BURA OKO PREVLAKE

AIM, SPLIT, 27.11.1995. Po dolasku iz Daytona hrvatski predsjednik Tudjman u svojoj prvoj izjavi ne zagrebackom aerodromu najavio je da ce Hrvatska vec slijedece turisticke sezone imati dva do tri puta veci prihod od turizma. Njegov optimizam je, naravno, bio temeljen na postignutom miru, a u kalkulaciji o turistickoj dobiti zasigurno je mislio i na najjuzniji dio hrvatskog Jadrana, na dubrovacko primorje koje je posljednjih pet godina turisticki posve zamrlo.

No, zahvaljujuci jednom drugom Tudjmanovom stavu izrecenom u poslanici u povodu daytonskih pregovora i sporazuma, u dubrovackom podrucju, posebno u Konavlima, uvukao se nemir. Hrvatski predsjednik je tada ostavio otvorenom mogucnost da se Prevlaka, poluotok na ulazu u Bokokotorski zaljev na hrvatsko- crnogorskoj granici mijenja za dio hercegovackog teritorija u dubrovackom zaledju u kojem se nalazi Hrvatska vojska kako bi se na taj nacin povecala sigurnost Dubrovnika.

Prevlaka, odnosno toboznja zastita baze bivse Jugoslavenske narodne armije na njoj, na pocetku jeseni godine 1991. bila je izgovor za razaranje i pljacku citavog dubrovackog podrucja u kojem su osim JNA sudjelovali i srpski i crnogorski dobrovoljci. Poslije provedbe Vanceovog plana, na krajnjem jugu Hrvatske, na strateski vaznoj Prevlaci, s koje se kontrolira ulaz u Bokokotorski zaljev, nalaze se snage UN-a.

Po rijecima samih clanova hrvatskog izaslanstva u Daytonu, srpsko-crnogorska delegacija je inzistirala na trgovini s Prevlakom, premda je to nedvojbeno hrvatski teritorij u vlasnistvu konavoskih seljaka, koji je jos od 1419. godine kad su ga stari Dubrovcani kupili od bosanskog velikasa Sandalja Hranica, bio u sastavu Dubrovacke Republike.

Kako nije u pitanju moguca trgovina samo s Prevlakom, nego i sa sirim pojasom koji bi zahvacao juzni dio Konavala sve do Molunata, Konavljani protestiraju i protiv samih najava takve mogucnosti. Oni zajedno s Dubrovcanima potpisuju peticiju u kojoj se protive bilo kakvoj trgovini s Prevlakom, a u subotu 25. studenog u organizaciji opozicijskih stranaka su odrzali i protestni miting pred crkvom sv. Vlaha pod geslom "Hrvatska je Prevlaka". "Najdrzavotvornija" stranka, Hrvatska demokratska zajednica nije se pridruzila protestu, cak ga je i osudila spocitavajuci mjesnim opozicijskim celnicima da uzbunjuju narod, te kupe za sebe poene za lokalne izbore. Na dan protesta dubrovacki HDZ je izrazio podrsku Vrhovnistvu Hrvatske, a ministar vanjskih poslova dr. Mate Granic, koji je na nedavnim parlamentarnim izborima pobijedio u dubrovackoj izbornoj jedinici, u subotu ujutro je na dubrovackom radiju izjavio da prijedlog Srbije i Crne Gore o razmjeni Prevlake za neke druge teritorije nije posezanje za suverenim hrvatskim teritorijem.

"Republika Hrvatska je do konacnog medjusobnog priznanja odbila bilo kakve razgovore o tome. To znaci, kada se stave potpisi u Parizu, kada napokon zavrsi proces pregovaranja i kada se potpise sporazum o normalizaciji odnosa izmedju RH i SRJ, u sklopu stabilnosti i sigurnosti svaka drzava moze potaknuti odredjena pitanja. To ne znaci da ta pitanja mogu biti i rijesena onako kako ih ta drzava potakne. Drugim rijecima, duzni smo razgovarati, ali iskljucivo postivajuci svoje vlastite strateske interese", rekao je Granic Dubrovcanima.

