"PATRIOTE" I "IZDAJNICI" - JO[ JEDAN PUT

Vojska u Crnoj Gori

tekst:

Opet je krenulo sa Cetinja. Na vanrednom Kongresu Liberalnog saveza, minulog vikenda, podmladak te stranke, predlau}i Rezoluciju o omladini, bio je prili~no operativan: "Mladi liberali Crne Gore, aktuelnu Vojsku Jugoslavije doivljavaju kao okupatorsku i zato pozivaju mlade Crne Gore da ne budu regruti i vojnici tu|e armije, koja je nosilac velikosrpstva i anticrnogorskog imperijalnog projekta". Uz dodatno obrazloenje da bi sankcije prema onima koji se ne odazovu pozivu vojske bile raznovrsne, a da ih Liberalni savez ne bi mogao za{itititi, Kongres je redefinisao kona~nu verziju bez stava da je odluka o odazivanuju na poziv VJ stvar li~ne procjene svakog pojedinca. Otprilike neka svako prora~una koja mu je kazna gora. Stav mladih liberala da oni "VJ doivljavaju kao okupatorsku", je ostao.

Odmah, sjutradan, reagovala je vladaju}a Demokratska partija socijalista. Doma}em su ivlju, u vezi s nemilim slu~ajem, potanko razja{njene sve pojedinosti. "Liberalni savez Crne Gore predlae gra|anima Crne Gore da ne idu u Vojsku Jugoslavije. On pri tome zna da ni u jednoj dravi na svijetu ne mogu nekanjeno da pro|u protivzakoniti postupci naro~ito ne u domenu odbrane Zemlje. Ali, upravo to je i cilj. [to bi vi{e mladih bilo u zatvorima zbog izbjegavanja regrutacije, bila bi ja~a teza LSCG o okupaciji Crne Gore. Tek tada bi oni mogli da obilaze strane ambasade i dokazuju svoje istine". Osim cilja razotkrivena je i pozadina. Ukratko: poslije dejtonskog sporazuma, raskrilile su se svijetle perspektive SRJ, a uporedo s tim, demokratski razvoj Crne Gore napreduje ogromnim koracima. "LSCG, o~igledno, ovaj tempo ne moe da prati. Ali, sve je to u okviru demokratije. ^ak i one politi~ke snage koje nijesu demokratske po svom bi}u i svojim politi~kim pogledima imaju svoje mjesto u demokratskoj dravi". Stvar je dakle stavljena na svoje mjesto: zahvaljuju}i du{evnom odnosu vlasti prema demokratskim principima, i jedna opaka stranka kao {to su liberali ne}e biti kolektivno uhap{ena.

U projekt se, naravno, uklju~ila i dravna novinarska analitika. Njeni nalazi se, mora da je slu~ajno, u zarez podudaraju s otkri}ima vladaju}e partije. Zanimljivo, svi komentatori su slono previdjeli da Kongres liberala nije usvojio prijedlog o bojkotu odlazaka u Vojsku Jugoslavije, iako je taj dio rasprave uredno emitovan na dravnoj televiziji. Gola konstatacija iz Rezolucije o "okupatorskoj vojsci" vlastima po svemu sude}i, zbog ne~ega, nije dovoljna. O ~emu bi se tu moglo raditi najavljuje beogradska "Politika". Njen dopisnik iz Crne Gore Dragomir Be}rovi}, ina~e blizak vlastima i raznim dravnim Slubama, "nezvani~no" je saznao i dojavio da je "u toku pretkrivi~ni postupak protiv predsjednika LSCG Slavka Perovi}a." Nezvani~no otkri}e "Poltikinog" dopisnika potkrijepljeno je i njenom porukom, Miodraga Latkovi}a, svjeeg ministra pravde u Vladi Crne Gore. "Bili smo svjedoci {ta se sve u Skup{tini govorilo o Vojsci Jugoslavije. Mislim da se iza tog govora niko ne moe pokrivati imunitetom. Ne moe se podrivati vojno-odbrambena mo}, odavti dravne tajne, niti izazvivati vjerska i nacionalna mrnja, razdor ili netrpeljivost. Ne moe se vrije|ati ugled SRJ i pozivati na izbjegavanje vojne slu`be", nare|ao je po spisku najglavniji za pravdu u Crnoj Gori.

