ZAKON O DRZAVLJANSTVU SRJ

PO MJERI VLASTI

Tekst: Prvi put u kratkoj istoriji srpsko-crnogorske federacije o jednom zakonu starace se iskljucivo savezna policija: sami su ga pisali, a - nakon sto prodje skupstinsku proceduru - sami ce ga i sprovesti u djelo. Nakon dvogodisnjih opseznih konsultacija konacno je za raspravu u saveznom parlamentu pripremljen Prijedlog zakona o jugoslovenskom drzavljanstvu. Vlasti su rijesile da ne nasjednu na zamku zapadnoevropske demokratske prakse: izrada i osmisljavanje zakona nije povjerena Ministarstvu pravde - kako su neobavijesteni pravni strucnjaci ocekivali - vec saveznom ministarstvu za unutrasnje poslove. Gradjani Srbije i Crne Gore mogu, dakle, odahnuti: brigu o njihovom drzavljanstvu preuzece "depolitizovana" savezna policija pod vodjstvom Vukasina Jokanovica, jednog od kljucnih ljudi SPS -a.

"Nelogicna je procedura, prije svega. Zakon je predlozilo savezno Ministarstvo unutrasnjih poslova, sto je neprihvatljivo. U svakoj pravno uredjenoj drzavi taj bi projekat bio poveren ministarstvu pravde", istice dr Gaso Knezevic, profesor medjunarodnog privatnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Savezni policajci nasli su se, prilikom izrade novog zakona o jugoslovenskom drzavljanstvu, na muci: kako srociti zakon da slici evropskim standardima, a da zadovolji ideoloske i politicke zahtjeve vladajuceg rezima? Ovim Zakonom, uz to, konacno je trebalo urediti odnose unutar federacije, narocito hijerarhiju republickog i saveznog drzavljanstva. Ne manje znacajano je i normiranje nacina dobijanja i prestanka drzavljanstva, posebno aktuelizovano ogromnim prilivom izbjeglica na teritoriju Srbije i Crne Gore.

Sudeci prema predlozenim rjesenjima, u Beogradu su, izgleda, namjerili da stanu na put prijetecoj samostalnosti republika. O sticanju i prestanku jugoslovenskog drzavljanstva odlucivace savezni MUP, a ne, kao do sada, republicka ministarstva. Ovu, krupnu "inovaciju" predlagac prozaicno komentarise: "To resenje ima svojih prednosti sa prakticne strane"! Tvrdi se, naime, da ce se time "na efikasniji i racionalniji nacin izvrsavati savezni zakon i znatno aktivnijom ulogom saveznih organa doprineti sredjivanju stanja u ovoj oblasti". Ekipa saveznog MUP-a bice, dakle, glavni filter za odredjivanje ko je podoban da bude nagradjen titulom drzavljanina SRJ.

Analiza Prijedloga pokazuje da je predlagac, osim "efikasnijeg funkcionisanja", imao zadatak da centralizuje odnose u federaciji. Dosadasnjim ustavnim rjesenjima iz 1974. godine, savezno drzavljanstvo izvodilo se iz republickog. Podrazumijevalo se da onaj ko je drzavljanin Crne Gore ujedno je i drzavljanin SFRJ. Prerogative takve suverenosti novi Prijedlog zakona o jugoslovenskom drzavljanstvu brise! Logika je obrnuta: od sada ce savezno drzavljanstvo biti primarno. "Jugoslovenskom drzavljaninu prestaje drzavljanstvo republike clanice u trenutku otpusta ili odricanja od jugoslovenskog drzavljanstva", istice se u obrazlozenju Prijedloga zakona. Strah od drzavnosti republika koji je Ustavom iz 1974. godine bio predvidjen, vise je nego jasan.

"Srbija i Crna Gora kao federalne jedinice ostace bez obiljezja suverenosti. Zakon o drzavljanstvu je put ka unitarizmu, jer odredbe Zakona iskljucuju crnogorsku suverenost, jednako kao i srpsku", komentarise dr Gaso Knezevic novouspostavljene odnose u dvoclanoj federaciji.

