KO STIGNE DO BEZDANA - CEKA GA BATINA

Baranja u iscekivanju medjunarodne prelazne uprave

Kako lokalne srpske vlasti u istocnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu planiraju da sto prije ojacaju srpski nacionalni korpus u tom parcetu bivse Jugoslavije

AIM, Beograd, 24.1.1996.

Izbjeglicka porodica Nikole M. okoncala je sredinom januara petomjesecnu potragu za "svojim kljucem u bravi", pronasavsi ga u Baranji. Krsnu slavu, Sv. Jovana, ova je familija obiljezila "pod svojim krovom", u madjarskoj kuci, dodijeljenoj joj na privremeno koristenje od strane Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove opstine Beli Manastir. Nikola se vise ne smatra izbjeglicom! On je sada "gradjanin Sremsko-baranjske oblasti", jedno od 407 lica srpske nacionalnosti koje su u prve tri sedmice ove, 1996. godine, uselilo na podrucje Baranje.

• Ne zanima me vise cija ce vlast ovdje biti. Dosta mi je i Kosova, i Vojvodine. Stigao sam do Bezdana; kazu mi tamo, idi preko Dunava, do Batine, tamo su vasi, Krajisnici, prolaze ovuda svakim danom, zovu ih u Baranju. Ima, navodno, praznih kuca za vas izbjeglice...

Poslusao sam, i evo me, tu sam - prica Nikola, pokazujuci sta mu je sve bivsi stanar, vlasnik kuce i imanja "ostavio" - stoku, poljoprivrednu mehanizaciju, namjestaj, sve... Ko je, kuda je, i kada otisao, gazda ove kuce, Nikolu i njegove ne zanima, jer "mi smo uredno dobili rjesenje, nismo nikog otjerali, savjest nam je mirna"!

U Povjerenistvu Komesarijata za izbjeglice u Belom Manastiru saznajemo od povjerenika Duska Jerinica da je opstinski Izvrsni savjet nedavno donio odluku da na podrucju Baranje useli jos pet hiljada ljudi, uglavnom izbjeglica iz Krajine koje nisu rijesile problem smestaja u Srbiji. U Baranji, inace vec zivi 14.500 srpskih izbjeglica od kojih su trecina, prosle godine prognani Srbi iz zapadne Slavonije i Krajine.

• Mi smo odlucili da ovih dana ponovo otvorimo prihvatni centar u Batini, gde bi novopridosle izbeglice provele jedno vreme, koliko ce biti potrebno da se odredjeni broj stambenih objekata osposobi za stanovanje. Mesta ima u svih 46 naselja u Baranji - kaze Jerinic i dodaje kako su vec ostvareni kontakti sa predstavnicima severnobackih opstina (Sombor, Apatin, Odzaci, Kula) koje ce pomoci u sanaciji ostecenih kuca, a zauzvrat ce se rasteretiti izbjeglica sa svog podrucja.

Na pitanje kako i od cega ce novi stanovnici Baranje zivjeti, g. Jerinic odgovara da se i o tome vodi racuna, obzirom da se sve manje moze racunati na humanitarnu pomoc. Prosle godine na primjer, u Baranju je stiglo 200 tona humanitarne pomoci, a samo godinu dana ranije, kad je broj izbjeglica bio upola manji, pomoc je bila teska 500 tona.

• Za sve radno sposobne stanovnike bice posla, uglavnom u poljoprivredi i sumarstvu, ali i u nasim preduzecima, te u privatnom sektoru, pa verujemo da nece biti problema za egzistenciju nasih novih stanovnika - uvjeren je Jerinic.

Naseljavanje Baranje sastavni je dio projekta naseljavanja Sremsko-baranjske oblasti kojim je predvidjeno da se do kraja ove godine na to podrucje doseli jos 30.000 Srba.

Predstavnici lokalnih srpskih vlasti sve cesce putem medija pozivaju izbjeglice iz Srbije da dodju u istocnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srem. Sef srpskog pregovarackog tima Milan Milanovic i predsjednik Savjeta Sremsko-baranjske oblasti Slavko Dokmanovic porucuju novopridoslim izbjeglicama i onima koji se jos dvoume da ce dolaskom u Slavoniju i Baranju obezbijediti svoju buducnost na dulje vreme, jer "nema povratka Hrvata na to podrucje pre nego sto se resi sudbina srpskih izbeglica koji ovde zive".