Doma}i izdajnici i doma}i okupatori, jo{ }e izgleda dugo jezditi polti~kom scenom Crne Gore. Zasad se jedno zna - rasprave o VJ u ovoj republici postaju sve zabavnije. Po{to nije ba{ u~tivo zalaziti u intimu ljudima i tuma~iti kako ko "doivljava" najnoviju narodnu braniteljku, moda su, ipak, za ilustraciju njenog ukupnog statusa u Crnoj Gori podesniji, neki opipljiviji pokazatelji. Odranije je poznato - republika s drevnom ratni~kom tradicijom u novoj zajednici oslobo|ena je svoje teritorijalne odbrane, te je bar s te strane jedna ekolo{ki ~ista drava. Ako "neko" s vrha zajednice sjutra zamera~i da ovdje zavede vanredna stanje, poslanici crnogorske skup{tine }e o toj pojedinosti biti obavije{teni li~nim uvidom - kad s prozora ugledaju tenkove na ulici. Drugih nalednosti, po tom pitanju, crnogorska vlast se na vrijeme odrekla. Ono jest, u~estvuje Crna Gora u civilnoj kontroli zajedni~ke Vojske - predsjednik Bulatovi} je ~lan kolektivne vrhovne komande. Razlika izme|u njega i Milo{evi}a je samo u tome {to predsjednik Srbije, i po zakonu i mimo njega, odlu~uje i o redovnom i o vanrednom stanju u svojoj republici. Poneko, kad mu nado|e da se {ali s ozbiljnim stvarima, tu u kontrolore ubraja i veselog Radoja Konti}a, predsjednika Vlade SRJ.

