TKO SMO, GDJE SMO I KAKO SE ZOVEMO?

SVI BIVSI I BUDUCi (NE)PRIJATELJI

AIM SARAJEVO, 16.12.95. Do Deytona su se zvali: "agresori", "vekovni-vijekovni ili stoljetni neprijatelji", "cetnici", "ustase", "mudzahedini", "fasisti", "okupatori", "srbocetnicka banda", "pobunjenici", "zlocinci", "islamski fundamentalisti", "Alijini bojovnici", "povampireni Pavelicevi koljaci", "neljudi s brda"... Zivjeli su u "takozvanim", "bivsim", "nepostojecim", "samoproglasenim" "nasim" ili "njihovim" drzavama. A sto su i gdje zive nakon Deytona?

SARAJEVO: Zvanicno, zivi se jos uvijek u Republici Bosni i Hercegovini, mada se po Daytonskom sporazumu ova drzavna zajednica zove samo - Bosna i Hercegovina. Drzavni mediji, poput RTV BiH, bosanske Srbe konstinuirano zovu "agresorima", a teritorij pod njihovom kontrolom "okupiranim dijelom Republike BiH". Nerjetko predsjednika Predsjednistva BiH promoviraju u "naseg predsjednika Izetbegovica", a prilikom pominjanja teritorija pod kontrolom HVO korisiti se termin "takozvane Herceg-Bosne". Ekstremniji nacionalni listovi, manje-bise bliski vladajucoj stranci SDA, ne odustaju od "koljackih", "cetnickih" ili pak "ustaskih" epiteta i "borbe do konacnog oslobodjenja". Vodeci drzavni dnevni listovi i dio nezavisnih medija spas pronalazi u izrazima "srpski entitet i Federacija", "vodstvo s Pala", "liderstvo HDZ", no neizostavljaju haske cinjenice o sumnjicenu za pocinjene ratne zlocine u slucaju Karadzica, Mladica, Kordica, Blaskica i drugih. Interesantno je da pojedini nezavisni mediji koji svoj image opozicijskih listova grade na izuzetno kritickom odnosu spram vladajuce SDA partije pocinju objavljivati naziv Republike Srpske bez ikakvih navoda ili natuknice "tzv." uz obrazlozenje da je u potpisanim mirovnim papirima to ime priznato kao zvanicni naziv sprskog entiteta u BiH. Nedavno ce tako u sarajevskom magazinu "Dani" biti objavljen tekst, kako urednistvo tvrdi od njihovog novog dopisnika iz Vogosce, u kojem novinar plasira najtvrdokornije politicke stavove Karadzicevog rezima ("ne pada nam na pamet da zivimo s Muslimanima i Hrvatima", "nikad vise u istoj drzavi" "Sarajevo je srpski grad", "neka smo i ubijali i silovali, sve je to za nasu drzavu"), no uz predhodni redakcijski komentar u stilu - ako vec poslije Daytona zivimo ravnopravno u istoj drzavi onda je sasvim u redu objavljivanje ovakvog teksta, te poruke "Ako vam se tekst ne svidja nemojte psovati urednika novine vec Warrena Christophera". Da li se tko iz domaceg establismenta treba opsovati, nije napomenuto.

Na posljednjem zasjedanju bosanskohercegovackog parlamenta zastupnici opozicijske stranake (Unija bh. socijaldemokrata) upozoravali su kolege iz vladajucih da u svojim istupima ne mogu bosanske Srbe nazivati "agresorima" te da se prisjete kako u srpskom entitetu, iliti Republici Srpskoj, zive ravnopravni gradjani srpske nacionalnosti. Potom je i premijer Haris Silajdzic, komentirajuci dijelove pariskog govora srbijanskog predsjednika Milosevica, donosno njegovo pozivanje na Republiku Srpsku i Federaciju, javno izjavio: "Da. Svi se moramo navikavati na novi vokabular. Problem imaju oni koji koji se moraju navikavati na to da BiH nije podjeljena, da ostaje cjelovita. Na to se nasi susjedi moraju navikavati."

PALE: Mada su se, sudeci po izjavama nakon Daytona i Pariza, srbijanski predsjednik Milosevic i tamosnji drzavni mediji vrlo lako navikli izgovarati naziv Bosne i Hercegovine bez umetka "bivsa", paljanska TV u velikim je problemima. Ime Bosne i Hercegovine u ovom zabacenom bosanskom seocetu podno Jahorine, jos nitko javno ne prevaljuje preko usana. Ovih su se dana u studiju paljanske TV obreli cenici RS, R. Karadzic, M. Krajisnik, N. Koljevic i A. Buha, uzaludno pokusavajuci prikazati Daytonski sporazum kao uspjeh njihove politike. No, odgovarajuci na pitanja gledatelja o priznanju BiH od strane medjunarodne zajednice i SR Jugoslavije, te nadleznostima centralnih organa vlasti nasuprot nadleznostima koje ima srpski entitet, cetvorka s Pala priblegla je najblazoj varijanti - BiH je prozvana labava Unija. Novinar je potom prisutne lidere upitao za savjet kako da sada zovu "nase neprijatelje Muslimane i Hrvate", a Karadzic je ne trepnuvsi odgovorio: "Partnerima. A ako budu dobri partneri, onda ih zovite i prijateljima!" Korak dalje u iznenadnom mijenjanju krusa tonuceg broda s Pala napravio je M. Krajisnik objasnjavajuci kako da dojucerasnja "agresorska muslimansko- hrvatska koalicija", zapravo "Federacija koja nije samo muslimanska i hrvatska, vec visenacionalna tvorevina!" Na ponovno pitanje novinara da li da se sad govori "bivsa", "predhodna" ili "nova BiH", Karadzic je nevoljko odgovorio: "Pa, evo, ima neka BiH, a bolje i ovakva nego onakva. Ali, tek se stvara neka buduca Unija..."

Pet minuta nakon svojevrsne te-ve promocije federacijskih partnera, na paljanskim je vijestima ponovljena je prica o "muslimansko-hrvatskom agresoru" i "bivsoj BiH".

GRUDE: Jos od banjolucke turneje bivseg lidera HDZ-a BiH Mate Bobana 1993. i tadasnjeg svojevsrnog medjusobnog priznanja Gruda i Pala, u politickom vokabularu zapadne hercegovine "Republika Srpska" figurirala je kao legalna susjedna drzava, i obratno, izuzev u slucaju vojne terminologije ili vojnih dejstava kad su jedni drugima kontinuirano predstavljali "okupatore" i "povampirene neprijatelje". Vlada u Sarajevu nerjetko se i danas naziva "muslimanskom", kao i republicki parlament kojem zastupnici HDZ-a po pravilu ne prisustvuju, a Federacija BiH se uporno proglasava sastavnim dijelom konfederacije s Republikom Hrvatskom. Dolazak u Sarajevo, barem na zasjedanja federacijskog parlamenta, uveliko mjenja terminologiju nositelja "Herceg- Bosne", te se u javnim istupima pominje i Bosna i Hercegovina i njeni legalni organi.

Na koncu, kompletna strka oko naziva bosnskohercegovackih entiteta ili bh. drzave, zavrsit ce se tek kad ime i prezime svakog Bosanaca i Hercegovaca bude iznad politicko-nacionalnih tvorevina koje im "njihove" vlasti serviraju.

RUSMIR SPAHIC