RADIKALI IZJURENI IZ PARLAMENTA

Predizborna ciscenja

Crnogorska vlast zaista "zna kako" s opozicijom. Taman kad je za skupstinskom govornicom poceo da proziva republicke celnike sa kriminal i brojne malverzacije, lider ovdasnjih radikala, Acim Visnjic, "ispracen" je u zatvor. Tamo je odlezao petomjesecnu kaznu, na osnovu sudske presude, donesene po kratkom postupku, u procesu u kojem nije bilo dozvoljeno izvodjenje dokaza, po famoznom clanu o povredi ugleda Republike Crne Gore. Sud je jedino cijenio da li Visnjic nesto rekao i to je bilo dovoljno!

Nakon sto je izdrzao petomjesecnu kaznu zatvora, lider crnogorskih radikala je nastavio, zajedno sa svojim kolegama, tamo gdje je stao, ali skrstenih ruku nije sjedjela ni crnogorska vlast. DPS nije, poput sestrinske vladajuce partije iz Srbije, ukinula direktne prenose skupstinskih zasijedanja, vec su oduzimanjem mandata - izbacili cijelu jednu stranku iz parlamenta! Osmorici poslanika, Seseljevih radikala, presto je mandat automatski, a prema navodima Mandatno-imunitetske komisije, ovu stranku ce ubuduce moci da predstavljaju njeni osnivaci, upisani u sudski regstar, koji su, inace, jos prije skoro dvije godine iskljuceni iz Seseljeve partije zbog kolaboracije sa rezimom. Da ironija bude veca, po poslovniku, Parlament o toj odluci nije mogao raspravljati tako da su, uz pomoc sluzbe obezbjedjenej, radikali ocisceni iz crogorskog paralameta.

Zbog ove odluke burno je protestovala cjelokupna opozicija. Iako joj nije bilo dozvoljeno da otvori raspravu, Slavko Perovic, lider LSCG, je u ime opozicije, ugrabio da kaze, kako je ovim aktom izvrsen udar na parlamentarni zivot Crne Gore te da poslije njega Skupstina nema legitiman mandat, niti je ozbiljan ustavni cinilac Republike Crne Gore. Opozicija jos vaga da li ce napustiti parlament, jer ocjenjuje da se ubuduce iz skupstine moze iskljuciti svaki nepodoban poslanik i stranka, kao sto su, bez prava da govore, izbaceni poslanici Srpske radikalne stranke koji su predstavljali 22.000 biraca ove republike.

Za pomenuti raskol u redovima Srpske radikalne stranke Crne Gore zna se punih 20 mjeseci, kao sto se zna i kome je trebalo , upravo sada, da se to rjesava na ovaj nacin, a ne pred Ustavnim sudom Republike. Naime, uoci Otadzbinskog kongresa Seseljevih radikala, doslo je do otvorenih "carki", a zatim i do otvorenog podjele. Dio clanova Srpske radikalne stranke Crne Gore, koje je predvodio tadasnji predsjednik te stranke registrovane sa sjedistem u Baru, Radovan Vukcevic, sa Slavoljubom Soskicem i Dusanom Boskovicem, nijesu se pomirili sa Seseljevom odlukom da se "utope" u "otadzbinsku" stranku i da sva vlast predje na ratnicki raspolozenog vojvodu. Iza citave te rasprave stajala je, nenadano donesena odluka beogradskih vlasti da Seselja puste niz vodu, sto je propraceno i raznovrsnim pritiskom na njegove prvake i poslanike za izolacijom Seselja.

Tako je u Crnoj Gori, zvanicno registrovani dio stranke, poklekao i legao na rudu DPS-a. Dogodilo se da na politickoj sceni figuriraju dvije radikalne stranke. Srpska radikalna stranka Crne Gore, pod tim nazivom registrovana pri Ministarstvu pravde Crne Gore, nastavila je da djeluje, kao paralelna, ali bezuticajna stranka, u sjenci SRS srpskih zemalja sa izvrsnim odborom za Crnu Goru, koju su reprezentovali osam poslanika u republickom parlamentu. Glas podobnih radikala je bio slabasan, sve do momenta kada su njihova saopstenja u drzavne medije pocela da stizu uz propratno pismo republickog sekretara za informisanje, Bozidara Jaredica, kako se radi o legitimnoj stranci.

Bitka je prenesena u saveznu Skupstinu. Tamo je Seselj pokusao da preuzme sve mandate i iz parlamenta izbaci neposlusne srpske radikale: Radovana Vukcevica, Dusana Boskovica i Slavoljuba Soskica, ali su oni uspjeli da se odrze, samo zahvaljujuci podrsci vladajucih socijalista iz Podgorice i Beograda. Ovih dana, medjutim, njih trojica presli su u ofanzivu i uspjeli, zacudjujuce efektno i brzo, da dobiju bitku za legitimitet svoje "izvorne stranke".

