ZAKONOM ZABRANJENA!

Droga - Crna Gora

TEKST

Sredinom decembra, nekoliko vijesti o spektakularnim hapsenjima i hvatanjima dilera droge uzbudile su crnogorsku javnost. U noci izmedju 15. i 16. decembra crnogorsko Ministarstvo unutrasnjih poslova presjeklo je kanal krijumcarenja droge i na podrucju opstine Rozaje je otkriveno i oduzeto 2.147 grama heroina, izuzetne cistoce. Akcija je izvedena uz pomoc makedonske policije koja je blagovremeno dostavila neophodne informacije o vremenu i nacinu transporta droge kroz Crnu Goru. Cinjenica da su tom prilikom uhapsena trojica sa jugoslovenskim pasosem, od kojih su dvojica trajno nastanjeni u Makedoniji, ukazuje da putevi tranzita narkotika, i pored trogodisnje blokade srpsko -crnogorske granice, nijesu prekinuti. Takodje, tokom novembra i decembra, uhapseno je vise osoba u Bijelom Polju i Baru, zbog proizvodnje i stavljanja u promet marihuane.

Dugo je Crna Gora za narko dilere bila neinteresantno i nepristupacno trziste. Malobrojni, "zadocnjeli" hipici, mahom bivsi beogradski i zagrebacki studenti, bili su sporadicna pojava u zatvorenoj, patrijarhalnoj crnogorskoj sredini. Negdje sredinom osamdesetih zbio se neobican okrsaj usred centralnog, Njegosevog parka u Podgorici: nekoliko jakih momaka, koji su vladali podgorickim ulicama, razbili su "na gomile" povecu grupu dugokosih mladica koji su se redovno okupljali u parku i pusili "travu". No, desetak godina kasnije promijenila se i slika konzervativne crnogorske sredine: upotreba opojnih droga postala je svakodnevna pojava u mnogim kaficima i klubovima u Crnoj Gori, a zabiljezen je i veliki porast uticaja droge u srednjim skolama, pa cak i medju osnovcima. Najrasprostranjenija je, prema policijskim saznanjima, upotreba lijepka, kao i raznih tableta. Za to su se stekli i neki "institucionalni" uslovi: svima je dostupno koriscenje benzodijazepina, neuroleptika, antidepresiva i drugih medikamenata koji u sadejstvu sa alkoholom razorno uticu na svijest. Naime, nekadasnja zakonska zabrana ovih medikamenata za slobodnu prodaju - ukinuta je, pa se ove tablete mogu naci u svakoj snadbjevenijoj privatnoj apoteci.

Procjene da ce sankcije medjunarodne zajednice i blokada granica Srbije i Crne Gore za medjunarodni tranzit imati i jednu pozitivnu stranu - prekid lanca trgovine narkoticima - pokazala se netacnom. Prema podacima Interpola, ozloglaseni, "Balkanski put" heroina, koji od avganistansko-iranske granice, preko Istanbula i Makedonije, te Kosova i Srbije vodi dalje na Zapad - uopste nije presjecen, vec samo korigovan. Heroin vise ne putuje iz Srbije, odnosno Kosova, direktno u Hrvatsku, vec se jednim krakom "balkanskog puta" prebacuje za Madjarsku, odakle se droga dalje liferuje na evropsko trziste. Prekid komunikacije na relaciji Srbija-Hrvatska uslovio je, medjutim, otvaranje drugog kraka "balkanskog puta heroina" - tranzit ove droge kroz Crnu Goru. Sverc cigaretama preko brzih glisera, kojima je crnogorska obala preplavljena na ocigled policije, omogucio je i veoma brzu i efikasnu isporuku heroina, morskim putem.

Ratnim raspletom krize na prostoru bivse Jugoslavije, Crna Gora se nasla na udaru narko mafije, ne samo u pogledu transporta heroina. Beogradskim narko dilerima rat je znacajno suzio prostor djelovanja i za plasman drugih droga. Izgubljeno je znacajno i vrlo solventno trziste Splita, Makarske i sire Dalmacije, pa je Crnogorsko primorje tokom posljednje tri godine pretrpjelo pravi "narko udar". Budva, Bar i Herceg Novi preplavljeni su, tokom turisticke sezone, ali i kasnije tokom zime, marihuanom ali i drugim, mnogo jacim drogama. Samo u nekoliko sporadicnih racija tokom proslog ljeta budvanska policija je uhapsila veci broj osoba osumnjicenih za preprodaju droge.

Osnovno je, dakle, pitanje sta, osim policijske prinude, preduzima drzava?

"Do sada nije zvanicno registrovan ni jedan slucaj lijecenja narkomana u Crnoj Gori" - gotovo nestvarno zvuce rijeci primarijusa dr Vladimira Djikanovica, rukovodioca Sluzbe za neuropsihijatriju KBC-a u Podgorici. "Mi, naravno, imamo informacije da se odredjeni broj ljudi iz ove sredine lijeci u gradovima u Srbiji, prvenstveno u beogradskom Zavodu za bolesti zavisnosti na Dedinju", kaze dr Djikanovic. Ko iole poznaje situaciju u crnogorskom zdravstvu, zna da su sredstva koja se od drzave dodjeljuju odjeljenju za neuropsihijatriju u Klinickom centru u Podgorici nedovoljna da zadovolje osnovne potrebe odjeljenja koje je preoptereceno tzv. "redovnim" pacijentima. Zato ne moze biti ni govora o adekvatnom tretmanu i lijecenju podgorickih narkomana. A situacija je, prema saznanjima dr Djikanovica krajnje zabrinjavajuca, narocito medju srednjoskolcima. "Alarmirani smo u posljednje vrijeme iz odredjenih srednjih skola da je primijeceno uzivanje marihuane, kao i lijepka. Zato smo, u dogovoru sa rukovodstvom podgorickog Doma zdravlja i direktorima srednjih skola planirali da organizujemo niz predavanja o drogama i stetnosti njihovog uzivanja", naglasava dr Vladimir Djikanovic.