Predlagac se potrudio da zabunu ucini kompletnom. Za prijem stranaca u republicko drzavljanstvo uopste nije neophodna odluka republickih vlasti. "Stranac stice drzavljanstvo republike clanice u trenutku prijema u jugoslovensko drzavljanstvo", pise u obrazlozenju Prijedloga zakona o jugoslovenskom drzavljanstvu. Tako, odlukom saveznog MUP -a, a zbog "narocitih zasluga za Jugoslaviju" (citat!), jugoslovenski gradjanin moze postati i neko koga savezni policajci odrede kao "osvjedocenog prijatelja SRJ". Nakon toga, republicko drzavljanstvo mu je na dohvat ruke. Crnogorski drzavljanin bi, po ovoj logici, mogao postati ako zeli, recimo, filosof - humanista Danijel Sifer; ili vjeciti kandidat za poslanika u britanskom Parlamentu Dzon Kenedi; ili neko treci, ne manje zasluzan za "opstu stvar". Dovoljno je da, posto od saveznog MUP - a dobije jugoslovensko drzavljanstvo, prijavi prebivaliste u Crnoj Gori. Cak bi se, u narednom izbornom ciklusu, s obzirom na jednogodisnji vremenski cenzus, mogao pojaviti kao kandidat za predsjednika Crne Gore.

Petogodisnje ratno okruzenje, brojni drzavotvorni projekti - u kojima je ovdasnja vlast imala zapazenu ulogu - koji su podrazumijevali stvaranje jednonacionalnih drzava uz "humana preseljenja naroda", pretvorilo je veliki broj nekadasnjih gradjana SFRJ u beskucnike, koji su pred naletom silnih nacionalnih milicija utociste potrazili na prostorima gdje im makar goli zivot nije bio direktno ugrozen. Prema nezvanicnim podacima, u Srbiji se nalazi oko 800 hiljada, a u Crnoj Gori oko pedeset hiljada ljudi, izbjeglih iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Premda se drzave nastale raspadom SFRJ, prinudjene diktatom medjunarodne zajednice, deklarativno zalazu za povratak izbjeglica na svoja "vjekovna ognjista", realnost je sasvim drugacija: veliki broj ljudi vise nema gdje da se vrati - njihove kuce su porusene ili popaljene. Zivot vecine izbjeglica nastavice se u zemljama u koje su prebjegli.

Kako inkorporirati izbjeglice u bice dvoclane federacije a da se time ne izazovu veci politicki potresi? Za koga ce glasati oni koje je ovdasnja vlast gurnula u rat, obecavajuci "svesrpske" granice, i koji su upravo zbog te ideje ostali prakticno bez svega sto su nekada imali? Pola miliona glasova, koliko se procjenjuje da bi moglo biti glasaca u izbjeglickoj masi, vise je od deset odsto birackog tijela Srbije. Radi ilustracije: vladajuca SPS je na posljednjim izborima u Srbiji dobila 22,5 odsto od ukupnog birackog tijela.

Tesku politicku enigmu zakonodavac je naizgled uspjesno rijesio. Sve djeluje vrlo demokraticno, ali osim klasicnih nacina sticanja drzavljanstva - porijeklom, rodjenjem na teritoriji Jugoslavije, prijemom i prema medjunarodnim ugovorima - Prijedlog zakona uvodi i institut prihvatanja u jugoslovensko drzavljanstvo. Rijec je o nacinu sticanja drzavljanstva "pod olaksanim uslovima za drzavljane SFRJ koji zbog svoje nacionalne ili verske pripadnosti i zalaganja za postovanje ljudskih prava i sloboda izbegnu na teritoriju Jugoslavije", pojasnjava zakonodavac "ustupak" prema gradjanima bivse SFRJ. Tako se drzava, na prvi pogled, vrlo brizljivo stara o buducem statusu izbjeglica, jer im omogucava, kako pise u obrazlozenju, da "jednostavno i bez posebne procedure" steknu jugoslovensko drzavljanstvo.