Zna se koliko je dugo Seselj bio u milosti vozda iz Tolstojeve

1. A onda se Milosevic prikopcao na mirotvorstvo i zaigrao na zapadnu kartu, pa je vojvoda visemjesecnim zatvorom okusio sve drazi razlaza. U isto vrijeme, pristalice Radovana Vukcevica smatraju da nije smjelo doci do sukoba sa vladajucim partijama Srbije i Crne Gore. Stavise, nijesu se ustrucavali da javno kazu da je za njih to bio Seseljev "noz u ledja" vladajucim strankama. Seseljevim radikalima, uz to, kako potenciraju u posljednje vrijeme, ne mogu oprostiti ni to sto su "proglasili geografske pojmove kao osnovu za organizovanje stranke, izbjegavajuci i sam pojam crnogorske drzavnosti"!

Osjecajuci pogodan politicki momenat, "izvorni radikali" iz Crne Gore presavili su tabak i kod naklonjenih drzavnih institucija, poveli borbu da se "oduzme" mondat sadasnjim poslanicima te stranke u crnogorskom parlamentu, odnosno "prebjezima" kod Seselja. Kazu: U vrijeme odrzavanja izbora, decembra 1992.godine, postojala je samo Srpska radikalna stranka Crne Gore, a poslanici cije mandate traze, izabrani su sa njihove republicke liste. "Ako su oni, u medjuvremenu, postali clanovi neke druge stranke, prestalo im je clanstvo u Srpskoj radikalnoj stranci Crne Gore. Time na osnovu Zakona, gube poslanicke mandate".

Crnogorski "Seseljovci" : Acim Visnjic, Drago Bakrac, Ilija Darmanovic, Ljubomir Ilic, Miroljub Cirovic, Milos Kustudic, Milenko Gazdic i Slavko Loncarevic, pak, dokazuju da je zahtjev za njihov opoziv upucen "od trojice iskljucenih clanova Srpske radikalne stranke", odnosno od "nepostojece stranke". To je, kazu, ujdurma iskljucenog radikala Radovana Vukcevica i Sluzbe drzavne bezbjednosti, ciji je, prema tvrdnji Draga Bakraca, Vukcevic saradnik. Bakrac, koji je bio na funkciji predsjednika Izvrsnog odbora SRS Crne Gore navodi da su njega i Acima Visnjica iskljucili iz stranke, koju oni ne priznaju, opstinski odbori u kojima oni formalno nijesu ni bili. Visnjica je, tako, iskljucio Odbor iz Herceg-Novog, iako je on bio partijski vezan u Baru, a Bakraca Odbor u Niksicu, iako je partijski povezan u Pluzinama. Ponavljajuci optuzbe o udaru na parlamentarizam, Visnjic je ocijenio da se u Crnu Goru vraca vrijeme Mose Pijade i Milovana Djilasa, te da Crnom Gorom vladaju "crni ljudi" koji "iskljucivo vode racuna o svom bogu novcu i svojoj otadzbini fotelji".

Zanimljivo je da je u postupku pribavljanja dokaza za Mandatno-imunitetsku komisiju misljenje je dalo i Ministarstvo pravde Crne Gore, koje je navelo da je u registar stranaka u Crnoj Gori upisana samo Srpska radikalna stranka, koju predstavlja Radovan Vukcevic, a to sto se u medjuvremeno dogadjalo nije relevantno. Registrovana je, dakle, jedino ta stranka, koja je i zatrazila opoziv osmorice pripadnika neregistrovane Seseljeve istoimene stranke. S obzirom na novousvojene zakonske propise, po kojima prestanak clanstva u stranci povlaci i poslanicki opoziv, o cemu Parlament ne treba da raspravlja, vec jedino da konstatuje cinjenice - osmorica poslanika udaljena su iz skupstinske sale.

Kao uporiste je, eto, posluzio Zakon o izboru poslanika koji je nedavno izmijenjen na predlog Kilibardine Narodne stranke, kao sredstvo disciplinovanja svojih clanova. Da ne bi dosao pod udaar tog zakona, dva dana, uoci njegovog usvajanja, ostavku na clanstvo u Liberalnom savezu, podnio je Miodrag Vlahovic, jedan od lidera te stranke i napustio parlament cime je preduhitrio iskljucenje. Vlahovic je, i tada i sada, isticao da se radi o protivustavnom zakonu, jer poslanike moze opozvati samo onaj ko ga je izabra, - biraci, dakle.

"Formalno-pravno - stvar je jasna: crnogorski Ustav izricito zabranjuje opoziv poslanika (cl.77). Politicka logika, medjutim, koja je dopustila postojece zakonsko rjesenje, izrazena do kraja, znacila bi da gradjani na izborima glasaju za partije, koje slobodno raspolazu poslanickim mjestima koje dobijaju, shodno svom statutu i nahodjenju, i u zavisnosti od svojih unutrasnjih odnosa. Ako se tako radi, imena i redosljed kandidata, onda uopste nijesu ni potrebni", komentarise Vlahovic i podvlaci:"Vec sada se vidi da postoje 'dobri, pozeljni i demokratski' opozivi i oni koji to 'nijesu'. To citav problem mjesta tamo gdje on izvorno i pripada - u pomalo zaboravljenu instituciju politicke odgovornosti za glasanje i ponasanje u Skupstini i djelovanje van nje - kako stranaka, tako i poslanika

• cija elementarna politicka sloboda i integritet moraju biti zasticeni".

