo nije sto je nekada bilo, ali u njemu ima prijatelja.

(AIM) Radmila Karlas