VRIJEME ANKETA I RASPRODAJA

Ljubljana Jan 7, 1996

Kako je Slovenija usla u 1996.godinu

Prednovogodisnji dani u Sloveniju su, po tradiciji u poslednjih destak godina, dani anketa. Rezimiraju se poslovni rezultati, objavljuju se svi moguci podaci, biraju se ljudi i zene godine, sportisiti godine,politicari godine. Poslije toga, u prvim radnim postnovogodisnjim danima dolazi nesto sto raduje obicne ljude i od cega strahuju politicari - vrijeme rasprodaja. Uz to, poslednjih nekoliko dana, pojavila se i zabrinutost ljudi za sudbinu poznatog alpiniste, osvajaca Mont Everesta i vecine svjetskih vrhova visih od osam hiljada metara, Staneta Belaka - Sraufa, koji je nestao negdje iznad Mojstrane, zajedno sa Jasnom Bratanic, alpinistkinjom iz Celja, ciji je mentor bio. Od njihovog nestanka proslo su vec dvije sedmice, tako da je tracak nade vse tanji.

Poslovni rezultati privrede su vise nego dobri, sudeci po rezultatima, koje je objavio drzavni statisticki ured. Drustveni proizvod je visi za oko 5 odsto nego u odnosu na godinu ranije, industrijska proizvodnja je visa za 4,8 odsto, inflacija je 8 odsto, maloprodajne cijene su takodje vise za 8 odsto, broj nezaposlenih je manji za skoro 15 hiljada i iznosi oko 7 odsto aktivne populacije, plate su vise za oko 5 odsto i priblizavaju se (u neto iznosu) zeljenim 1000 maraka, devizne rezerve su 3,9 milijardi americkih dolara.

Zbog toga nije cudno da su na prva dva mjesta ljestvice namenjene izboru covjeka godine, predsjednik republike Milan Kucan i predsjednik vlade dr.Janez Drnovsek. Svi ostali, na ljestvici od dvadeset imena su zaostali daleko za ovom dvojicom i smucarem Juretom Kosirom.

Pored izbora covjeka godine u Sloveniji, istrazivanja javnog misljenja su trazila odgovor i na pitanje ko je prvi covjek godine u svijetu. U tim anketama, nedvosmisleno i nadmocno prvi je bio americki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton). Zasto? Slovenacki odgovori su glasili : zbog mirovnog dogovora u Dejtonu (Daytonu). Ocito je da je mir jos uvijek medju najvisim vrijednostima - u anketama nedeljnog izdanja ljubljanskog lista Delo 58 odsto anketiranih u novoj godini najvise zeli licne i porodicne srece, na drugom mjestu je socijalna sigurnost. daleko iza ova dva odgovora je zelja za vecim materialnim bogatstvom (samo 7,9 odsto). Da je protekla godina bila "srednja zalost" misli 51 odsto anketiranih, a 36 odsto je potpuno zadovoljnih drzavljana, sto samo znaci da skoro 87 odsto anketiranih nije nezadovoljno zivotom. Ukupno nezadovoljnih je 8,8 odsto anketiranih, sto je priblizno uporedivo sa brojem nezaposlenih i najslabije placenih Slovenaca.

Nastavak privrednog rasta zeli 57 odsto, a red i mir 55 odsto anketiranih. Zanimljivo je da se smanjuje procenat onih koji misle da je ukljucivanje u Evropsku uniju nesto cemu treba teziti, samo petina anketiranih je izabrala svoj odgovor na "spisku zelja" u ovoj godini.

Posto je 1996. i izborna godina, neizbjezno pitanje bilo je za koju politicku stranku bi se anketirani odlucio o ovom trenutku. Najvise odgovora dobile su Drnovsekova Liberalno demokratska stranka, Kocijanciceva Udruzena lista socijaldemokrata i Peterleovi Krscanski demokrati, odnosno tri koalicione stranke koje i danas drze parlamentarnu i vladinu vecinu. Nakon objavljivanja ovih rezultata naglo su utihnuli zahtjevi opozicije za vanrednim izborima, jer je odnos politickih snaga ostao isti kao na proslim izborima, a prestalo je i Peterleovo koketiranje sa Jansinim socijaldemokratimai Podobnikovim narodnjacima. Tome je vjerovatno doprinjela i Drnovsekova izjava da razumije prirodnu potrebu da opozicija stalno kritikuje vladu i pronalazi joj slabosti, ali da pocinje razmisljati da li da u koaliciji zadrzi vladinu stranku koja se ponasa kao opoziciona, iako u vladi ima kljucne represivne i ekonomske resore.

Drnovsek je odbio i zahtjev opozicije za vanrednim izborima, prvo, zato sto lideri opozicionih stranakanisu iznjeli ni jedno obrazlozenje ili argument kojim bi opravdali i obrazlozili prijedlog, drugo, zato sto su vanredni izbori lijek za krizu koje nema, ni u ekonomskom ni u politickom smislu.

Prtljag koji su Slovenci i Slovenija pretovarili iz stare u novu godinu, ocito nije los. nastavlja se trend normalizacije sistema, napredak je polagan i konstantan,bez ciklusa i trzaja, sto je ideal svakog makroekonomiste, a zivot je potpuno normalan. Ali, posto zivot cine one brojne male stvari, a ovo je izborna godina, na politickoj sceni ocekuje se "rat svih protiv svih". Medjutim, ukoliko ne bude kakvih novih afera, ako se u odnosu do Evropske unije ostane na sadasnjoj razdalji ili ako se razdalja smanji, sto zavisi od Rima koji EU cuva od Slovenije, koja bi bila najsigurnija pred Rimom upravo u EU, sigurno je da ce na vlasti ostati koalicija koju ce voditi sadasnji predsjednik vlade. Ali, do izbora je jos oko 300 dana i svaki dan ima svoje tajne.

ZORAN ODIC, AIM