SLOVENACKE REAKCIJE NA OHIO

Pred pocetkom pregovora o miru u BIH u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Ohiu, medju brojnim istrazivanjima javnog mnenja u Sloveniji, izvedeno je i istrazivanje u kojem je jedno od pitanja bilo da li bi Slovenci pristali da u okviru Partnerstva za mir, programa NATO pakta,u okviru kojeg Slovenija stalno saradjuje sa Severnoatlantskim savezom, posalju svoje vojnike u mirovne jedinice koje bi kontrolisale sprovodjenje mirovnog procesa. Skoro 60 odsto anketiranih je negativno odgovorilo na to pitanje. Slovenacko javno mnenje i na taj nacin zeli da se distancira od rata u neposrednoj blizini, jer se ne osjeca odgovornim za rat. Da li bi Slovenci pomagali zrtvama rata, odnosno muslimanskim bjeguncima? Odgovor- naravno, ali ako postoji mogucnost da oni ne dolaze vise u Sloveniju, nego da im se pomoc neposredno salje. Podrazumjeva se i humanitarna pomoc, ali i znanje i sredstva potrebna za obnovu privrede.

Posto slovenacka politika i te kako vodi racuna o raspolozenju javnosti(premier Drnovsek ne donese ni jednu znacajnu odluku pre nego sto mu ne predstave rezultate javnog mnenja na odredjenu temu), zvanicne politicke akcije su u skladu sa tim javno izrazenim interesima. Predstavnici drzave jos ne komentarisu zbivanja u Daytonu, ali su, u nekoliko navrata saopstili kako bi trebali biti uspesno zavrseni. Predsednik Kucan je u New Yorku, na svecanom zasedanju povodom 50-godisnjice OUN, ponovio konstantu u politickim stavovima, izrecenu i prije pocetka sukoba u BIH : Slovenija se zalaze za postovanje svih principa, na kojima pociva novi svjetski poredak, odnosno zalaze se za jedinstvenu,cjelovitu BIH u njenim medjunarodno priznatim granicama. Oblik drzavnog uredjenja moraju izabrati drzavljani BIH na slobodnim,demokratskim visestranackim izborima, pod medjunarodnom kontrolom, zasta bi svoj prilog bila spremna dati i Slovenija. Predsjednik vlade dr. janez drnovsek je na Forumu o pomoci BIH u Crans Montani ponovio ove teze i izrazio spremnost slovenacke drzave i privrede da aktivno doprinese obnovi BIH.

Slovenacka opozicija o BIH i ne razmislja, jer se jos uvek radije bavi fabriciranjem afera koje zatalasaju javnost da bi nakon nekoliko dana pale u zaborav, jer se sve zavrsi galamom bez ikakvih dokaza.

Dnevni listovi, radijske i TV stanice uglavnom prenose agencijske izvestaje o pregovorima, jer su izvori informacija zatvoreni, ali zatokomentatori neumorno pokusavaju iz djelica konkretnih informacija koje procure, dati nekakve prognoze i dijagnoze dogadjanja.

Cetiri najveca dnevna lista u Sloveniji (Delo,Dnevnik,Vecer i Republika) sa ukupnim prodanim tirazom odoko 250 hiljada primjeraka dnevno, uglavnom pesimisticki ocjenjuju dogadjanja. Tako Delo u uvodnom komentaru pod naslovom "Cegrtuse i bjelouske" citira jednog visokog funkcionera americkog State Departmenta, koji je izjavio da ce biti pregovori u Daytonu "pravo zmijsko leglo", ali ce Amerikanci u njemu biti najveca zmija. Sva trojica (misli se na Izetbegovica, Tudjmana i Milosevica) su nekakoliko puta u posljednjih nekoliko mjeseci upozoreni, a Tudjman i Izetbegovic su to neposredno culii od predsjednika Clintona : Izetbegovicu su saopstili da NATO nije bosansko ratno vazduhoplovstvo, Tudjmanu da sigurno moze racunati sa ekonomskim sankcijama ukoliko nastavi zveckati oruzjem, Milosevicu, za kojim stalno kaska crnogorskipredsjednik Bulatovic, da ne racuna sa brzim ublazavanjem sankcija ...Istina je da ce Amerikanci, zvekcuci cegrtusinim repom upozoravati balkanske samodrsce da ih mogu ugristi, ako sto je istina da su balkanske bjelouske klizave zivotinje koje cegrtanje moze izbezumiti, pa ...

Dnevnik, pod naslovom "Daytonski mir" pise da su nosioci glavnih uloga ... dosli da potraze svaki svoje rjesenje i katarzu, pri cemu im je traganje za Bosnom - jedinstvenom drzavom

• samo izgovor. Za Milosevica je to poslednja sansa da spasi drzavu pred totalnim ekonomskim, pa i politickim slomom, a za njega licno je to, iako je spiritus movens jugoslovenske tragedije, zadnja mogucnost da ne zavrsi na haaskom sudu. Evropa i SAD love zadnji vlak za ponovni ispit iz predmeta solidarnost, humanost, osiguravanje temeljnih postulata medjunarodnih odnosa... Muslimanskoj, najtragicnoj strani u tom ratu, ne ostaje drugo nego da pristanu na obicni, a ne pravedan mir, cime ce obezbjediti bar to da kao vecinski narod ne budu ili potjerani ili fizicki potpuno unisteni ili podjeljeni izmedju srpske i hrvatske drzave....

Mariborska Vecer upozorava da ce pregovori biti dugotrajni i teski, jer si "Izetbegovic ne smije dozvoliti i pristati na to da bosna postane drzava sa dvije poddrzave od kojih bi svaka bila u svakom trenutku sposbna minirati zajednicku drzavu..."

Republika pod naslovom "Ohio (ne) donosi mir" pise da su u cetiri ratne godine "Milosevic i Tudjman donekle Izetbegovica potisnuli u sjenu svojim teritorialnim apetitima i kameleonskom politikom", a on je morao "progutati brojne gorke pilule u poslednjih nekoliko mjeseci koje politicki analiticari nazivaju formalno raskomadavanje BIH....Izetbegovic odlazi u Ohio kao predstavnik zrtve rata na balkanu i u suprotnosti sa cijelim demokratskim svijetom ne boluje od amnezije : cetiri godine krvavih sukoba i agresije izblijedile su razlikovanje izmedju zrtve i dzelata. U Ohiu ce za pregovaracki sto sjesti predstavnici "svih u rat upletenih strana" koji znaju da "uprkos ugodnom trenutku za mir" jos uvijek ostaje mogucnost da se ponovno dohvate oruzja..."

Zoran Odic, AIM