Nije bolja situacija ni izvan Podgorice, na teritoriji Crne Gore. "Putevi droge u posljednje vrijeme ne zaobilaze ni Crnu Goru. Nema podataka o tome koliko u Crnoj Gori ima narkomana, ali prema mojim saznanjima samo u Niksicu drogu uzima od sto do dvjesta djece skolskog uzrasta", tvrdi dr Rade Kosovic, neuropsihijatar u Domu zdravlja Niksic. Odgovor drzave bio je veoma zacudjujuci: kada je bilo planirano svecano otvaranje prvog Savjetovalista za bolesti zavisnosti u Crnoj Gori u Niksicu - odlukom republickog ministra zdravlja Miomira Mugose ljekari su obavijesteni da se otvaranje savjetovalista zabranjuje! "Ne zelim improvizacije, treba precizno osmisliti rad ove sluzbe, sto ovoga puta nije uradjeno", lakonski je obrazlozio svoju odluku ministar Mugosa. Otvaranje savjetovalista ostavljeno je za neka "bolja" vremena.

U medjuvremenu, zakon trzista je neumoljiv, to pokazuju i aktuelne cijene na narko pijaci u Crnoj Gori. Najrasprostranjenija od takozvanih lakih droga je marihuana. Razlog njene ceste upotrebe je u cijeni: "sibica" kosta oko deset maraka. Indijska konoplja se sve vise gaji po imanjima u okolini Podgorice, Bara i Bijelog Polja. Posljednje dvije-tri godine na crnogorskom narko trzistu izuzetno je trazen kokain. Klasa novopecenih biznismena, trgovaca naftom, cigaretama, klasa takozvanih "turbo-bogatasa", usvojila je beogradsku modu "smrkanja" kokaina. Cijena, zavisno od grada, varira, od 150 do cak i 250 maraka po gramu, zavisno od "distributera"i porijekla robe. Heroin je treci na listi droga koje su upotrebi u Crnoj Gori. Cijena grama heroina krece se od 70 do 150 maraka. Kako je za proizvodnju ove droge neophodna laboratorija, heroin se njacesce ditribuira vec uhodanim kanalima, preko Makedonije i Albanije. Istini za volju, najveci dio, ipak, se ne zadrzava u Crnoj Gori, nego biva dalje distribuiran. Upotreba sintetskih droga nije pretjerano zastupljena, ali, zabiljezena je, najvise u Podgorici i Budvi, upotreba sintetske droge, takozvanog ekstazija. U posljednjih nekoliko mjeseci ekstazi je sve vise u upotrebi po diskotema u Podgorici, a cijena jedne tablete dostize cifru i do 60-70 maraka.

Komparacija zvanicnih izvjestaja crnogorskog MUP-a, o broju krivicnih prijava podnesenih protiv lica zbog proizvodnje i trgovine narkoticima u protekle tri godine, ukazuje da je i Crna Gora postala znacajan i nezaobilazan punkt u medjunarodnoj trgovini drogama. Radi ilustracije: u toku 1993. godine, na teritoriji pod operativnom kontrolom Centra bezbjednosti u Podgorici, registrovana je samo jedna krivicna prijava i sproveden istrazni postupak protiv dvije osobe zbog posjedovanja i rasturanja droge. Vec sljedece godine bilans je impozantniji: radnici Centra bezbjednosti u Podgorici priveli su istraznom sudiji i podnijeli krivicne prijave protiv 21 osobe zbog, kako se navodi, "osnovane sumnje da su izvrsili djelo neovlascene proizvodnje i trgovine drogom". Za ovu godinu jos se ne raspolaze zvanicnim podacima, ali prema izvorima iz crnogorske policije, proslogodisnja cifra bice uveliko premasena.

Da je porast rasturanja droge i pojava organizovanih narko dilera evidentna dokazuje i podatak da je u novoj sistematizaciji koja se ovih dana priprema u crnogorskom MUP-u predvidjeno, konacno, osnivanje odjeljenja za narkotike. Predvidjeno je, prema izvorima iz policije, da u novoformiranom odjeljenju radi petnaestak radnika, od kojih su nekolicina vec na specijalizaciji u Beogradu. Osnovni drustveni problem je, medjutim, sto se borba protiv narkomanije svodi na prinudno i represivno dejstvo policije. Za brojne narkomane u Crnoj Gori, a procjenjuje se da ih ima oko hiljadu, ne postoji ni jedna specijalizovana ustanova. Njihovo lijecenje obavlja van Crne Gore, uglavnom u Beogradu i Novom sadu - pa zvanican podatak da nema ni jednog registrovanog narkomana u Crnoj Gori vise djeluje ka sistemski apsurd. Drzava ce vrlo brzo, htjela to ili ne, morati da se suoci sa ovim narastajucim problemom i to ne samo sankcionisuci posljedice, vec sirokom akcijom, izgradnjom specijalizovanih institucija i preventivnih programa borbe protiv droge.

Drasko DjURANOVIC AIM Podgorica