Kad se ovako nare|aju ~injenice, ne moe se re}i da se VJ u Crnoj Gori osje}a ba{ kao siro~e. Tu se, nakon {to je temeljno sredila stanje po ostalim jugoslovenskim republikama, kao svoj na svome, pristojno udomljava. Od ukupno 21. op{tine u Crnoj Gori, samo u tri, na hladnom sjeveru, ( Roaje, Pluine, [avnik) nije istakla kandidaturu da smjesti pone{to od svojih opjevanih potencijala. Upu}eni svjedo~e da je 70 odsto flote nekada{nje JNA, sad ukrcano na crnogorsko primorje, koje nije ni deset odsto obale biv{e zajedni~ke domovine. U Srbiji je raspore|eno 39 - u Crnoj Gori, osim mornarice, deset brigada VJ, a ona, mala al ponosna, ~ini tek 6 odsto populacije SRJ. Nije te{ko svesti ra~un koliko kom po glavi stanovnika do|e branioca. Da bi skrasila, {toivu silu {to tehniku, VJ i{te skromno, nekih 200 lokacija. Posebno je uo~ena njena naklonost prema prirodnim ljepotama Crne Gore. Najljep{i zaliv, Bokokotorski, pao joj je kao u nasle|e; najljep{u uvalu, Valdanos, upravo ovih dana osvaja. Sudbina uvale maslinjaka kraj Ulcinja, moda najbolje svjedo~i ko u stvari kome komanduje u ovoj Republici. Pri~a je po~ela jo{ 93, kad je VJ od Vlade Crne Gore traila za potrebe ratne mornarice; Valdanos, Krnjice, jedan od bisera Skadarskog jezera, i Lu{ticu, najve}u prostornu rezervu za razvoj turizma na ovom dijelu Jadrana. Tada{nji ministar za urbanizam i prostor liberal Miodrag Burzan, svirepo je vojnim potraivanjima pretpostavio vae}e zakone republike u ~ijoj je Vladi ministrovao. Vlada je podrala odluku - VJ nije imala pravoalbe. Izgledalo je - i ~uda se, eto, de{avaju. Onda je ljetos, sav ushi}en predsjednik Bulatovi} na Dan mornarice obavijestio zainteresivane da ~udesa ima samo u knjigama za |ecu, a da je " republika Crna Gora odlu~ila da Vojsci Jugoslavije ustupi uvalu Vladanos, za pravljenje ratne luke". Od tada do danas traje zabavi{te na tu temu. Udruena opozicija je i na posljednjoem zasijedanju Skup{tine traila od Vlade da odgovori na prosto pitanje: ko je, kad, i |e darovao vojsci poklon vrijedan stotinama miliona maraka. A vlast se trefila ma{tovita. Neko vrijeme je tvrdila da je uvala regrutovana zbog rastere}enja Boke, i uljep{avanja nacionalne slike Ulcinja (ve}ina Albanci) a sad usavr{ava pri~u kako Valdanos u stvari nije crnogorski, nego jo{ od ranije pripada vojsci. Na pitanje opozicije, {to se onda Predsjednik ruga s mornarima te im poklanja njihovo, smi{ljen je izgleda kona~an odgovor - vojna tajna. "Odluka o ustupanju Valdanosa ~isto je politi~ke prirode. U novom ministru je jedino prona|ena mogu}nost njene tehni~ke realizacije. Nigdje ni u jednom planu Valdanos nije predvi|en za ratnu luku. Rije~ je 350 hektara prostora, predvi|enog za visoki turizam. Samo cijena zamlji{ta, pa da je ra~unamo kao u Andrijevici odakle je novi ministar, ko{tala bi 350 miliona maraka. Tamo je stoletni maslinjak; oko 50 hiljada stabala. Sra~unajte, sve da su bukve koliko bi vrijedile. Vojska uzima dio mora ~ime je za bog te pita koliko vremena oduzet Crnoj Gori profit. Odluku o odbijanju zahtjeva vojske donio sam isklju~ivo na osnovu zakona, a ista takva bi bila da se kojim slu~ajem radilo o vojsci suverene Crne Gore" kae Miodrag Burzan. O tajanstvenom papiru koji u najvnovijoj verziji slui za primirivanje opozicije Burzan kae: "Pri~a kako je Valdanos nekom odlukom, koja je stroga vojna tajna, ranije planiran za ratnu luku nema nikakvog osnova. Ta tobonja vojna tajna jo{ 86. godine dostavljena je u 170 primjeraka tada{njim delegatima crnogorske skup{tine, i tamo jasno pi{e da je samo jedan dio Valdanosa predvi|en za vojno odmarali{te. O bazama i lukama nema ni govora." Svejedno, divno je vidjeti novog crnogorskog ministra za urbanizam kako opozicionim poslanicima, makar kumili molili, ne da ni da virnu u strogu "vojnu tajnu."

Ina~e VJ bdi i nad ostalim razvojnim perspektivama Crne Gore. Mogu}nost izgradnje puta od Bosfora do Jadrana njen list "Vojska" metnuo je pod strogu analiti~ku proradu. "Svo|enjem Jugoslavije na dvo~lanu federaciju starih srpskih drava Crne Gore i Srbije postalo je aktuelno pitanje rje{avanja ne samo njihovog politi~ki jo{ fluidnog federalnog odnosa ve} i komunikacijske inetgracije. Oja~avanje saobra}ajnih veza Srbije i Crne Gore inetzivira}e privrednu integraciju, uticati na formiranje zajedni~kog ekonomskog, kulturnog i etni~kog prostora i sputavati destruktivne procese, secesiju. Po{to se zna ko tu moe da se igra "secesije" jasno je i za{to treba sprije~iti pravljenje autoputa od Trsta do Bara. Ovom varijantom u budu}nosti bi Srbiju bilo mogu}e zaobi}i i ostaviti je van va`nih ekonomskih magistrala."