Predstavnicvi vladajuce stranke pred cjelokupnim auditorijumom ponasali su se, kao da je njima svejedno ko ce od radikala sjedjeti u skupstinskim klupama, samo da ne prozivaju rezim za kriminal. Ipak, kao vecinska partija, glasanjem su konstatovali da prihvataju izvjestaj Mandatsko-imunitetske komisije u kojoj, takodje, imaju vecinu. Mudro, nema sta. Samo, ko je sada na redu da okusa njihovu milost?

Branko VOJICIC

/Antrfile/ Razgovor sa Acimom Visnjicem

Pitanje: Kako ocjenjujete ovaj postupak vlasti?

VISNJIC: To je atak na narod! Odstranjivanje cijele jedne stranke iz Parlamenta, u najmanju ruku je odstranjivanje iz politickog zivota biraca koji su glasali za nju. Srpska radikalna stranka je jedna jedina u Crnoj Gori. Ona je legalisticka i ispravno registrovana u Ministarstvu pravde. Ne radi se, medjutim, vise o Ministarstvu pravde, to je slobodno mozemo kazati, ministarstvo nepravde, ministarstvo nasilja, ministarstvo proizvoljnosti...

Ovdje se radi o klasicnom drzavnom udaru. To je udar na parlamentarni zivot, to je nasilno prekrajanje izbornih rezultata i uvodjenje u parlament policijskih snaga, jer iza grupice koja se potpisuje kao nekakva druga Srpska radikalna stranka, stoji direktno policija. Oni osim pecata za sve opstinske odbore u Crnoj Gorti, nemaju nista svog. Zato je sada prava agresija na nase clanove sa poslanicke liste za republicki parlament da prihvate ulogu koju su im namijenile Demokratska partija socijalista Crne Gore i Socijalisticka partija Srbije. U pitanju su ogromne sume novca; nude cak i stanove, ali nasi ljudi to odbijaju, tako nam javljaju. To je udar neokomunista na legitimnu, nacionalnu i demokratsku stranku kakva je SRS.d

Pitanje: Moze li se to dovesti u vezu sa predstojecim izborima?

VISNJIC: Apsolutno. To su pripreme za predstojece izbore. Medjutim, iako su nam svojim postupkom omogucili besplatnu propagandu, moramo razmisljati o principima. Ni po koju cijenu necemo prihvatiti ovo sto se desilo. Mi cemo insitirati kod Helsinskog komiteta za ljudska prava, kod UN, Evropskog parlamenta, uputicemo svoje zalbe na sve moguce adrese. Evo, vec su intervenisali iz EZ i mi smo ih upoznali sa cinjenicama. Ostalo je jos da im dostavimo potpunu dokumentaciju. Oni su nam cvrsto obecali da ce do kraja goniti taj slucaj. Kazu, staljinizmu vise nema mjesta na Balkanu.

Ovo je klasicni staljinizam, ovo je pinoceanstvo, ovo je titoizam, ovo je zlo. Crnu Goru ocekuju crni dani ukoliko se ovakvim postupcima ne stane na put. Svi vidimo da policija sada formira i srpsku narodnu stranku, kojoj su na celu Radonja Zekovic, ortoped iz Bijelog Polja i Mitar Cvorovic, doktor geoloskih nauka iz Podgorice.

Pitanje: Zasto se to cini, po Vasem misljenju?

VISNJIC: Radi se o panicnom strahu vladajucih socijalista. Oni su svjesni da vise nikada nece dobiti vecinu u parlamentu, a to znaci da ce stici na red njihova odgovornost. A da su oni ogrezli u kriminalu vidljivo je i golim okom. I onda, za svaki slucaj, nastoje da sebi obezbijede, preko satelitskih stranaka, vecinu u parlamentu. I ko zna sta jos treba ocekivati od njih da bi zadrzali vlast, moguce da ce primijeniti drasticnije mjere. Ako imate na umu da su vec upucivali prijetnju smrtnim kaznama svojim protivnicima, onda je jasno o kakvim se ljudima i partiji radi. Oni moraju svoj kriminal da pokriju, oni moraju po svaku cijenu da sacuvaju vlast. Zato vec sada se treva pitati kakvi ce biti ti izbori, koliko ce biti regularni, kada se tako ponasaju na ocigled citavog naroda.

Pitanje: Mogu li sto pomoci saradnja u redovima opozicije?

VISNJIC: Micemo sa svom opozicijom reagovati kod medjunarodnog faktora i zatraziti njihove posmatrace, traziti da izbori budu legitimni. Jer, ako toga ne bude, oni ce sasvim sigurno ovoga puta, s obzirom na svoju diktaturu i odlucnost da to ucine, imati jos vise od poslanickih mjesta sto nece odgovarati stvarnom stanju. Mi smo, naravno, zahvalni opoziciji, narocito g.Slavku Perovicu, koji je krajnje principijelno i ljudski, bez obzira sto smo ljuti politicki protivnici, branio principe, sto bismo i mi ucinili da je bilo obrnuto.

B.V.