BEZ VIZA DO DEVIZA

Turisticke perspektive Crne Gore

Od 26 turistickih organizacija i znatno vise privatnih hotelijera i vlasnika turistickih agencija u Crnoj Gori, ove godine se ocekuje da bar donekle vrate sjaj crnogorskog turizma, kakav je imao prije 4-5 godina. Uz pomorstvo, turizam je jedan od osnovnih stubova privrednog razvoja Crne Gore, pa se s pravom o toj privrednoj grani, poslije suspenzije sankcija dosta govori. Republicka Vlada upozorava na blagovremene pripreme, kako bi sezona bila sto uspjesnija, a stizu vijesti i o prvim zakupima crnogorskih kapaciteta za inostrane turiste.

O tome koliki je znacaj te privredne grane najbolje govore uporedni podaci. Naime, 1987. godine Crnu Goru je posjetilo preko 400 hiljada inostranih turista koji su ostvarili vise od 3,2 miliona nocenja. Te godine Crna Gora je samo od turizma imala devzni priliv od 150 miliona dolara. S druge strane, ove godine, prema procjenama turistickih poslenika, Crnu Goru je posjetilo svega oko 20 hiljada inostranih turista, racunajuci tu i goste iz Makedonije i one koji su bili na sluzbenom boravku. U turistickim organizacijama, medjutim, ocekuju da ce naredna sezona biti nesto bogatija. To znaci ako se budu stvorili povoljniji uslovi, prije svega ako se rezim viza pojednostavi i ako bude bolja turisticka propaganda, moze se ocekivati visestruko povecanje inostranih turista, a samom tim i znatno veci devzni priliv.

Kompanija "Nekerman", jedna od najpoznatijih tur-operatorskih agencija u Njemackoj i tradicionalni saradnik crnogorske turisticke privrede, samo sto je Savjet bezbjednosti UN donio odluku o suspenziji

sankcija, ponovo je pokazala veliko interesovanje za Crnogorsko primorje. Boraveci u Ulcinju i Budvi, sef prodaje "Nekermana" za Kipar, Maltu i bivsu Jugoslaviju, Zoran Lukinovic, sklopio je niz aranzmana za dolazak turista iz Njemacke. Tako ce prvi gosti iz te zemlje doci vec u aprilu, a zakup kapaciteta trajace sve do oktobra.

"Nekerman" je, u srecnim vremenima za crnogorski turizam, samo u Ulcinju ostvario preko 100 hiljada nocivanja, pa se i od ovog aranzmana ocekuje puno. Jer, ako se stvore povoljni uslovi, od poboljsanja turistickih usluga do organizacije dolaska i prihvata turistickih grupa i pojednostavljenja viznog rezima, Ulcinjani ocekuju da ce njemacki turisti narednog ljeta ostvariti oko 70 hiljada

nocenja.

Italijani se posebno interesuju za Zabljak, pa ce, kako je dogovoreno, vec za Novu godinu taj skijaski centar posjetiti prva grupa turista sa Apeninskog poluostrva. U manjim grupama, pretezno ljubitelja lova, oni su ovih dana redovni posjetioci Ulcinja. Cesi, Slovaci, Madjari, Rusi i Ukrajinsci se interesuju za Budvu i Tivat, Makedonci za sva mjesta na Primorju, a najvljuje se i dolazak turista iz mnogih zapadnih zemalja.

Medjutim, skoro cetiri godine sankcija, bar kako isticu turisticki poslenici, bile su pogubne za crnogorski turizam, ne samo zbog nedolaska stranaca i ogromnog pada turistickog prometa, vec

zato sto je drasticno opao nivo turistickih usluga - kako po kvalitetu tako i po raznovrsnosti - amortizacija objekata je velika, a novi sadrzaji nijesu gradjeni. Nedostatak vode u ljetnjim mjesecima, otezan telefonski saobracaj, zavisnost od avio-prevoznika, nehigijena i primitivno ponasanje pojedinih gostiju, nedovoljna raznovrsnost ponude - reklo bi se, stare su bolesti crnogorskog turizma koje minulih godina ne samo da nijesu izlijecene, vec su i pojacane. Stoga su i strahovanja Iva Armenka iz "Budvanske rivijere" o tome kako ce biti docekani prvi (i pravi) turisti iz inostranstva, sasvim opravdana. " Sadasnji turisticki proizvod u Crnoj Gori ne zadovoljava dosta ostre kriterije probirljivog stranog gosta, naviknutog na mnogo kompletnije ponude uz povoljnije uslove koje mu nude druge turisticke zemlje", kaze Armenko.

