RAZBIJANJE FEDERACIJE

VARES IZMEDJU DVIJE VATRE

AIM, VARES, 9.01.95. Ludost po kojoj se u BiH sve sto postoji vec godinama pokusava podjeliti na srpsko, hrvatsko ili muslimansko "nesto", porodila je jos jedan paradoks: u Varesu je osnovana jos jedna Socijaldemokratska partija, ali s predznakom "hrvatska". Dakle, jednonacionalna gradjanska socijaldemokratska stranka!?

Time je Vares, mjesto u sredisnjoj Bosni na 390 cetvornih kilometara i s 22.114 stanovnika prema popisu iz 91. godine, ponovno je u zizi ovdasnjeg interesovanja. Zapravo, proteklih nekoliko decenija ovaj se industrijsko-rudarski gradic sveukupno nije toliko pominjao, kao sto je to slucaj posljednjih pet godina. Nazaost, sve manje po dobrom.

Prvi put u svojoj novijoj povjesti Vares postaje metom politickog interesovanja kada njegovi zitelji 90-te na prvim visestranackim izborima u BiH svoje povjerenje, na sveopste iznedjenje, poklanjaju predstavnicima rezima koji je vec bjelodano odlazio sa scene. Naime, tadasnji komunisti na vlasti, preimenovani pred izbore u Stranku demokratskih promjena - Savez komunista BiH (SDP

• SK BiH), a potom reformirani u Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP BiH) kako se danas zovu, u ovom mjestu odnose izbornu pobjedu sa 39 posto glasova biraca. Uz drugu gradjansku partiju, Stranku reformista (danas Unija bh. socijaldemokrata) koja osvaja 16 posto glasova, Vares je imao sve predispozicije da postane oaza mira i zajednistva s gradjanski opredjeljenom lokalnom vladom, kao sto je to slucaj sa Tuzlom gdje preimucstvo ima pomenuta UBSD. To prije sto je koalicija gradjanskih stranaka u Varesu imala veci udjel u vlasti nego nacionalne stranke koje uzimaju vlast BiH, a koje ovdje osvajaju 26 posto glasova (Hrvatska demokratska zajednica), odnosno 17 posto (Stranka demokratske akcije).

Sama nacionalna struktura ovog radnickog mjesta izgledala je po posljednjem popisu pred rata ovako: Hrvata 40,6 posto, Muslimana 30,4 posto, Srba 16,4 posto, Jugoslavena 9,3 i pripadnika ostalih nacija 3,3 posto. Danas, cetiri godine kasije, njegova nacionalna struktura ne lici ovoj sarolikoj prije rata.

Zapocinjanjem rata u BiH, i u Vares stize bezakonje, anarhija i opsti nered. U takvom okruzenju lideri ekstremnog krila HDZ, Zvonko Duzinovic i Ante Pejcinovic, uz svesrdnu podrsku stranackih kolega iz Kiseljaka, Busovace i Viteza, nasilno preuzimaju vlast od SDP. Ova je pak opozicijska stranka (mada u to vrijeme ulaskom svojih predstavika u Vladu i Predsjenistvo ponovno jedna od onih na vlasti) nemocna je da ista promjeni. Dijelom zbog svojevrsne SDP-ove koalicije s SDA-HDZ vlasti, dijelom zbog sve totalitarniijg rezima koje ove dvije stranke sprovode na teritorijama koje kontroliraju.

Od trenutka HDZ-ovog nasilnog preuzimanja vlasti zivot u Varesu postaje sve komliciraniji za nehrvatski zivalj, a pogotovu pripadnike drugih politickih stranaka. Vareski SDP u potpunosti se primirio, a celnici vladajuce SDA spas traze u bijegu i osnivanju gradske vlade u izbjeglistvu, cije je sjediste neko vrijeme obliznje selo Strijezevo, a kasije Dubravine u okolici Breze. Nedugo nakon ustolicena silom, HDZ (uz pomoc Karadzicevog SDS-a Ilijasa) pocinje plansko iseljavanje srpskog stanovnistva opcine Vares. Naravno, svoje usluge toboznjeg "spasavanja" Srba s ove, ali i kakanjske i zenicke opstine, lideri ovdasnjeg HDZ-a pozamasno naplacuju u njemackim markama, a ratne 92. i 93. obiljezavaju varesku opcinu etnickim ciscenjem u reziji nacionalnih stranaka.

Medjutim, zbivanja na terenu koncem 93. i poraz HVO kod Kaknja, odsjecaju vareski HDZ pa se njihove vojne postrojbe nalaze u nezavidnom polozaju, stjesnjene izmedju Armije BiH s jedne i Karadzicevih formacija s druge strane. U toj poziciji, a u suglasnosti s planom tadasnjeg lidera HDZ Mate Bobana o iseljavanju Hrvata srednje Bosne u hercegovacki kraj, uzurbano se pravi dogovor s Karadzicevim ljudima u Okruglici, Ilijasu i Palama, o prebacivanju Varesaka preko "srpske teritorije" do Kiseljaka. Novac uzet za "preseljavanje" vareskih Srba 1992. godine, lideri HDZ-a sada vracaju Srbima, placajuci im ovu protuuslugu. Na prolaznom punktu nedaleko od Varesa dva su razapeta satora tih dana sluzila kao bank za placanje ili naplacivanje usluga.

