TUDjMAN NE DA ZAGREB

AIM, ZAGREB, 12.12.1995. Kada je neposredno prije izvanrednih izbora u Saboru vodjena rasprava o novom izbornom zakonu, zastupnik Istarskog demokratskog sabora Dino Debeljuh u jednom je trenutku zajedljivo predlozio da se obavezno uvede i odredba da se izbori ponavljaju sve dok HDZ ne pobijedi. Tada nije ni slutio, a mozda i jeste, da to nije bila tek dosjetka i reakcija na prijedloge po kojima je bilo gotovo nemoguce tuci HDZ. Jer, evo proslo je vise od 40 dana od kada je na izborima za zagrebacku Gradsku skupstinu opozicija dobila 33 od 50, a u Zupanijskoj skupstini 44 od 80 mjesta, ali sve je i dalje ostalo kao da izbora nije ni bilo. Iako je zakonom po hitnom postupku Zagreb ujedinjen sa svojim prstenom i tako umjesto dvije sada postoji jedna zupanija, i dalje postoje stare skupstine, koje prije izbora nisu raspustene, kao sto je to ucinjeno sa Zastupnickim domom. Te skupstine se redovno sastaju, a na celu grada i dalje stoluje Branko Miksa. To je sluzbena verzija. Po onoj nesluzbenoj, a zapravo stvarnoj, s obzirom na odnos snaga i izborne rezultate, novi zagrebacki gradonacelnik je dr. Goran Granic iz Hrvatske socijalno liberalne stranke, a predsjednik Skupstine dr. Zdravko Tomac iz SDP-a.

Tako je to na konstituirajucim sjednicama odlucila vecina vijecnika jos 2. prosinca. No, vec toga dana se znalo da HDZ i predsjednik Tudjman nece priznati takav izbor. Tudjman je odmah nakon zagrebackih izbora, zajedno sa svojim trabantima tipa cuvara drzavnog pecata Ivana Milasa, ustvrdio da nece prepustiti vlast "koaliciji komunista i fasista". Aludira se pritom na cinjenicu da se u zajednickoj opozicionoj fronti nalaze i SDP- ovci i pripadnici Paragine Hrvatske stranke prava 1861. No, koliko se daleko u trazenju razloga za nepriznavanje volje biraca moze otici ilustrira izjava dr. Franje Gregurica, kojeg se dugo smatralo mekim hadezeovcem, a pokazalo se da mu je moral strasno strana rijec, kako Predsjednik ne moze pristati da mu prilikom drzavnickih ispracaja i doceka ruku pruzi i neki opozicionar.

Bilo je jos niz objeda na racun opozicije i njenih kandidata, tako da je Goran Granic, inace brat hrvatskog inoministra Mate Granica, proglasen doslovce neprijateljem i rusiteljem drzave, a Tudjman je uporno tvrdio da HDZ-u koji je dobio oko 35 posto glasova pripada mjesto gradonacelnika. U medjuvremenu je HDZ pokusao stvoriti koaliciju sa nekom od stranaka - liberalima, esdepeovcima ili haesesovcima, nudeci sitne ustupke na razini Republike u zamjenu za funkciju gradonacelnika. Kazu da su odrzana cak cetiri takva sastanka, sa bezbroj onih pobocnih, ali opozicija je ostala pri svome: trazimo samo ono sto nam pripada, ne zelimo iznevjeriti birace, a HDZ-u nudimo ono isto sto je on nama dao u Saboru i u vladi. Tudjman je javno primijetio da nece potvrditi imenovanje novog gradonacelnika. To je inace njegovo ustavno pravo, jer svaki zupan, a gradonacelnik Zagreba je ujedno i zupan Zagrebacke zupanije, po hrvatskim zakonima bez obzira sto ga biraju zupanijske skupstine zapravo je drzavni sluzbenik i njegovo imenovanje potvrdjuje predsjednik Republike.

Ali HDZ je ipak odabrao drugaciju taktiku. Na pocetku konstituirajuce sjednice ministar uprave Davorin Mlakar upozorio je kako je za konstituiranje skupstine potrebna dvotrecinska vecina prisutnih vijecnika. Pozivao se pritom na stari privremeni poslovnik Gradske skupstine iz starog saziva. Istodobno, na konsitutirajucu sjednicu nisu dosli 17 vijecnika HDZ-a i dva vijecnika Djapicevog HSP-a. Medjutim, 31 vijecnik udruzene opozicije, pozivajuci se na zakone o lokalnoj samoupravi i gradu Zagrebu, te na Ustav, konstituirali su novu Gradsku skupstinu i izabrali njene celnike.

No, Vlada RH je svega nekoliko dana nakon toga zakljucila da skupstina nije konstituirana i donijela odluku o ponovnom sazivanju konstituirajuce sjednice za 2. sijecnja 1996. godine. Ono sto pritom najvise zabrinjava je da je takva odluka donijeta nakon sastanka Vijeca za obranu i nacionalnu sigurnost , jednog od kljucnih savjetodavnih tijela predsjednika Tudjmana. Takvu odluku vlade opozicija je proglasila pokusajem da se poniste rezultati demokratskih izbora, odnosno nakanom da se u Zagrebu suprotno volji biraca zadrzi stara vlast koja je izbore izgubila. Vlada - tvrdi dr. Zdravko Tomac - pokusava pravnim zavrzlamama osporiti rad novoizabranim organima vlasti. Cak se i u VONS-u govorilo da vlast zele destabilizirati oni koji zele provesti volju gradjana. Upravo suprotno, vlast destabiliziraju oni koji tu volju osporavaju, ustvrdio je Tomac.

