NARKO SCENA U SLOVENIJI

Kazniva djela, zakonodavstvo, zdravstveni centri

Broj narkomana u Sloveniji se iz godine u godinu pove_ava, to je zaklju_ak do kojeg smo dosli na osnovi slusbeno dostisnih informacija te na osnovi statistika, koje su nam posredovale razli_ite osobe, koje se problematikom bave. To_ni podaci o broju narkomana u Sloveniji ne postoje, stru_njaci govore tek o priblisnom broju, koji se kre_e od dvije do deset hiljada ovisnika. A broj onih, koji narkotike konzumiraju povremeno ili tek za probu, mnogo je ve_i. Prije svega zabrinjava podatak da je me_u ovisnicima - za razliku od razvijenih zemalja - mnogo mladih, _ak djece, koja se sa drogama susreu ve u osnovnoj skoli.

Nedozvoljena proizvodnja i promet drogama Broj potrosa_a nedozvoljenih narkotika se je u zadnjih nekoliko godinama drasti_no pove_ao, ocjenjuju kriminalisti ministarstva unutrasnjih poslova, a manji broj smrtnih srtava povezuju sa odre_enim pozitivnim pomacima na podru_ju lje_enja. Prije svega razvoju metadonskih tretmana pri lje_enju ovisnika o heroinu te smanjenoj ponudi _istog heroina (manje opasnih tvari) na slovenskom narko trsistu. Me_unarodni svercerski putevi na relaciji istok - zapad, koji protje_u kroz Sloveniju, su logi_no objasnjenje za ve_u dostupnost droga i sve ve_i broj ovisnika. Policajci se pri pokusajima suzbijanja narkomanije i sverca drogama _esto susre_u sa izrazito agresivnim, naorusanim i dobro organiziranim organizacijama svercera odnosno preprodava_a bijele smrti. Prije svega kod pra_enja takozvanog ¯balkanskog puta®, po kojem organizacije svercaju heroin iz Turske u drsave zapadne Europe, kokain iz Jusne Amerike, hasis iz Maroka, LSD iz Nizozemske, a u zadnje vrijeme i ecstasy iz zemalja zapadne Europe. Tokom 1994 godine - podatke o aktivnosti slovenske policije u 1995 godini nismo dobili iako smo za njih nekoliko puta zamolili pretstavnike na ministrstvu za unutrasnje poslove - su policajci zbog sumnje 407 kaznivih djela javnim tusiocima poslali 475 osumljenih osoba. Osim toga zabiljesili su i 434 prekrsaja po Zakonu o proizvodnji i prometu drogama. Zbog posljedica usivanja te su godine umrle _etri osobe. Otkrili su i mnoge primjere manjih zloupotreba narkotika odnosno droga, a pratili su i promet sa kemikalijama odnosno tvarima, koje sluse za proizvodnju narkotika. Najve_i uspjesi (zapljene) u suzbijanju sverca droge te su godine:

• 5.2 kilograma heroina, kojeg su zapljenili u jednoj sobi hotela Lev u Ljubljani. U drsavu su ga unijela dva Turka, a bio je namijenjen talijanskom kupcu
• 2.1 kilograma heroina, kojeg su policajci zapljenili na Oto_cu 25. aprila. I taj je heroin bio namijenjen talijanskom kupcu -1.6 kilograma kokaina, kojeg su slovenski policajci zaplijenili u sudjelovanju sa ameri_kom agencijom za suzbijanje droga (DEA). Posiljka je postom prispjela iz Kolumbije i ponovo je bila namijenena talijanskom kupcu
• 1.5 kilograma heroina, kojeg su nasli 2. augusta u Kranju kod slovenskog drsavljana. Heroin je preprodavao slovenskim ovisnicima
• 2 kilograma heroina, kojeg su na aerodromu Brnik zapljenili slovenskom drsavljanu, koji je putovao iz Turske u Austriju
• 17 kilograma marihuane, drogu su zapljenili slovenskom drsavljanu 3. novembra u Postojni. Marihuana je bila prera_ena u Sloveniji i bila je namijenjena doma_em trsistu

Zakonodavstvo U Republici Sloveniji vrijede me_unarodne konvencije, koje je potpisala bivsa Jugoslavija i te su: jedinstvena konvencija o drogama iz 1961 godine, protokol o promjenama jedinstvene konvencije o drogama iz 1972 godine, konvencija o psihotropnim tvarima iz 1971 godine te konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa drogama i psihotropnim tvarima iz 1988 godine. Slovenija se sa potpisom odnosno prihva_anjem tih konvencija obvezala da _e postovati me_unarodne obaveze me_u koje sudi i vo_enje evidencije o prometu drogama i psihotropnim tvarima te vo_enje evidencije o drsavama destinacije. Ministarstvo zdravlja je prije skoro dvije godine predlosilo, da se za sve osnovne kemikalije za proizvodnju narkotika uspostavi resim izdavanja uvoznih i izvoznih dozvoljenja na osnovu promijenjenih tarifnih brojeva sto je slovenska vlada potvrdila po_etkom 1995 godine. A kako me_unarodne preporuke predvi_aju da se zakonodavstvo na podru_ju droga, psihotropnih tvari i prekurzorja dijeli na dvije odvojene cjeline, isto je ministarstvo krajem prosle godine spremilo prijedlog za izradu novog zakonodavstva na podru_ju droga:

1. Zakon o drogama i psihotropnim tvarima, koji odre_uje uvjete u kojima su proizvodnja i promet drogama dozvoljeni. U taj je zakon ukljuena i klasifikacija svih biljaka i tvari, koje stvaraju ovisnost odnosno koje su stetne za zdravlje, te pravna regulativa, koja proizlazi iz toga. Rje je o izrazito strogom prijedlogu zakona za krsitelje.
2. Zakon o lje_enju i socijalnoj rehabilitaciji ovisnika. U tom su prijedlogu zakonu odre_ene mogu_nosti rada sa ovisnicima, a njihova je namjena smanjiti stetu zbog upotrebe nedozvoljenih droga. Dana su i neka na_ela, koja bi trebala smanjiti potrasnju. Sve aktivnosti na podru_ju zakonodavstva teku u sudjelovanju sa me_unarodnim grupama, centrima i organima, koji se sa problematikom bave.

Lje_enje ovisnih o drogama U Sloveniji postoji nekoliko programa sa kojima se pokusava pomo_i ovisnicima, kako bi mogli ponovo normalno zasivjeti i kako bi se mogli ponovo uklju_iti u drustvo. Nasalost, takvih je programa jos uvijek premalo. U Centrima za sprije_avanje i lje_enje ovisnika o drogama - u Sloveniji postoji devet takvih centara - je trenutno uklju_eno priblisno 550 ovisnika, koji su uklju_eni u metadonski program. Zahtjevi za prijem u takve centre su: visegodisnja ovisnost o opijatima i trenuta_na fizi_ka ovisnost, dokumentacija o prethodnim pokusajima detoksikacije, spremnost za lje_enje po programu, ovisnik mora biti punoljetan. Ovisnik dobiva metadon svakodnevno u obliku otopine pomijesane sa vo_nim sokom, koju mora popiti pod nazorom zdravstvenih djelatnika. Losa strana programa je u tome, sto ide za ambulantno lje_enje, a to zna_i, da mose ovisnik istovremeno uzimati bilo koju drugu drogu. Centar za detoksikaciju u okviru Centra za mentalno zdravlje u Ljubljani radi po programu, koji je namijenjen dostizanju fizi_ke apstinencije. Progam traje sest tjedana u potpuno izoliranoj okolini gdje su mogu_e razli_ite aktivnosti. Fizi_ka apstinenca mogua je ve nakon _etrnaest dana. A ako se ovisnik po detoksikaciji ne uklju_i odmah u program rehabilitacije, postoji velika mogu_nost da ponovo krene sa uzimanjem droga. Kroz taj je program prosle godine proslo priblisno 90 ovisnika. Pod okriljem slovenskog karitasa djeluje od prosle godine i zajednica ¯Sre_anje® (Susret), koju je u Italiji ustanovio Don Pierino. Zajednica je potpuno zatvorenog karaktera i podjeljena po spolovima, a vode je iskljuivo ozdravljeni ovisnici. Ulaz u zajednicu mogu je tek nakon visemjese_ne apstinence. Ta apstinenca je ujedno i dokaz tvrde volje odnosno selje po ozdravljenju. U prvoj slovenskoj zajednici, koja je locirana u Kostanjevici pokraj Nove gorice, sivi po strogim pravilima deset mladi_a, a u fazi pripreme je jos 12 osoba. Djelatnici slovenskog karitasa za ovu godinu planiraju rasirenje odnosno otvaranje nove zajednice zbog velikog zanimanja. Djelatnici Socialnog foruma za ovisnost i omamu - sekcija za narkomaniju su za Sloveniju pripremili i priredili talijanski program CEIS. Ide za takozvani projekt _ovjek, koji poznaje tri faze. Dnevni program gdje je posebna uloga namijenjena i roditeljima ovisnika koji ga prate kod lje_enja i aktivno sudjeluju na grupnim sastancima roditelja. Druga je faza azil i tu fazu u Sloveniji jos ne izvode, jer jos nisu ispunjeni svi uvjeti, prije svega prostorni. Naime, u drugoj se fazi ovisnik mora suo_iti sa razlozima, zbog kojih je krenuo sa drogiranjem. Tre_a je faza ku_na zajednica, a u toj se fazi vrse pripreme za uklju_enje u normalan sivot bez droga. U centrima Le Patriarche, koji jos uvijek ne postoje u Sloveniji iako postoje planovi za skoro otvaranje, trenutno se lje_i vise od sto Slovenaca. ZORA PERUSKO,AIM