Naravno, ovaku doma}insku ulogu VJ je po{teno zaradila u~estvuju}i u kreiranju dana{njeg statusa Crne Gore. Nije {ala u~initi ~ast zemlji ratnika i odvesti njene sinove na tako svijetao ratni put kao {to je bio onaj do Dubrovnika i natrag. Jednom kad se slegne tlo, tek }e se vidjeti koliko je ova vlast i ova vojska morala da zapne da bi nabrusila Crnogorce da odu prego granica njene republike u oslobodila~ke izlete. Malo se okolo zna da su na pomen odlaska izvan Republike u po~etku ~itave jedinice vra}ale oruje. Onda su stru~njaci za u}erivanje elana uzeli rije~. Ostao je zapam}}en poetski uzlet tada{njeg ministra vojnog u crnogorskoj Vladi, sada{njeg gomandanta Druge armijske oblasti, generala Boidara Babi}a. Re|aju}i razne zulume {to ih svaki dan ~ine na granici s Crnom Gorom "mupovci, okorjeli kriminalci, pla}enici, usta{ke glave{ine Rumuni Bugari, Kurdi, Rugovini istomi{ljenici" ~asnik je u parlamentu najavio odlu~uju}i ~as: "Treba kona~no na silu odgovoriti silom i primorati usta{ke vrhovnike, da u svoju suverenost za kojom ude mogu oti}i, ali malo druk~ijim na~inom nego {to su zamislili". Uti{ao se ne{to general Babi}, zar se nada da }e mu Prevlaku donijeti razne trgova~ke vje{tine. Moda je ~ovjek zaboravio kako je vojni~ki dostojanstveno drao kurs onim "opozicionim strankama koje javno pozivaju obveznike da se ne javljaju u jedinice. U situaciji kad je ugroena sloboda i prosperitet Crne Gore, to predstavlja ne samo krivi~no djelo nego i najve}u izdaju". Komandant podgori~kog korpusa general Damjanovi} dok su letjle u nebo radnje i ku}e pljevaljskih Muslimana, kao stru~no lice, zaloio je svoj autoritet, kako bi razjasnio tajnu. "Siguran sam devedeset posto da oni to sami sebi miniraju". Poslije kad je otkriveno da su autori podviga srpski vitezovi, general se nije javkao. Hrabri ratnici nikad nijesu dobili priliku da pred crnogorskom javno{}u objasne kako im se ~ini obja{njenje njihovog komandanta Veljka Kadijevi}a o razlozima zbog kojih je pokrenuta dubrova~ka epoeja. ^ovjek moe samo da sanja {ta bi tim povodom javno rekao predsjednik Bulatovi} suo~en sa majkama rezervista koji su ostvili kosti u tu|oj avliji sokoljeni njegovim stru~nim tuma~enjima o "va`nim strate{kim ta~kama" - tamo negdje oko Straduna.

"Ovda{nje vo|e dosljedno miroljubive poltike, po svemu izgleda, nijesu imali kad od slavnih pobjeda da primijete kako u Crnoj Gori paralelno ide i jedna druga pri~a. Nije zalud onda, kad je pramen tame pao na Crnu Goru, Vila Lov}enska molila Dubrovnik za opro{taj. Neka krsti kako ko ho}e, ali ovdje je u sjenci rata stasala generacija mladih me|u kojima je zavidan broj onih koji ovu vojsku ne doivljavaju kao svoju. Lako bi bilo da su samo liberali", kae Novak Adi}, predsjednik mladih LSCG. Generali i dravna propaganda ovih dana njihaju iluziju o folklornoj Crnoj Gori u kojoj je stalo vrijeme, i gdje se, zaboga, "momak ne moe oeniti ako nije osluio vojsku ". U is~ekivanju da kandidati za mladoenje pohitaju da navuku cokule, ne{to im je jedino ~udno - kako to da opet zagrmi sa Cetinja. Svojevremeno se iznad opasanog Dubrovnika visoki oficir tada{nje JNA javno ~udom ~udio, kakav li je to narod kad njega i njegove oslobodioce ne do~ekuje s pjesmom u njedrima. Kako tada tako danas: ovda{nja vlast se ozbiljno naljutila {to mladi liberali VJ doivljavaju tako kako je doivljavaju. Bolje ne naga|ati {ta bi se ovdje desilo ako nekom padne na um da im uliva ljubav prema uniformi, tako {to }e Slavka Perovi}a, ne bi li ga dognali u red, otpremiti na robiju.

Esad KO^AN