Neki sat kasnije, pred crkvom sv. Vlaha, citiran je potpredsjednik hrvatskog Sabora, dr. Zarko Domljan, koji je nedavno izjavio: "Po mojem dubokom uvjerenju precijenili smo i mistificirali rt Ostro oko kojeg se postavilo pitanje biti ili ne biti. Kad bih ja prodavao neku objektivno nevaznu stvar i ako bih za nju mogao dobiti stostruku cijenu, onda bih je prodao. Uostalom ako nesto dobivate, nesto morate i dati".

Dubrovcani i Konavljani su mu porucili da Prevlaka nije "nevazna stvar" i da se za nju ne moze dobiti "stostruka cijena", jer ona jednostavno nema cijene. Oni odbijaju i primisao da bi se razgovaralo o razmjeni teritorija vrijednije Prevlaka za "nekoliko kilometara krsa na podrucju druge drzave". Uz to "zive su rane i ubijanja, pljacke i razaranje od Debelog Brijega do Bistrine", da bi se moglo trgovati tim teritorijem.

Dr. Mate Granic, koji je obecao skupstini Dubrovacko-neretvanske zupanije doci i objasniti stavove hrvatskog vrha oko Prevlake. osjetio se ponukanim da i nakon dubrovackog protesta dade umirujucu izjavu za "Slobodnu Dalmaciju" da do zamjene Prevlake moze doci tek nakon referenduma u kojem bi se hrvatski biraci izjasnili o toj mogucnosti.

Zagrebacki tjednik "Globus" je proveo anketu u kojoj je 80 posto gradjana protiv ustupanja Prevlake. Ana Carevic, starica koja je u Konavlima provela citavo vrijeme okupacije, na dubrovcakom je mitingu burno pozdravljena kad je rekla da dio istocne Hercegovine koji bi pripao Hrvatskoj ne znaci nikakvu zastitu za Dubrovnik "jer Milosevic nas moze gadjati i iz Beograda", te da ona svoje Konavle ne da.

Sudeci po reakcijama iz Dubrovnika i Konavala, a i hrvatske javnosti ne samo kad je u pitanju razmjena Prevlake vec i hrvatsko odustajanje od Bosanske Posavine, Zagreb bi tesko mogao provesti u djelo bilo kakvu nagodbu oko hrvatskih teritorija. "Vrhovnici, nemojte izdati narod i ne trgujte teritorijem - nece vam ostati nista, ostata cete sami", porucio je s dubrovackog mitinga Vido Bogdanovic, kandidat udruzene oporbe u Dubrovniku na posljednjim izborima. Na mitingu se culo i da je Prevlaka potrebna crnogorskom i srpskom rukovodstvu da na kraju s njom opravdaju stotine zivota izgubljenih na juznom hrvatskom bojistu, te gospodarsko unistenje njihove zemlje.

Hrvatska i Crna Gora inace imaju potpuno odredjenu i definiranu kopnenu granicu i tu nemaju nikakvih spornih pitanja. Za Prevlaku se trazi prihvatljivo rjesenje. Mozda mu je najblizi predsjednik hrvatske drzavne komisije za granice dr. Hrvoje Kacic, koji kaze: "Na prostoru rta Ostro ili Ponte Ostro, skupa s unutarnjim uvalama Prevlakom i Cipavicom, mi se mozemo orjentirati na razvitak turizma, a ne da to bude jedna neuralgicna tocka gdje bi tenzije samo rasle. Nesporno je, naime, da je to hrvatski teritorij i nesporno je da je u tom dijelu suverenitet Republike vec utvrdjen svim dokumentima u okviru konferencije o bivsoj SFRJ, zatim Badinterove komisije, poslije prihvacenim i ukljucenim u nizu rezolucija Vijeca sigurnosti UN-a". Sve u svemu, u hrvatskoj javnosti Prevlaka je danas vise od teritorija: ona je pitanje principa.

GORAN VEZIC