Vaso Zigic, potpredsjednik Savjeta Sremsko-baranjske oblasti i predsjednik belomanastirske opstinske vlade tvrdi da ova akcija nema veze sa politikom.

• Program naseljavanja je u skladu sa tackom 7 Erdutskog sporazuma prema kojoj sva izbegla lica koja su se ovde nastanila imaju pravo da tu i dalje zive - kaze Zigic i dodaje da je akcija prije svega humanitarnog karaktera, a o njezinim politickim konotacijama "ja ne bih ovog puta..."

Prema njegovom misljenju, akcija naseljavanja ce se provoditi bez obzira na funkcionisanje medjunarodne prelazne uprave.

• Svi nasi organi nastavice da rade i dalje. Mi ne predstavljamo, kako se to cesto navodi - samo lokalne Srbe. Sem njih na ovom podrucju zivi i oko 70.000 izbeglica, Srba iz Hrvatske, a tu su jos i Madjari, Hrvati i druge etnicke zajednice. Predstoji nam veoma ozbiljan rad, saradnja sa medjunarodnom administracijom i vreme u kome moramo iskazati da smo sposobni da organizujemo zivot u novim uslovima - istice Vaso Zigic.

• Ovom narodu kao da su vrane popile mozak. Ljudi su neobavesteni i ponasaju se kao da se nista ne desava. Nasa politicka vrhuska, umesto da objasni narodu da je ovaj prostor definitivno vracen u ustavno pravni poredak Hrvatske - i dalje pothranjuje iluzije kako sve jos nije gotovo, kako cemo imati autonomiju, kako cemo se pripojiti Srbiji, cak cemo se jos prosiriti dalje, i druge gluposti. Molim vas, oni zovu ljude da se ovde nastanjuju, obecavajuci im brda i doline, a ja sam malocas obavesten da je izdata naredba o zabrani iznosenja imovine iz oblasti. Sta hocu reci? Oni znaju da je narod zaplasen i da je spreman da napusti ovo podrucje pre uspostave hrvatske vlasti. I zabranili su izlazak, valjda u dogovoru sa onima iz Beograda? Oni su se vec stambeno obezbedili u Srbiji, a ovde, kao papagaji ponavljaju kako ostaju s narodom, kako ce da funkcionisu nase srpske vlasti. Jeste, znam ja da ce funkcionisati, ali samo dok traje prelazni period i dok oni jos mogu obrnuti koju devizu...Zao mi je samo ovih Krajisnika koji se "lepe" na te njihove hvalospeve i pozive, jer ih, sasvim sigurno ceka jos jedna seoba - kaze Milan P, starosjedilac, oblasni sluzbenik koji srpskim stanovnicima Baranje ne predvidja mirne snove.

Beli Manastir, inace, nicim ne odaje da se priprema za medjunarodni protektorat. Ulice su pune uniformisanih i naoruzanih Srba, niko ne pominje demobilizaciju, a oruzje se jos uvijek nalazi blizu linija razdvajanja. Lokalni radio u svojim informativnim emisijama vise obavijestava gradjane o stanju u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, nego o primjeni rezolucije 1037 Savjeta bezbjednosti. Uvo baranjskih Srba jos se nije naviklo ni na ime Zaka Klajna, glavnog administratera UN za istocnu Slavoniju, a kamoli na njegov dolazak.

Ko je taj - zbunjeno ce vam odgovoriti prolaznici, tvrdeci da se ne sale, da zaista ne znaju ko bi to mogao biti.

Na saobracajnici Batina - Beli Manastir, na svakih desetak kilometara stacionirane su milicijske patrole. Pripadnici bivseg UNPROFOR-a, odnosno bivseg UNKRO-a, odnosno buduceg UNTAES-a, ne krecu se bez vece potrebe ovim podrucjem. Ceka se dolazak novih mirovnih snaga, popunjavanje kontigenta od 5.000 vojnika i policajaca koji ce, dok traje prelazna uprava, cuvati mir na ovom prostoru.

Na dugackom dunavskom, batinskom mostu (Most 51. divizije) pregledace vas i ispratiti "milicija RSK", odnedavno preimenovana u miliciju Sremsko-baranjske oblasti. Nesto dalje, pri kraju mosta docekace vas milicija Srbije, koja, da li zbog januarske hladnoce, ili rutine koja zamara, ne gnjavi previse legitimisanjem, niti precesto zaviruje u vas prtljaznik. Za sada!

(AIM) Milka Ljubicic