Kao i u svakom ideoloski lukavo postavljenom zakonskom projektu, medjutim, "jednostavna procedura" ima politicku i proceduralnu "zamku". Naime, drzavljanstvo se lako stice, kaze zakonodavac, "ukoliko sticanje jugoslovenskog drzavljanstva ne ugrozava bezbjednost, odbranu i medjunarodni polozaj Jugoslavije". O bezbjedonosnoj zastiti od nepozeljnih politickih elemenata, starace se, dakako, savezni MUP. Izvjestaj o svom djelovanju podnosice iskljucivo i samo Saveznoj vladi. U praksi "jednostavna procedura" znaci, u stvari, da ce izbjeglica - pretendent na jugoslovensko drzavljanstvo - morati da prodje vrlo detaljnu policijsku provjeru i politicko - psiholoske testove. Tek kada se "depolitizovani" savezni policajci do kraja ubijede u lojalnost pojedinca, treba ocekivati da ce biti nagradjen titulom jugoslovenskog drzavljanina.

Za razliku od izbjeglica, Prijedlog zakona sa posebnim pijetetom tretira iseljenike u "dijaspori". Rijec je o nekadasnjim jugoslovenskim drzavljanima kojima je u bivsoj SFRJ prestalo drzavljanstvo, uglavnom iz dva razloga: zbog duze odsutnosti ili im je poslijeratna komunisticka vlast drzavljanstvo oduzela zbog njihovog "doprinosa" u borbi protiv antifasistickog pokreta. Upoznati sa skrivenim politickim interesima federacije, pisci novog zakona smatraju da je vecina ovih ljudi zadrzala "zive veze sa domovinom i jaka patriotska osecanja", te da im - bez otpusta iz stranog drzavljanstva i bez odobrenja za stalno nastanjenje na teritoriji Jugoslavije - treba omoguciti da se zakite titulom jugoslovenskog drzavljanina.

"Neverovatna logika. Neko ko je, recimo, 1945. godine prebegao kao Nedicev ili Ljoticev covek, lakse ce dobiti drzavljanstvo nego ljudi koji su oduvek bili na ovim prostorima, ali su imali nesrecu da su rodjeni u drugim krajevima bivse SFRJ", zakljucuje dr Gaso Knezevic.

Logicno se zapitati zasto se, onda, drzava svim silama upinje da im omoguci jugoslovensko drzavljanstvo? Izgleda da su prevladali vrlo konkretni, ekonomski razlozi, jer ne treba zaboraviti koliko je veliki dio iseljenika novcano i politicki pomagao projekat "svesrpske drzave", pa je, vjerovatno, ovakva odredba - oblik drzavne nagrade za iskazani patriotizam tokom ovih pet ratnih godina.

Pisci zakona vodili su racuna i o drugim, suptilnim, politickim detaljima od izuzetnog interesa za vladajuci rezim. Institut oduzimanja drzavljanstva ipak se uvodi na "mala vrata". Nadlezni organ, odnosno savezna policija, ima pravo da provjeri i ponisti vec steceno drzavljanstvo. "Ako se utvrdi da je neko lice steklo jugoslovensko drzavljanstvo nesaglasno odgovarajucim zakonskim propisima, ponistice se resenje o sticanju drzavljanstva", istice zakonodavac. Ovom odredbom se omogucava naknadna policijska provjera svih gradjana koji su po automatizmu vec stekli jugoslovensko drzavljanstvo. Savezna policija je dobila vrlo siroko ovlascenje da retroaktivno moze ponistiti "sporna" ranija rjesenja o drzavljanstvu. Ako se zna da vlasti u Srbiji vec godinama tvrde da veliki broj ljudi na Kosovu posjeduje neregularne potvrde o jugoslovenskom drzavljanstvu, onda ova odredba ima prepoznatljivu politicku pozadinu.

Zakon o jugoslovenskom drzavljanstvu koji ce do kraja godine biti, najvjerovatnije, usvojen u saveznom parlamentu u najboljoj mjeri odrazava karakter aktuelnog politickog sistema. Iza kulisa formalne demokraticnosti, postovanja evropskih standarda, kreiran je zakon koji omogucava mocnom drzavnom aparatu totalnu kontrolu i ogromnu kolicinu samovolje koju je tesko kontrolisati. Posao je obavljen, reklo bi se, prilicno uspjesno. Savezni poslanici ce na narednom skupstinskom zasjedanju imati Prijedlog zakona o jugoslovenskom drzavljanstvu koji je bas po mjeri vlasti: formalno izgleda vrlo liberalno, ali zato dopusta "slobodnija tumacenja", onako kako nadleznima bude odgovaralo. Drasko DjURANOVIC