Nevoljkost vareskih Hrvata da napuste svoje domove prekinuo je strah od odmazde nakon stravicnog masakra u obliznjem selu Stupni Do, kada su ekstremisti HVO-a pod zapovjednistvom Ivice Rajica iz Kseljaka, izmasakrirali 38 zitelja sela, a samo mjesto unistili i zapalili. Strah da ce osveta uslijediti, i sve brze priblizavanje Armije BiH vareskim crtama razgranicenja, nagnale su kolone ljudi da krenu ka obliznjim planinama. Cetrdeset osam sati prije ulaska Armije BiH u grad, desetak hiljada Varesaka vec je u zbjegovima napustilo svoje domove. Vojno sposobne muskarce u evakuiranju iz Varesa sprijecili su Karadzicevi vojnici u zelji da onemoguce eventualno pojacanje HVO-a u Hercegovini gdje su se jos vodile uzajamne borbe, te se ovi smjestaju u obliznje selo Dastanjsko. Tu su i danas.

U medjuvremenu Ivica Rajic jedan je od optuzenih u Haagu za pocinjene ratne zlocine, Zvonko Duzinovic je, navodno, likvidiran u frakcijskim HVO obracunima, a silom promovirani predsjednik opstine Anto Pejcinovic izbjegao je negdje u Kanadu odakle pise feljtone o vareskim desavanjima i salje ih ovdasnjem Hrvatsko- bosnjackom tjedniku na objavljivanje.

Kasinija desavanja manje-vise su poznata. Armija BiH ulazi u gotovo prazan grad, (od oko 9.000 Hrvata, tek 755 docekuje Armiju BiH) u njega se potom vracaju iskljucivo Bosnjaci-muslimani, a izbjeglim Hrvatima niti Washingtonski sporazum i proglasavanje Federacije ne pomaze da se vrate na svoja ognjista. Opstinska vlast grada, sada u rukama vladajuce SDA, dozvoljava izbjeglim Hrvatima tek "turisticka" razgledavanja grada, ali ne i povratak. Vares postraje uteg na vagi federalne floskule o paritetnosti povratka prognanih - "koliko se Muslimana vrati u Stolac, toliko ce i Hrvata u Vares"...

No, postavljenog arbitra Federacije BiH, Amerikanaca Roberta Owena, kao da ne zanimaju politicko-vojna previranja Varesa. Uputio je pisma svim politickim strankama koje bi, prema rezultatima vec zaboravljenih izboria 90, trebale formirati nove opstinske organe. Medjunarodni arbitar je, u skladu sa svojim zakonskim prerogativima, odredio da se opstinski nacelnik bira (prema izbornim rezultatima) iz redova SDP, a predsjednik Prijelaznog opstinskog vijeca iz HDZ. Blok stranaka koji, pored HDZ, treba participirati u opcinskoj vlasti, dakle SDP, SDA, UBSD i DSS, podrzale su kandidaturu clana HDZ za mjesto predsjednika Prelaznog vijeca, ali na vec deset odrzanih sastanaka izostaje pristanka i same stranke HDZ.

"Oni zapravo, tvrdi Avdija Kovacevic predsjednik vareske SDA, ne prihvataju cinjenicu da se radi na osnovu akata i odluke arbitra. Oni odbaciju Izborni zakon, rezultate popisa gradjana i izborne rezultate."

Na posljednjem sastanku odrzanom koncem prosle godine, predstavnici HDZ-a su zaista definitivno derogirali odluku arbitra Federacije, nepristajanjem i osporavanjem prava SDP-u na predlaganje buduceg opcinskog nacelnika. Time vareski HDZ na sebe preuzima gotovo svu odgovornost za nesprovodjenje Ustava Federacije BiH na ovom njenom dijelu. Medjutim, koliko se god politika otima rjesenjima koja joj ne pogoduju, toliko zivot u kakvom-takvom miru cini svoje. Naime, Federacija je u Vares usla na mala vrata - u ovaj se uspjelo vratiti 4.173 Hrvata.

S druge strane, politicka prepiranja i razliciti koncepti u pogledu rjesenja bosanske krize, doveli su do status quoa u federacijskom prestrojavanju vareskih organa lokale uprave. I posljednja "dosjetka" pri pokusaju eskiviranja naredbi federalnog arbitra Owena o gradonacelniku Varesa iz redova SDP, zove se Hrvatski SDP!? Gradimir Gojer, potpredsjednik SDP (one prvoosnovane) izjavio je kako "HDZ ide toliko daleko u onemogucavanju SDP u Varesu da je nedavno u Dastanskom formirao hrvatski SDP, na cijem je celu Petar Ravlija zastupnik u Skupstini R/F BiH iz redova HDZ." Optuzujuci HDZ, ali i Ratno predsjednistvo opstine Vares (vecinom clanovi SDA) da ne dopustaju socijaldemokratama da vrse vlast i izaberu svog clana Resada Zutica za opstinskog nacelika, Gojer je dodao i ovo:

"Sramotno je ponasanje HDZ-a u Varesu. Mi smo pokusali da se susretnemo sa vodjstvom te stranke, ali su se oni oglusili o tu inicijativu. Tako oni izbjegavaju suocavanje sa istinom, s kojom se na kraju ipak moraju suociti!"

Naravno, rukovodstvo SDP je pokusao optuziti HDZ i za pokusaj "razbijanja SDP", i to po "nacionalnoj osnovi". No, sudeci po svemu sto se posljednjih dana desava izmedju federacijskih partnera, od Mostara preko Usore pa i do Varesa, u pitanju ipak nije "razbijanje" SDP-a. To bi smo, vec nekako i prezivjeli. Ovdje se prije radi o razbijanju Federacije. Da li ce mo to prezivjeti, pitanje je.

ESAD BAJTAL