I predsjednik Vlade Crne Gore, Milo Djukanovic, potvrdio je slicna strahovanja, kada je u razgovoru sa crnogorskim privrednicima istakao da domaca turisticka privreda "treba da se uozbilji", jer se od nje ocekuje da dodje do znacajnijih deviznih sredstava. On je posebno upozorio na napustanje dosadasnje politike cijena, kada su turisticki poslenici nastojali da profitiraju za samo 45 dana. Po ocjeni premijera Djukanovica, potrebno je mnogo vise uciniti u propagiranju crnogorskog turizma, jer medjunarodne berze i sajmovi samo sto nijesu poceli. U svemu tome, presudnu ulogu treba da odigra nedavno osnovana nacionalna turisticka organizacija.

Od takozvanih eksternih mjera, premijer Djukanovic je posebno oznacio neophodnu promjenu odnosa Centralne banke u Beogradu prema toj privrednoj grani, trazeci da se ona tretira kao izvozna djelatnost. Takodje je neophodno da i savezna administracija promijeni svoju politiku prema turistickoj djelatnosti, posebno oko uredjivanja viznog rezima i placanja raznih dazbina.

U razgovoru sa turistickim poslenicima, ministar turizma u Vladi Crne Gore, Dragan Milic, ukazao je na potrebu znatno veceg angazovanja u pripremama za ovogodisnju turisticku sezonu, pogotovu sto se ovoga ljeta, prvi put nakon cetiri godine, ocekuje i dolazak organizovanih grupa turista iz inostranstva, sto je od izuzetne vaznosti za crnogorsku privredu. Po njegovoj ocjeni borba za kvalitet treba da bude osnovno polaziste u svim aktivnostima za sto masovniji povratak inostranih turista, ali je akcentirao i druge probleme koji nijesu samo materijalne prirode.

"Ne mozemo ocekivati inostrane goste sa ovakvim rezimom viza - bio je energican ministar Milic, dodajuci da je Crna Gora od Savezne vlade zahtijevala da se to stanje hitno mijenja i vize ukinu. "Najmanje sto u tome ocekujemo, jeste da se makar za organizovane grupe inostranih turista omoguci slobodan dolazak, bez administrativnih formalnosti", precizirao je ministar turizma, naglasavajuci da ce Crna Gora, ipak, insistirati na potpunom ukidanju viza.

I dr Vanja Brailo iz Turisticke organizacije Crne Gore upozorava da ce "biti vrlo nepovoljno za turizam ukoliko bi se zadrzao sadasnji rezim dolaska stranih turista u Crnu Goru i Srbiju". Jer, po njegovim rijecima, za mnoge zemlje, turisti moraju, uz vizu, dobiti i garantno pismo iz nase zemlje.

"Ukoliko se ne pojednostavi rezim prelaska granice, pa i vize sasvim ukinu, nema izgleda za znacajnije povecanje turistickog prometa", istice dr Brailo.

Na sva ta insitiranja Vlade i turisticke privrede Crne Gore, Savezna vlada i dalje, uglavnom, ostaje i gluva i nijema, jer, po nekima, to je jedan od nacina kako da kontrolise ulazak raznih delegacija i licnosti, koji, navodno, mogu negativno uticati na politicki zivot u zemlji, kao sto je bio slucaj sa jednom od delegacija americkog Kongresa, koja je, prije mjesec i po dana, trebala da posjeti Crnu Goru. Prema nezvanicnim, ali pouzdanim izvorima, i gospodin Lukinovic, jedan od direktora prodaje iz njemacke agencije "Nekrmana", koji je prije neki dan zakupio znacajne turisticke kapacitete na Crnogorskom primorju, morao je privatno da obezbijedi garantno pismo kako bi dobio vizu za ulazak u nasu zemlju.

Medjutim, postoje izgledi, kako tvrde pojedini krugovi u Podgorici, ukoliko Savezna vlada ne udovolji zahtjevu Crne Gore da se rezim viza potpuno liberalizuje, da onda Crna Gora na granicnim prelazima duz svojih granica samostalno pojednostavi sve formalnosti oko ulaska turista. Radi se o granicnim prelazima na aerodromima u Podgorici i Tivtu za carter letove, kao i u lukama Bar, Kotor i Zelenika, a slicno bi se postupalo i sa stranim turistima koji bi preko aerodroma Cilipi i granicnog prelaza na Debelom brijegu dolazili u Crnu Goru. Najveci problem bi bio za dolazak turista iz Makedonije, Madjarske, Ceske i Slovacke, koji bi bili motorizovani ili koji bi koristili zeljeznicki prevoz.

Nadati se, ipak, da do svega toga nece morati doci, odnosno da ce Savezna vlada, ipak, imati vise sluha za poslovanje turisticke privrede, koja je "crnogorska zitnica". Ukoliko se to, ipak, ne dogodi, bio bi to jos jedan tezak i tesko prihvatljiv udarac Crnoj Gori, pa bi se jos jednom pokazalo da Beograd ima razumijevanja samo za ono sto je interes jedne od "ravnopravnih" clanica federacije.

Dino Ramovic AIM Podgorica