Sudjelujujuci u jednoj TV emisiji Ivica Racan je podsjetio da je SDP, i pored svih prijetnji i ucjena, 1990. godine ogranizirao visestranacke izbore, izgubio je vlast i uredno je predao, jer tako su htjeli biraci. Mi smo tada pokazali svoju demokraticnost, za razliku od HDZ-a. Lako je biti demokrat kad se dobija, treba to biti i kad se gubi. Ove njegove rijeci bile su burno pozdravljene od nekolko stotina ljudi sto su prisustvovali snimanju u kazalistu "Kerempuh" (bivsi "Jazavac").

Slicne stavove iznijeli su i predstavnici drugih stranaka, pa je tako gradonacelnik Granic objavio da ce skupstinska vecina zatraziti od Ustavnog suda da ponisti odluku vlade, a kad sud donese odluku odlucit ce sto ce napraviti.

Predsjednik HSS-a Zlatko Tomcic kaze kako je ovo "logicna geneza provodjenja demokracije kako je zamislja HDZ". Stipe Mesic je podsjetio na parlamentarnu krizu iz proljeca 1994. godine kada se Ivan Milas stalno pozivao na vecinu u parlamentu, a kad su se njegovi oponenti pozivali na poslovnik odgovarao: Poslovnik uopce nije bitan.

Ustavni sud, ciji je predsjednik Jadranko Crnic, zajedno sa potpredsjednikom Sabora dr. Zarkom Domljanom i pomocnim biskupom zagrebackim Markom Culejom, prisustvovao konstituirajucoj sjednici Gradske skupstine, dobio je tako vruci krumpir, koji ocito nije pravne nego iskljucivo politicke naravi. Mnogi se stoga pitaju hoce li Ustavni sud, koji je, kao i sve institucije u Hrvatskoj, biran po principu podobnosti, presuditi u korist opozicije. U svakom slucaju nije mu lako jer nije u Hrvatskoj tako uobicajeno da se organi vlasti suprotstavljaju volji Predsjednika.

I sto sad, kakvi su scenariji moguci? Ako Ustavni sud bude odlucio u korist opozicije sve je manje vise jasno. Ali to je tesko ocekivati u ovom trenutku kad Tudjmanu rapidno pada popularnost, pa bi to bilo protumaceno maltene kao udar iz vlastitih redova. Zato je najvjerojatnija varijanta da ce Sud odugovlaciti sa svojom odlukom. Na novim konstituirajucim sjednicama opozicija ce ponoviti ono sto je vec ucinila, bez obzira da li ce joj se pridruziti vijecnici iz HDZ-a i HSP-a, a onda je opet na VONS-u i Vladi da procjene sto im je ciniti. Znajuci Tudjmanovu tvrdoglavost odluka ce biti ista. Moguce je da Vlada i prizna pogresku, a da u tom slucaju Tudjman ne potvrdi izabranog gradonacelnika. U tom slucaju raspisuju se novi izbori, na kojima ce po svim procjenama HDZ proci jos katastrofalnije nego sada. No, ni tada nije sve gotovo, jer Tudjman ima na raspolaganju jos oruzja da drzi vlast u gradu. Moze imenovati svog povjerenika, moze opet ponistiti izbore i tako u nedogled. Ili, ipak mozda sve i ne bude tako.

Prema izjavama HDZ-celnika njima je ovo vrijeme od mjesec dana potrebno nebili dosli do kakvog takvog dogovora koji bi im bio prihvatljiv. Nastavljeni su intenzivni razgovori sa strankama koje bi eventualno zeljele uci s njima u koaliciju. Mogucnost za nesto takvo je sada minimalna, ali tko zna? "Globus" je u medjuvremenu objavio anketu po kojoj ispada da bi HDZ u Hrvatskoj nakon Daytona dobio svega 30 posto glasova, a Tudjmanova popularnost je pala na 42,1 posto (drugi je Zdravko Tomac sa 20,9 posto, a Drazen Budisa tek treci sa 17,6 posto). Skoro 72 posto gradjana Zagreba ne odobrava HDZ-ovske igre, a u ponovljenim izborima samo njih 25 posto bi ponovo glasalo za HDZ.

Ponasanje HDZ-a u Zagrebu nije izazvalo samo gnjev Zagrepcana vec i ljudi sirom Hrvatske, zato je pitanje na koji ce se elegantan nacin Tudjman izvuci iz kase u koju se sam uvalio. Jer ne pritisce ga samo domaca javnost, vec i svijet. Ovih dana u Hrvatskoj je boravila misija parlamentarne skupstine Vijeca Evropa, a koliko smo uspijeli saznati, iako to nije sluzbeno objavljeno, jedna od tema razgovora bio je i Zagreb.

GOJKO MARINKOVIC